Povežite se sa nama

MONITORING

VRAĆANJE POVJERENJA U IZBORE: Od nule do nule

Objavljeno prije

na

Godinu nakon objavljivanja prvog tonskog zapisa u aferi Snimak, pokušaj da se zakonima spriječe izborne krađe Demokratske partije socijalista uglavnom je propao. Izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini nijesu prošle. Time je sačuvan svaki točkić mehanizma ,,jedan zaposleni – četiri glasa”.

Iako se teorije o tome ko je kriv množe iz sata u sat, prost račun govori da je krivac samo jedan: DPS. Za izmjenu osnovnog zakona kojim se uređuju izbori potrebna je dvotrećinska većina. Kad se saberu sve opozicione partije – DF sa 20, SNP sa devet, Pozitivna sa sedam; i ako im se doda osam poslanika SDP-a, šest iz manjinskih partija i jedan iz LP – stigne se do broja 51. Dvotrećinsku većinu čine 54 poslanika. DPS je tokom prethodnih mjeseci odglumio šta je morao i na kraju sačuvao pravila koja mu savršeno odgovaraju.

Priređen je odgovarajući cirkus. Predlog zakona usvojen je u načelu. Bila je to odveć optimistična vijest, vrag se krio u pojedinostima. Na tekst koji je deset mjeseci usaglašavan u najvišem i najmudrijem zakonodavnom tijelu, podnijeto je 59 amandmana. Nikome živom nije bilo jasno o čemu se glasa, ko se sa kim dogovorio, šta će, a šta neće postati sastavni dio predloga zakona. Počelo je da se raspada u trenutku kad je SNP objavio da će na glasanju biti uzdržan, nastavilo se time što su predstavnici Bošnjačke i albanskih stranaka napustili sjednicu.

Za zakon su na kraju glasala 42 poslanika opozicije i SDP-a, a uzdržano je bilo 27 poslanika DPS-a. Fakat da su se u posljednji čas predomislili, odustali od uzdržanosti i glasali za zakon u SNP-u objašnjavaju time što nijesu htjeli da ,,ostanu sami sa DPS-om”.

Tumačenje DPS-a stiglo je sa vrha: ,,Ne očekujete, valjda, da donosimo zakone gdje ćemo ignorisati ono što su interesi manjina u Crnoj Gori. Zbog toga nijesmo glasali za ovaj zakon”, rekao je predsjednik svega i svačega Milo Đukanović. Potpredsjednik BS Suljo Mustafić odlazeći iz parlamenta kazao je kako ne žele ,,više učestvovati u ustavnom nasilju”, zato što nije prihvaćen predlog o afirmativnoj akciji za manjine na lokalnom nivou. Vatra je to.

Taj zahtjev Bošnjačke stranke DPS nije podržao prije dvije godine kad je usvojen Zakon o izboru odbornika i poslanika. BS njegovo donošenje nije postavila, recimo, kao uslov za podršku vladi Mila Đukanovića nakon izbora u oktobru 2012. Više sagovornika iz radne grupe koja je razmatrala izborne zakone potvrdilo je Monitoru da se tokom desetomjesečnog rada DPS ni na koji način nije založio za ispunjavanje zahtjeva BS. Kad je trebalo – niklo je.

Afirmativna akcija na lokalnom nivou znači da treba urediti način na koji će, po povlaštenim uslovima, manjine doći do odborničkih mandata. Ni Bošnjačka stranka ni DPS, koji zaspiva i budi se sa mislima o manjinskim pravima, nijesu pojasnile da bi tim propisom ista prava kao, na primjer, Bošnjaci, u Podgorici morali dobiti i Romi, u Plavu Crnogorci, u Ulcinju Crnogorci i Srbi. ,,To nije bio amandman nego alibi”, rekao je jedan od Monitorovih sagovornika.

,,Izjava Đukanovića da ta stranka nije podržala Zakon o izboru odbornika i poslanika zbog solidarnosti prema manjinskim partijama, skandalozna je i providno demagoška” ocijenio je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić.

U međuvremenu Demokratski front je objavio da će bojkotovati rad Skupštine. Pozvali su ostale opozicione partije da im se pridruže, a predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da ,,isključivo oko pitanja afirmativne akcije, odmah inicira dijalog u cilju hitnog rješavanja tog problema”. Naglasili su da ostaju čvrsto pri svim ostalim dogovorenim rješenjima u Zakonu. DPS je odgovorio da takav pristup smatra pozitivnim. Dok, eventualno, u parlamentu budu divanili o afirmativnoj akciji u rukavu će držati predsjednika Filipa Vujanovića koji nove zakone treba da potpiše, Ustavni sud koji može da ih proglasi neustavnim i ko zna koje još pitanje zbog kojeg bi ponovo mogli odustati od uređivanja izbornog zakonodavstva.

U izjavi za Monitor poslanik SNP-a Neven Gošović kaže da u ovim uslovima teško može doći do vraćanja povjerenja u izborni proces. ,,Opozicione partije se moraju organizovati i pokušati da spriječe zloupotrebe koristeći mehanizme u postojećim zakonima.”

,,DPS ne želi fer izbore i nije spreman da ulazi u izbornu utakmicu bez svih mahinacija, prevara i zloupotreba koje su godinama uhodane i koje im donose izborni rezultat, a nadam se da je i SNP mnogima postao jasniji poslije njihovih nejasnih izjava, nastupa i glasanja”, ocjenjuje za Monitor poslanica DF-a Branka Bošnjak.

Prije glasanja o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, glasovima opozicije i SDP-a usvojen je Zakon o finansiranju političkih partija i kampanja kojim je predviđena stroža kontrola trošenja državnog novca i sprečavanje njegove zloupotrebe u partijske svrhe.

DPS je najavio da će se na Zakon o finansiranju političkih partija žaliti Ustavnom sudu. Zakukali su kako će zbog tog propisa u vrijeme izbora ,,stati život u Crnoj Gori”. Biće, jao njma, ugrožena odredba Ustava o Crnoj Gori kao socijalnoj državi. Iz MANS-a je ocijenjeno da novi zakon treba da onemogući da se uoči izbora dijele jednokratne socijalne naknade, dotacije i krediti u cilju kupovine glasova, te da se zbog istog razloga opraštaju dugovi za struju, vodu, komunalije, porez i slično.

Dio Monitorovih sagovornika smatra da će biti teško primijeniti Zakon o finansiranju poitičkih partija bez novih ovlaštenja za Državnu izbornu komisiju koja je trebalo da ustanovi Zakon o izboru odbornika i poslanika, dok drugi dio smatra da novi propis obavezuje i postojeću DIK, te da više ne postoje opravdanja za dosadašnje zatvaranje očiju pred brutalnim i neskrivenim izbornim zloupotrebama.

Sve zakone koje je parlament uspio da promijeni izglasali su poslanici opozicije i SDP-a. Predsjednik DPS-a smatra tu činjenicu ,,parlamentarnim i političkim nasiljem novokonstituisane većine u parlamentu”. Uz etiketu da je riječ o ,,političkoj patologiji”, Đukanović je naglasio: ,,Ne možete biti vlast u Vladi, a opozicija u parlamentu”. Tu je, pošteno govoreći, kad je o SDP-u riječ, u pravu.

SDP jeste razljutio premijera, ali mu je još više zasmetalo što će njegova partija u Ulcinju biti – opoziciona. U tom gradu vlast su formirale Forca, koalicija „Zajedno za budućnost Ulcinja” i Pozitivna. „Ne mogu nas istisnuti sa naše pozicije u državi, a od te naše pozicije, plašim se da će zavisiti njihovi određeni politički interesi”, rekao je Đukanović i precizirao da se prema svakome njegova partija odnosi ,,prema zaslugama”. Tanana je stvar Đukanovićev ,,senzibilitet” prema manjinama. Na srcu su mu oko izbornih zakona, ,,prema zaslugama” će kad ne sarađuju sa kim treba. Poslušnost je prethodni uslov za ostvarivanje manjinskih prava u Đukanovićevoj Crnoj Gori.

Predstavnici albanskih političkih partija uzvratili su da će, ako DPS

drugačije gleda na političke zahtjeve Albanaca nakon formiranja vlasti u Ulcinju, i oni drugačije gledati na učešće u vlasti na centralnom nivou.

Prema vijestima koje stižu dok ovaj broj Monitora ide u štampu, Evropska komisija je ukorila DPS, Bošnjačku stranku i albanske partije zbog neusvajanja izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Onda je iz Vujanovićevog kabineta stiglo tumačenje da se do 24. ili 25. marta može sačekati sa raspisivanjem lokalnih izbora, ne bi li izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ipak bile usvojene.

DPS, bolje nego iko zna da demokratija i način na koji oni vladaju nemaju ničeg zajedničkog. Posvećeno rade kako bi sudar ta dva svijeta odložili. Dan po dan, od izbora do izbora – u tom mraku mi provodimo svoj vijek.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREUZIMANJE VLASTI U BUDVI: Smjena  iz  Spuža

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je potvrdio optužnicu tužilaštva protiv gradonačelnika Budve  Mila Božovića, Viši sud je istovremeno dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta Božoviću na potpis. Omogućeno mu je da potpiše dva rješenja – o razrješenju Jasne Dokić i imenovanju Nikole Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva

 

 

U utorak, 03.decembra ,udaljena je sa radnog mjesta  potpredsjednica Opštine Jasna Dokić, od strane grupe građana predvođene Nikolom Jovanovićem, liderom političke grupacije Budva naš grad, nakon što ju je rješenjem iz  Spuža smijenio gradonačelnik Milo Božović, kome se sudi za organizovani kriminal i šverc narkoktika. Božović je, istovremeno,  postavio Jovanovića za potpredsjednika.

“Kada sam došla na posao i ušla u kancelariju Službe predsjednika pored kabineta, okružili su me nepoznati ljudi. Nijesu mi dozvolili da uđem u kabinet u kojem je Jovanović već sjedio. Kancelarija i predvorje bili su puni ljudi od kojih su mnogi bili meni nepoznati jer nisu zaposleni u Opštini. Tražila sam da uđem u kabinet kada mi se obratio Jovanović  uvredama,  govoreći “ti si niko i ništa, ti si obična nula, idi odavde… Pokazivao je rješenje o razrješenju sa funkcije uz konstataciju da se on sada za sve pita. Cijelo vrijeme iza mojih leđa stajali su pripadnici privatnog obezbjeđenja…” opisala je potpredsjednic Dokić. Ona je, kako navodi, bila prinuđena da pokupi svoje lične stvari i napusti kabinet.

Jovanović je demantovao da ju je vrijeđao i omalovažavao. Dokić se, kako je on naveo, u kabinet predsjednika Opštine  pojavila sa dvojicom pripadnika obezbjeđenja. “ Saopšteno joj je da je razriješena i da kod sekretarke kabineta preuzme rješenje o razrešenju. Nakon što je odbila da preuzme rješenje, omogućeno joj je da preuzme lične stvari iz kancelarije predsjednika” – kazao je novopostavljeni potpredsjednik opštine Budva.

Iako je Viši sud u Podgorici tri dana ranije potvrdio optužnicu tužilaštva protiv Božovića, istovremeno je  dao odobrenje da se u spuški zatvor unesu službena dokumenta  Božoviću na potpis, čime mu je omogućeno da potpiše dva rješenja –  jedno o razrješenju Jasne Dokić, i drugo o imenovanju Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Opštine Budva. Jovanović je sjeo u fotelju potpredsjednika i bez stava odborničke većine, preuzeo vlast u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ BORISA RAONIĆA, GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Kikiriki servis

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv dijela Savjeta zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora za generalnog direktora, on je odlučio da im uzvrati –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, neugodna pitanja, istina i bakrači. Zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis

 

 

Boris Raonić, dva puta nezakonito izabrani generalni direktor RTCG, slikovito  je ove sedmice demonstrirao kako izgleda  javni servis koji se to samo pravi da jeste. Domaći, balkanski model. Za koji svi znamo da to baš i nije, a napredak mjerimo po tome koliko liči na to što treba da bude.

Nakon što je obznanjeno da je Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo optužni prijedlog protiv više članova Savjeta RTCG zbog Raonićevog nezakonitog drugog izbora na čelo te kuće u junu prošle godine, on je odlučio da im odgovori, kako drugačije, nego –  preko RTCG.  Kao jedini gost emisije televizije kojom rukovodi. Ništa druga strana, nezavisni stručnjaci, neugodna pitanja, istina i bakrači. Sjedneš lijepo, zategneš kravatu i obrvu i pričaš svom zaposlenom šta ti je volja. Dok javnost ubjeđuješ da vodiš javni servis.

No i Raonić zna da RTCG treba da liči na javni servis, pa na prvo pitanje novinara hoće li podnijeti ostavku nakon optužnog prijedloga, prigodno uzdahne: „Prvo pa muško.Drago mi je da ste se odlučili za takav pristup.U nekim drugim vremenima bi vjerovatno rekli – nijesmo se tako dogovorili“.  Pošto se nisu dogovorili, slijedi pola sata priče o uspjesima Raonića i  opstrukcijama „medijskih i političkih struktura protiv RTCG“, koje i novinar lično primjećuje. Pa o tome kako RTCG već sad može „rame uz rame sa evropskim javnim servisima“. Idila.

Napokon, opet pitanje o optužnom prijedlogu. “Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni prijedlog”, saopštava  sigurno  Raonić, diplomirani pravnik od 2018. godine, zbog čega, a ne samo zbog konflikta interesa kako to želi predstaviti, nije mogao biti zakonito izabran na čelo RTCG  u avgustu 2021.  Novinar normalno – ništa.  Ni pomena o tome da  Raonić,  da su se sprovodili zakoni,  nije mogao biti tu gdje je sve do  2028. godine, kada bi ispunio tadašnji uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućoj spremi. Vlada mu je, u međuvremenu, priskočila i smanjila uslov na – pet godina.

Nije Raoniću samo to išlo na ruku. Srećna zvijezda ili neka druga sila, tek optužni prijedlog tužilaštva o kom pravnik Raonić samouvjereno danas govori iz fotelje  RTCG, zakasnio je taman toliko da ga neometano izaberu i treći put na čelo Javnog servisa u septembru ove godine.

ODT je predmet formirao 3. juna 2023. godine, zbog neizvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je Raonić u avgustu 2021. godine izabran nezakonito jer je bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM). Proces je vođen po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata, koji takođe nije mogao biti izabran na čelo RTCG zbog uslova o radnom iskustvu u odgovarajućoj spremi. Predmet se šetao skoro  godinu i po dana, od ODT do SDT, pa opet nazad. ODT ga je još izviđao u vrijeme kada je Raonić i treći put izabran na tu poziciju. Ni Raoniću danas eto nije jasno zašto je to toliko trajalo.

Presuda zbog čijeg neizvršenja tužilaštvo sada tereti dio članova i predsjednika Savjeta, postala je pravosnažna 10. maja 2023. godine, odlukom Višeg suda, koji je Savjetu RTCG  tada naložio da postupi u skladu sa njom.  Savjet je, međutim, 1. juna iste godine, većinom glasova, za generalnog direktora RTCG ponovo izabrao nezakonito izabranog Raonića, čemu se javno usprotivila samo Marijana Camović Veličković, članica Savjeta i predsjednica SMCG.

Da je Savjet i tada Raonića  izabrao nezakonito,  utvrdio je Osnovni sud u Podgorici  u prvostepenoj presudi u aprilu ove godine.  Po ocjeni suda,  Raonić nije mogao ni drugi put  biti izabran, jer je Savjet morao cijeniti da li ispunjava  uslove u trenutku kada je konkurs raspisan. A ne, kako bi Boris volio a Savjet i uradio, nakon što je podnio ostavku na funkciju u AEM-u.

Raonić tvrdi da je sve urađeno zakonito: „Vi imate odluku suda, pravosnažnu, po tužbi Nikole Markovića koja kaže da se može birati novi direktor od svih prijavljenih kandidata, uključujući i mene”.  Pa ono, može se birati, al se ne može izabrati ako ne ispunjava uslove, a Raonić nije. Što zbog konflikta interesa, što zbog radnog iskustva.  Novinar, opet – ništa.

„Ne postoji pravni stručnjak koji mi nije rekao u prethodnom periodu da je ovo budalaština“, nastavlja Raonić dalje o optužnom prijedlogu.  Koji su do sada javno kritikovali samo njegovi branioci advokati Danilo Milović i Nebojša Aasanović. Na RTCG u zadnja dva dana.

Generalni direktor RTCG potom kaže da on poštuje pravosnažne presude, al da  mu je ova nelogična. Valjda poštuje samo one koje su mu logične.  “Ukoliko se sjutra, kada ja odem odavde, prijavi, recimo, pet direktora lokalnih javnih emitera, to po ovoj presudi suda znači da svi oni moraju da daju ostavke, a samo jedan će biti izabran. Ostala četiri će ostati bez posla”, pojašnjava.  Raonić, pritom,  egzistencijalno i materijalno obezbijeđen, ne bi baš ostao bez posla da je napustio funkciju u AEM-u prije kandidature.  Ostao bi direktor Građanske alijanse (GA), u okviru koje funkcioniše Škola demokratskog rukovođenja, kroz koju su kroz decenije prošle gotovo sve partije vlasti i opozicije. Ili što bi  Raonić rekao: „Sreo sam bukvalno svakog ko nešto znači u Crnoj Gori“.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije  našla ništa sporno u tome što su tri člana Savjeta koji je prvi put izabrao nezakonito Raonića – Milica ŠpajakAmina MurićBojan Baća  bili u poslovnim vezama sa GA.  Murić je i danas  u GA,  Špajak je  programska direktorka NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je prema registru nevladinih organizacija jedan od dva osnivača GA, dok je  Baća u vrijeme prvog izbora  bio član Savjeta GA. Podnio je ostavku neposredno pred drugi nezakoniti Raonićev izbor. O tome Boris i Marko, kako je svog zaposlenog pri kraju emisije Raonić počeo da zove, nijesu razgovarali.

Raonić je, umjesto toga,  iznio Marku „nevjerovatno tešku optužbu“.

„Ja imam dokaze da su  brojni ljudi, čak  i postupajući tužioci u ovim predmetima  radili negativne i nezakonite stvari. Tužioci koji su bili postupajući, više ih je bilo, su imali bliske kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama..U narednim danima ćemo iznositi te informacije“, kazao je Raonić.  Zašto ih RTCG, kao javni servis rame uz rame s evropskim servisima,  nije iznosila prije optužnog prijedloga, što joj je medijska obaveza, nijesu objašnjavali.  Ostalo je nejasno i zašto bi navodni tužioci u spregama s kriminalom htjeli da sruše Raonića, obzirom da  RTCG prethodno nije ni pomenula da postoje.

Raonić je, sve u svemu, poslao  poruku da ko god tvrdi da je nezakonito na čelu RTCG, spada u kategoriju kriminalaca, zavidnih, korumpiranih i prodanih. Dok je uz njega  „najbolje što Crna Gora ima“. Tu su  i novinari RTCG koji mu kažu da nikad „nijesu bili tako slobodni“. On im, zauzvrat, oprašta sitne greške.  Kao da se ne daj Bože miješa u  uređivačku politiku, primijetio je i da je u Markovoj emisiji bilo grešaka, ali oprostio mu je.  Ne oprašta jedino zaposlenima koji ga lažno optužuju. O istinitosti optužbe sudi on.  To je ta sloboda.

„Mnogi su u Crnoj Gori optuživani za teške stvari od strane tužilaštva, pa se pokazalo da to možda nije bilo tako“, kazao je direktor RTCG, podsjećajući na slučaj državni udar. U odnosu na to ovo je kikiriki, zaključio je.

Kikiriki su, kad je u pitanju Raonić, do sada bile i sudske presude koje su ukazivale na njegove nezakonite mandate. Iako su se smijenile i vlasti i tužilački vrh.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo