Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KUĆNE POMOĆNICE: Žene kojih nema

Objavljeno prije

na

O raznim grupama žena godinama slušamo priče. Manje su ili više prazne, ali postoje. O ženama žrtvama nasilja, o žrtvama trafikinga, o prodavačicama koje poslodavci izrabljuju. Postoji, naravno, podrška za žene preduzetnice i, nadasve, političarke. I najglasnije borkinje za ženska prava o jednome ćute: dok žene prave pare ili istoriju – ko im čuva đecu i čisti kupatilo?

Svaka uspješna žena ima ,,ženu”. Da kuva ručak, čuva djecu ili ostarjele roditelje, pere prozore ili brine o domaćinstvu. Za njih nema radnog staža, nema doprinosa. Čak se ni ne zovu kućne pomoćnice, što bi moglo biti zanimanje, nego su, prosto – žene. I niko ih ne vidi.

U Zavodu za statistiku, nema podataka o broju žena čiji je posao pomoć u kući. Iskusni statističar za Monitor objašnjava da bi, čak i o onom malom broju žena koje su zakonito zaposlene kao kućne pomoćnice, bilo teško pronaći podatke jer u Poreskoj upravi njihov posao spada u ,,ostale uslužne djelatnosti”. Riječ je o grupi veoma slabo plaćenih poslova.

Sigurnost njihovog posla ne postoji. Otkaz mogu dobiti bilo kada, iz bilo kog razloga. Nema ni garancija da će im „gazde” platiti za posao koji urade. Napismeno – ništa.

,,Sve zavisi od porodice u koju uđeš – neko te časti, neko gleda da te zakine za pet eura”, objašnjava žena koja je ovaj posao morala da prihvati kad je, sa dvoje djece, ostala udovica. Čišćenje kuće najčešće naplaćuje 4-5 eura po satu, za osam sati čuvanja i brige o starijoj osobi zarađuje od 300 do 400 eura. Ako je osoba nepokretna, plata je veća. Pretežno po kućama rade žene sa malom platom, samohrane majke. ,,Mi koje moramo – moramo”, kaže pomireno.

Poslove nalazi po preporuci. Ljudi uglavnom poštuju dogovore, ali – svega ima. ,,Jednom sam radila od devet ujutru do devet uveče, čistila kuću poslije krečenja. Nešto bijaše hladno. Platili su mi 30 eura, ni čašu vode mi nijesu ponudili. Desilo mi se i da mi za čitav dan rada nijesu platili ništa – danas će, sjuta će i – nikad. Ipak, ovaj posao mi je pomogao da podignem djecu”.

Zaposlene žene ponekad daju više od pola plate za to da neko brine o djeci dok one rade. Činovnica koja zarađuje 560 eura, kaže za Monitor da plaća 350 eura ženi koja joj čuva dva dječaka od osam i deset godina, sprema ručak, pegla i dva puta sedmično usisivačem počisti kuću.

Jedna od Monitorovih sagovornica je mislila da će čuvati tuđu djecu privremeno, dok ne nađe „pravi” posao. „Privremeno” traje deset godina. ,,U početku je bilo dogovoreno da ću samo čuvati djecu za 200 eura mjesečno. Ubrzo su se gazdaričini zahtjevi povećali, dok je plata rasla znatno sporije”, kaže Podgoričanka angažovana u dobrostojećoj familiji. Djecu odvodi i dovodi iz vrtića ili škole, kuva, pegla, usisava, pere kupatilo. Najteže joj je što ponekad mora da za jedan dan spremi više vrsta jela, jer ukućani imaju pojedinačne želje oko toga šta žele za ručak. Do prije pola godine zarađivala je 270, sad joj plaćaju 300 eura. O osiguranju nikad nijesu razgovarali. Nesporazumi izbijaju povremeno kad gazdarica zaprijeti da joj, tokom godišnjeg odmora, neće plaćati ništa. ,,Kad ostanem čitav dan dok se kreči ili kad su na službenim putevima – to se ne računa.”

Ponekad na drugom mjestu radi vikendom. „Da bi prečistila čitav stan kod ljudi koji su mi stalne mušterije, treba mi osam-devet sati. Dnevnica je 40 eura”. Takve poslove ne može da obezbijedi za svaki dan, niti bi mogla da izdrži da ih svakodnevno radi.

Svakakvih iskustava ima. Sa jednom se ženom porodica dogovorila da će joj plaćati 150 eura da četiri sata dnevno čuva njihovu majku. U ,,čuvanje” je, ubrzo, počelo da ulazi i, na primjer, košenje bašte, za iste pare. Završilo se time što je, pomalo senilna staričica optužila ženu da je potkrada. ,,Djeca”, iako znaju da majka ima problem sa pamćenjem, odlučila su da povjeruju. Tuča je jedva izbjegnuta.

Pomoć u kući često se traži ili nudi po malim oglasima. ,,Hitno potreban posao. Radila bih kao njegovateljica starije ženske pokretne osobe. Plata – 250 eura”, uobičajena je sadržina oglasa. Pored oglasa, pretražujući po internetu, može se naći Agencija za kućnu njegu Valery home care.

,,Ima više agencija specijalizovanih za usluge čišćenja, ali naša firma nudi usluge zdravstvene, kućne njege starih, bolesnih, nemoćnih lica; brigu o novorođenčadima i porodiljama; usluge čuvanja djece;

održavanja objekata, kao i pomoć izvan kuće. Ne znam pouzdano koliko sličnih firmi radi u Crnoj Gori, ali ih nema puno. Na primjer, znam da na Cetinju postoji agencija za bejbisiting”, kaže i za Monitor Vanja Bošković, osnivačica Agencije za kućnu njegu Valery home care iz Podgorice.

Ona smatra da je u oblasti pomoći u kući siva ekonomija veoma raširena i procjenjuje da se najviše 20 odsto poslova te vrste obavlja na legalnom tržištu rada. ,,Ljudi rijetko traže pomoć preko agencije jer su naše usluge nešto skuplje. Odlučuju se za crno tržište, iako znaju da tom uštedom dobijaju manje sigurnu uslugu. Nikad ne znaš koga primaš u kuću”, objašnjava Vanja Bošković. Kaže da, u slučaju angažovanja agencije nesigurnosti nema, da je riječ o radnicima koji su osigurani i primaju platu ,,Rizik u poslu je veliki, ali je agencija odgovorna za ljude koje šalje u nečiji dom. Radim sa pouzdanim ljudima. Nema bojazni ni za nečiju ličnost ni za imovinu.”

U agencji se cijene formiraju individualno, nije moguće napraviti neku vrstu cjenovnika usluga jer ljudi traže veoma različite stvari. Cijena zavisi od opsega posla i dužine radnog vremena, tako da se, na primjer, čuvanje djece plaća od 300 do 1.000 eura. Najčešće su tražene usluge čuvanja male djece i djece iz nižih razreda osnovne škole.

Kada je riječ o čuvanju starijih osoba moraju se uzeti u obzir različiti kriterijumi – je li osoba pokretna ili nije, senilna, da li u cijenu treba uključiti čišćenje i odlazak po recepte i ljekove i tako dalje. I za taj posao početna cijena je oko 300 eura, dok je gornju granicu teško definisati.

,,Ima žena koje dolaze iz Srbije i Bosne i čuvaju starije ljude za stan i hranu i 200 eura”, objašnjava Vanja Bošković. Iako nema veliki obim posla očekuje da će, zahvaljujući savjesnom radu, njen posao imati budućnost.

Rad na crno postoji svuda, rekli bi naši dužnosnici. I u uređenim državama možete da birate hoćete li da vam prozore pere neko ko radi na crno ili ćete angažovati legalnu agenciju. Ako ste za posao koji sami radite pristojno plaćeni, veliki su izgledi da ćete odabrati legalnu varijantu.

Kada je riječ o brizi o djeci i starijim osobama, u socijalno naprednim zemljama sistem je uređen tako da vrtići, škole i opseg zdravstvene njege pokrivaju osnovne potrebe stanovništva. Ako nekome treba batler, neka ga plati, ali dok su roditelji na poslu, djeca su u školi. Ništa od toga ovdje ne postoji. Pitajte roditelje prvaka, kojima babe nijesu pri ruci, kako se dovijaju da dijete odvedu do škole i od škole i zbrinu ga do kraja radnog vremena.

Tako nam ostaju žene. One za čija se prava niko ne bori i čiji poslovi zvanično ne postoje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo