Povežite se sa nama

OKO NAS

Za Brisel preko Beograda

Objavljeno prije

na

Ljeto će biti puno problema. Kako to vole kazati tehnokrate u Briselu- puno izazova za zvaničnike u Podgorici. Neuvijeno je to poručio čak i vlastima veoma naklonjeni potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin. On je uvjeren da će Srbija naredne sedmice otvoriti pregovarački proces sa EU upravo znamenitim poglavljima 23 i 24, na što Crna Gora čeka već punu godinu dana.

Uljuljkani dugogodišnjim omamljujućim i zaglupljujućim frazama o ,,lideru u ovom dijelu Evrope”, umorni premijer Milo Đukanović i njegovi saradnici postali su nesposobni za prilagođavanje ne samo promjenama u zemlji, nego i u regionu. Dinamiku na zapuštenom Zapadnom Balkanu sada određuju nekadašnji Miloševićevi saborci, premijer Ivica Dačić i prvi potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić, koji su najprije sahranili ,,nebesku Srbiju”, a potom hrabro otvorili niz korupcionaških afera. Zato je Srbija postaje miljenica Brisela i započela “medeni mjesec sa EU”, koji je za Crnu Goru nepovratno prošao. Ona sa ovakvom politikom ostaje na repu dešavanja u grupi sa ,,nefunkcionalnim balkanskim državama”: Makedonijom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Da u Crnoj Gori stvari nijesu onakve kakvim su ih predstavljale čak i mnogobrojne strane diplomate, u Briselu su konačno shvatili nakon parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine. ,,Jasno smo prije toga poručili vašim vlastima da zemlja koja je otvorila pristupne pregovore mora zadovoljiti sve demokratske standarde i da se prije i tokom trajanja izbornog procesa ne smije napraviti ni najmanje greška, jer bi ona mogla imati izuzetno loše posljedice po evropski put Crne Gore”, rekao je Monitoru evropski zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti. On je kazao da je afera Snimak pokazala da to nije praksa. ,,Zato su u Briselu bili ljuti i insitirali da se čitav slučaj do kraja rasvijetli”, istakao je on i procijenio da na tom pitanju neće biti popuštanja. Da su evrotehnokrate veoma nezadovoljne konkretnim potezima crnogorskih zvaničnika moglo se zaključiti već tokom posjete Đukanovića Briselu u januaru ove godine. Njihovi zahtjevi da se pokažu ,,dodatni, opipljivi rezultati u jačanju vladavine zakona i pravosuđa” nijesu imali nikakav odjek u Crnoj Gori. Iako je sedmostruki premijer uvjeravao predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja i predsjednika Evropske komisije Žoze Manuel Baroza da ,,crnogorske vlasti upravo u to ulažu snažne napore”, stanje je pogoršano, pa je javno čak morao da reaguje njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer. Svečana obećanja, zakletve ili zaklinjanja nakon otvaranja pristupnih pregovora da će biti usvojen neki zakon više nikoga ne mogu zadovoljiti, ako se taj pravni propis kvalitetno ne primjenjuje u realnom životu. Dakle, Brisel i Njemačka, kao najvažnija zemlja Unije, su očekivali snažne poruke koje nikako da stignu iz Podgorice. Naprotiv. Čak je poslovođa vladajuće stranke Svetozar Marović sasvim neuvijeno rekao da se sa mnogim stvarima koje dolaze iz Evrope ne slaže. Kao ideolog ove vlasti, Marović zna da se usvajanjem evropskih pravila i standarda razbijaju stranački monopoli i dosadašnji sistem nekontrolisane vladavine. Suprotno je od onoga što sada poručuje Kacin: posvećivanje Crnoj Gori i njezinom evropskom putu, a to je, kako dodaje slovenački evroparlamentarac, put pravne države. Da se radi o jednostavnoj formuli, za koju trebaju jaka volja i odlučnost, posvjedočila je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je najzaslužnija za uspješno okončanje šest godina dugih pregovora te zemlje sa Unijom. ,,Mi smo stvorili politički prostor i zakonodavni okvir i slali čvrste i nedvosmislene poruke. Ali, nije vlada, nijesam ja progonila nikoga niti davala naloge državnom tužilaštvu da nekoga procesuira ili hapsi. Nije bilo nikakvih tajnih dogovora već je pravna država počela da funkcioniše”, kaže Kosor. No, nema sumnje da je volju i odlučnost tadašnjih zvaničnika u Zagrebu podstakao i pritisak Evropljana, sa čim se do ovih dana zvanična Podgorica nije tako eksplicitno suočila. ,,Vjerujem da je Đukanović u Briselu dobio spisak osoba koje treba procesuirati ili spisak privatizacija koje treba rasvijetliti. Biće to, ipak, ‘nemoguća misija’ za njega i njegovu Vladu”, ističe poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović, koji se nalazi na čelu Anketnog odbora u Skupštini Crne Gore koja se bavi rasvjetljavanjem afere Snimak. Neke diplomate su nam kazale da je evrokomesar za proširenje Štefan File lično razočaran razvojem događaja u Crnoj Gori i da je to rekao ove sedmice crnogorskom premijeru u Briselu. Ne samo zato što je File ranije zagovarao ,,gledanje kroz prste Crnoj Gori”, nego zato što i Uniji treba opipljivi uspjeh na Zapadnom Balkanu. U sjedištu EU se procjenjuje da su dugoročni izgledi na ekonomski boljitak EU znatno veći ako se ta organizacija proširi na cio kontinent. Posebno je to značajno u trenutku kada je Island odlučio da prekine pregovore o pristupanju Uniji. ,,Želim da iz uspjeha Srbije, Crna Gora nauči što više za sebe. To ćemo vidjeti u naredna tri mjeseca koja su veoma bitna za Crnu Goru. Generalno: treba samo slijediti primjer Srbije i tako i postupiti”, poručuje Kacin.

Eto ko je, po njemu, novi regionalni lider u brzini pridruživanja EU. Činjenica da je u junu prošle godine bila korak i po ispred Srbije u evropskim integracijama, a da je danas iza nje, jasno svjedoči o strašnom zaostajanju Crne Gore! Jedino čime su se hvaliti čelnici u Podgorici oburdano je za samo 12 mjeseci.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo