Povežite se sa nama

OKO NAS

Za Brisel preko Beograda

Objavljeno prije

na

Ljeto će biti puno problema. Kako to vole kazati tehnokrate u Briselu- puno izazova za zvaničnike u Podgorici. Neuvijeno je to poručio čak i vlastima veoma naklonjeni potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin. On je uvjeren da će Srbija naredne sedmice otvoriti pregovarački proces sa EU upravo znamenitim poglavljima 23 i 24, na što Crna Gora čeka već punu godinu dana.

Uljuljkani dugogodišnjim omamljujućim i zaglupljujućim frazama o ,,lideru u ovom dijelu Evrope”, umorni premijer Milo Đukanović i njegovi saradnici postali su nesposobni za prilagođavanje ne samo promjenama u zemlji, nego i u regionu. Dinamiku na zapuštenom Zapadnom Balkanu sada određuju nekadašnji Miloševićevi saborci, premijer Ivica Dačić i prvi potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić, koji su najprije sahranili ,,nebesku Srbiju”, a potom hrabro otvorili niz korupcionaških afera. Zato je Srbija postaje miljenica Brisela i započela “medeni mjesec sa EU”, koji je za Crnu Goru nepovratno prošao. Ona sa ovakvom politikom ostaje na repu dešavanja u grupi sa ,,nefunkcionalnim balkanskim državama”: Makedonijom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Da u Crnoj Gori stvari nijesu onakve kakvim su ih predstavljale čak i mnogobrojne strane diplomate, u Briselu su konačno shvatili nakon parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine. ,,Jasno smo prije toga poručili vašim vlastima da zemlja koja je otvorila pristupne pregovore mora zadovoljiti sve demokratske standarde i da se prije i tokom trajanja izbornog procesa ne smije napraviti ni najmanje greška, jer bi ona mogla imati izuzetno loše posljedice po evropski put Crne Gore”, rekao je Monitoru evropski zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti. On je kazao da je afera Snimak pokazala da to nije praksa. ,,Zato su u Briselu bili ljuti i insitirali da se čitav slučaj do kraja rasvijetli”, istakao je on i procijenio da na tom pitanju neće biti popuštanja. Da su evrotehnokrate veoma nezadovoljne konkretnim potezima crnogorskih zvaničnika moglo se zaključiti već tokom posjete Đukanovića Briselu u januaru ove godine. Njihovi zahtjevi da se pokažu ,,dodatni, opipljivi rezultati u jačanju vladavine zakona i pravosuđa” nijesu imali nikakav odjek u Crnoj Gori. Iako je sedmostruki premijer uvjeravao predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja i predsjednika Evropske komisije Žoze Manuel Baroza da ,,crnogorske vlasti upravo u to ulažu snažne napore”, stanje je pogoršano, pa je javno čak morao da reaguje njemački ambasador u Podgorici Pius Fišer. Svečana obećanja, zakletve ili zaklinjanja nakon otvaranja pristupnih pregovora da će biti usvojen neki zakon više nikoga ne mogu zadovoljiti, ako se taj pravni propis kvalitetno ne primjenjuje u realnom životu. Dakle, Brisel i Njemačka, kao najvažnija zemlja Unije, su očekivali snažne poruke koje nikako da stignu iz Podgorice. Naprotiv. Čak je poslovođa vladajuće stranke Svetozar Marović sasvim neuvijeno rekao da se sa mnogim stvarima koje dolaze iz Evrope ne slaže. Kao ideolog ove vlasti, Marović zna da se usvajanjem evropskih pravila i standarda razbijaju stranački monopoli i dosadašnji sistem nekontrolisane vladavine. Suprotno je od onoga što sada poručuje Kacin: posvećivanje Crnoj Gori i njezinom evropskom putu, a to je, kako dodaje slovenački evroparlamentarac, put pravne države. Da se radi o jednostavnoj formuli, za koju trebaju jaka volja i odlučnost, posvjedočila je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je najzaslužnija za uspješno okončanje šest godina dugih pregovora te zemlje sa Unijom. ,,Mi smo stvorili politički prostor i zakonodavni okvir i slali čvrste i nedvosmislene poruke. Ali, nije vlada, nijesam ja progonila nikoga niti davala naloge državnom tužilaštvu da nekoga procesuira ili hapsi. Nije bilo nikakvih tajnih dogovora već je pravna država počela da funkcioniše”, kaže Kosor. No, nema sumnje da je volju i odlučnost tadašnjih zvaničnika u Zagrebu podstakao i pritisak Evropljana, sa čim se do ovih dana zvanična Podgorica nije tako eksplicitno suočila. ,,Vjerujem da je Đukanović u Briselu dobio spisak osoba koje treba procesuirati ili spisak privatizacija koje treba rasvijetliti. Biće to, ipak, ‘nemoguća misija’ za njega i njegovu Vladu”, ističe poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović, koji se nalazi na čelu Anketnog odbora u Skupštini Crne Gore koja se bavi rasvjetljavanjem afere Snimak. Neke diplomate su nam kazale da je evrokomesar za proširenje Štefan File lično razočaran razvojem događaja u Crnoj Gori i da je to rekao ove sedmice crnogorskom premijeru u Briselu. Ne samo zato što je File ranije zagovarao ,,gledanje kroz prste Crnoj Gori”, nego zato što i Uniji treba opipljivi uspjeh na Zapadnom Balkanu. U sjedištu EU se procjenjuje da su dugoročni izgledi na ekonomski boljitak EU znatno veći ako se ta organizacija proširi na cio kontinent. Posebno je to značajno u trenutku kada je Island odlučio da prekine pregovore o pristupanju Uniji. ,,Želim da iz uspjeha Srbije, Crna Gora nauči što više za sebe. To ćemo vidjeti u naredna tri mjeseca koja su veoma bitna za Crnu Goru. Generalno: treba samo slijediti primjer Srbije i tako i postupiti”, poručuje Kacin.

Eto ko je, po njemu, novi regionalni lider u brzini pridruživanja EU. Činjenica da je u junu prošle godine bila korak i po ispred Srbije u evropskim integracijama, a da je danas iza nje, jasno svjedoči o strašnom zaostajanju Crne Gore! Jedino čime su se hvaliti čelnici u Podgorici oburdano je za samo 12 mjeseci.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo