Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

200

Objavljeno prije

na

I dalje nam se dive. Jeste da se ti izrazi oduševljenja počesto poklope sa kakvom izbornom kampanjom ali, ne dočekujemo mi tek tako evropske zvaničnike „kao careve”. Pa nam se oni malo dive, malo nas grde da bi se, zdravo i veselo, vratili svojoj kući.

Minulih dana pohodili su nas zvaničnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), jednog od najvećih finansijera zemalja u regionu. Predstavljajući svoj Izvještaj o tranziciji, naslovljen kao Održavanje rasta, oni su podsjetili kako je banka za minulih 12 godina u Crnu Goru uložila preko 500 miliona eura. Dodatno nas je Petar Sanfrej, glavni ekonomista EBRD za Jugoistočnu Evropu, obavijestio kako su u banci „impresionirani” stopom rasta koja se u Crnoj Gori predviđa za ovu godinu. ,,Očekujemo stopu razvoja od 3,3 odsto i da to bude ravnomjerno raspoređeno kroz različite sektore”.

Onda smo, praktično iste večeri, saznali da je premijer Marković još veći optimista po pitanju očekivanog rasta u 2018. godini. Uvidjevši da je naišao na plodno tlo za sijanje obećanja (samo slučajno ova se kampanja poklopila sa početkom predsjedničke promocije DPS kandidata) ubrzo je izašao iz granica crnogorske ekonomije. I bukvalno. Odgovarajući u parlamentu na namontirana pitanja članova vladajuće koalicije Marković je uhvatio muštuluk da će kineska CRBC sa nadležnima u Srbiji potpisati ugovor o finansiranju autoputa do granice sa Crnom Gorom.

Koliko je stvar hitna premijer je pokušao da pokaže i najavom da i on, koliko sjutra (četvrtak), „na preporuku njihovog premijera” treba da se sastane sa predsjednikom kompanije CRBC i rukovodstvom kineske Eksim banke, kako bi razgovarali o nastavku izgradnje crnogorskog autoputa na relaciji Mateševo-Andrijevica-Boljare.

„To je dobra vijest”, rekao je Marković, pa se dodatno pohvali kako „danas imamo situaciju da nas u realizaciji tog projekta ne podstiče samo Evropska unija nego i Međunarodni monetarni fond, koji je bio najkritičniji prema tom projektu, pa i Svjetska banka”. Predsjednik parlamenta je na ove srećne vijesti pustio „tvrdu, mušku suzu”. Od radosti, valjda, što ćemo sada zaboraviti ko je „preumio” da sa Kinezima ugovori gradnju petlje na Smokovcu, u sklopu prve dionice autoputa.

Red je precizirati: EU, MMF i SB ne podstiču Crnu Goru u realizaciju preostalih dionica autoputa zato što su preko noći povjerovali u njegovu ekonomsku opravdanost, već zbog toga što taj ekstremno skup projekat, u koji već trošimo prvu milijardu, treba što prije dovesti u fazu u kojoj može da vrati makar dio uloženog.

Možda zvaničnici izvršne i zakonodavne vlasti to nijesu pročitali, ali u pomenutom Izvještaju EBRD jasno piše da „rizici povezani sa potencijalnim prekoračenjem troškova kod izgradnje infrastrukturnih projekata i ranjivost zemlje na eksterne šokove i dalje ostaju značajni”. Valjda se slažemo oko toga šta znači „ostaju značajni”? Ili, ipak ne?

Tek, što bi političari rekli, na marginama sastanka na kome je predstavljen EBRD Izvještaj Održavanje rasta, saznali smo kuda nas vodi put koji nam tri decenije unazad trasira DPS. I, možda još važnije, kada stižemo na davno obećani cilj.

,,Zemlje Zapadnog Balkana, u prosjeku, stoje na jednoj polovini standarda u zemljama Istočne Evrope, na jednoj trećini u odnosu na zemlje Južne Evrope koje su članice EU, i tek na jednoj četvrtini u odnosu na najbogatije zemlje EU, one u Zapadnoj Evropi”, objasnio je Jakov Milatović, ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan. Da bi ga što bolje razumjeli, Milatović je dodatno predočio da bi, prema optimističkom scenariju privrednog razvoja, zemlje regiona ekonomske EU standarde mogli dostići za 40 godina. A prema pesimističkom – za 200.

To vam, po prilici, znači sljedeće: treba da se rodite za 100 godina, i da živite još 100 godina, pa da se nadate da ćete makar jedan dan života provesti u Crnoj Gori koja je dostigla ekonomske standarde razvijene Evrope. Sa demokratskim standardima, plašiti se, stvari ne stoje tako povoljno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Cinična vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Magarence Budo novi je stanovnik farme u Danilovgradu. Snimak njegovog rođenja ima više od 400.000 pregleda. Nijedan od važnih ovosedmičnih događaja nije privukao toliku pažnju. Treba nam nešto lijepo. Novorođeni magarčić. Burek sa sirom, duhovito, navijačko skandiranje na utakmici Crne Gore i BiH… Poslije svega, treba nam ono nešto da nas prene iz kandži nerazrješivih dioba, nepremostivih barikada, vječitih poluistina

 

Advokat optuženog je predložio, postupajući specijalni tužilac se saglasio, a vijeće Višeg suda prihvatilo da se spoje dva, od četiri, postupka protiv bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića. Tako bi se, kao oštećeni u tim predmetima, jadan kraj drugoga mogli naći Milan Knežević, Andrija Mandić i Milivoje Katnić. Žrtve nezakonitog prisluškivanja ANB-a. Nije nezakonito, ali jeste teško zamislivo nakon tzv. državnog udara. Makar zbog mira u sudnici.

Zato su zvaničnici DF napustili ročište, uz objašnjenje „da se radi o besprizornoj sramoti, kriminalnoj odluci kojom se pokušavaju izjednačiti dželat i žrtva”. DF će, najavio je Knežević po odlasku iz Višeg suda, ozbiljno razmotriti da li uopšte da učestvuje u predlaganjima rješenja za prevazilaženje krize u pravosuđu. Po principu: oni nas Milivojem, mi njih uskraćivanjem poslaničkih glasova neophodnih za deblokadu (polu)paralisanog sistema. Primjera radi, ove nedjelje u Privrednom sudu sudi tek četiri ili pet sudija. Ostali su na odmoru, bolovanju, u penziji ili zatvoru.

A baš smo, neki dan, svjedočili „ohrabrujućim najavama”. Raško Konjević denucirao je opozicione kolege iz DF: javno su „ljuti opozicionari” a tajno pregovaraju sa „djelovima vlade o zadržavanju svojih kadrova po dubini”. To, stekao se utisak, novom koordinatoru svih službi bezbjednosti ne bi zasmetalo da Knežević nije poručio kako ne želi da daje legitimitet njegovom izboru prisustvom sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Na šta je ministar vojni žestoko uzvratio. Ne objašnjavajući, ipak, šta DF nudi aktuelnoj većini, kao kompenzaciju za čelna mjesta u Elektroprivredi, Željeznici i Morskom dobru.

Ostaju nezvanične najave da sve to ime veze sa onih 49, priželjkivanih, glasova u parlamentu. I nada da je nekakav kompromis, radi opšteg dobra, ipak moguć.

Ministar vanjskih poslova obznanio je da Vladimir Leposavić i Milojko Spajić ne žele da ispune zakonsku obavezu i vrate diplomatske pasoše. Odgovor je stigao od bivšeg ministra finansija. „Nelegalni penzioner se sveti jer smo zaustavili njegovu poharu države, pa tobože ne može da čeka da se vratim u Crnu Goru da poništi beskorisni diplomatski pasoš koji nikad ne koristim”, tvitnuo je Spajić poentirajući „nelegalne penzije od €2.000+ no pasaran”.

Izgleda je i Milojko obolio od kratkog pamćenja, hronične bolesti većine ovdašnjih političara. Pa se ne sjeća kako je lično on potpisao odluku Ministarstva kojom je jesenas ukinuto rješenje Fonda PIO da se Krivokapiću obustavi isplata penzije. Sad kad se ne pita, kaže, neće proći.

Iz Ministarstva finansija poruka – nema para za novorođenčad (500, odnosno, 1.000 eura) koje je obećao tada već odlazeći ministar ekonomskog razvoja. I nema jeftinog goriva za brodove i jahte koje je prije desetak godina ugovorio DPS. Reagovao je predsjednik Đukanović, pozivajući Vladu da preispita odluku o naplati akciza i poreza na gorivo za jahte, pošto to „suštinski ugrožava našu komparativnu prednost”. Baš smo se dobro pozicionirali. Novorođenčad nije pominjao. A o sastanku sa radnicima Željezare na izdisaju, govoriće „drugom prilikom”. Zna, poručio je, da će, šta god da odgovori, dio javnost imati percepciju kako je on odgovoran „za sve što ne valja ovdje”. Ne treba pretjerivati.

Iz DPS-a su priskočili u pomoć predsjedniku. Ni oni, kaže poslanica Daliborka Pejović, ne razumiju finansijske računice Vlade, pa će tražiti dodatna pojašnjenja. Snimak i Koverta su im bili skroz jasni.

U Podgorici su protestovali policajci i penzioneri, u Nikšiću bivši rudari a u Bijelom Polju studenti. Svi traže svoje. U parlamentu, rješavali su druge probleme: hljeb i peciva će, možda, pojeftiniti za pet centi. Dok ponovo ne poskupe brašno, gorivo ili struja. Poslanici su se malo nadmetali po pitanju autorstva na prijedlog da se hljeb kupuje bez obračunatih sedam odsto poreza na dodatu vrijednost. Onda su se vratili omiljenim temama. Čija je, recimo, crnogorska zastava i koliko će trajati. Odnosno, kako Srbi preko Otvorenog Balkana prave veliku Srbiju i veliku Albaniju.

Magarence Budo novi je stanovnik farme u Danilovgradu. Snimak njegovog rođenja ima više od 400.000 pregleda. Nijedan od važnih ovosedmičnih događaja nije privukao toliku pažnju. Treba nam nešto lijepo. Novorođeni magarčić. Burek sa sirom, duhovito, navijačko skandiranje na utakmici Crne Gore i BiH… Poslije svega, treba nam ono nešto da nas prene iz kandži besmislenih dioba, nepremostivih barikada, vječitih poluistina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Uključeni ili priključeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Valjalo bi uozbiljiti priču o eventualnom pridruživanju inicijativi Otvoreni Balkan. Da ne bi drugi odlučivali umjesto nas

 

Završen je ohridski samit inicijative Otvoreni Balkan. Koliko smo, nakon njega, pametniji po pitanju suštine tog projekta i, eventualnog, priključenja Crne Gore (BiH i Kosova) toj inicijativi?

Premijer Abazović nije „zvanično uveo Crnu Goru” u taj savez, kao što je to uoči samita najavio njegov albanski kolega Edi Rama. Ali je tamo vidio, kaže, „jedno novo lice Zapadnog Balkana”. I nije čuo nijedan argument koji nije bio u interesu Crne Gore. „Sve teme o kojima je bilo riječi direktno se tiču boljeg života građana. Ovo je definitivno novi pristup, predstavlja totalni zaokret. Apelujem da nas naredni put bude šest, i da Otvoreni Balkan ima sve više i više učesnika. Volio bih da ovaj isti sastav, pojačan šestom državom (Kosovom), uskoro vidimo u Crnoj Gori”, poručio je Abazović iz Ohrida.

Slične impresije imao je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija. On se, mimo odluke Predsjedništva BiH, našao na Ohridskom samitu kao posmatrač, i iz Makedonije poručio da je „još sigurniji da BiH mora postati punopravna članica” te inicijative.

„Bilo je i pitanja – šta ja to ovdje radim, kada se mi (BiH) protivimo Otvorenom Balkanu”, kazao je funkcioner Dodikove SNSD. „Ovdje sam i zbog činjenice što predstavnici BiH učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima koji se vode u okviru Otvorenog Balkana, i da smo mi spremni potpisati sve sporazume onog trenutka kada se donese politička odluka. Siguran sam da će BiH prije ili kasnije postati članica Otvorenog Balkana”.

Od domaćina su, s druge strane, stizale riječi ohrabrenja. „Ako hoćete da dođete – dođite, ako nećete to je vaša odluka. Uvek ste dobrodošli”, rekao je Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. I tu poruku su, u Podgorici, jedni razumjeli kao prijateljsko ohrabrenje a drugi kao dodatno upozorenje da je Otvoreni Balkan zamišljen kao loša zamjena za EU integracije i prikriveni model realizacije projekta „srpskog sveta”.

Tako raznolike interpretacije, vođene dominantno političkim afinitetima, olakšava to što u Crnoj Gori danas nemamo dovoljno informacija o tome šta inicijativa Otvoreni Balkan nudi svojim članicama. Baš kao ni na činjenicama zasnovanih analiza o političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj cijeni eventualne saradnje. Šta o ovoj inicijativi misle privrednici, poljoprivrednici, članovi akademske zajednice a prije svih CANU?

Za sada, stav o Otvorenom Balkanu formira se na osnovu ličnih, političkih i nacionalnih afiniteta. Uz potrebu da se javno iznijeto mišljenje prilagodi stavovima koji dolaze iz međunarodnih centara moći. A oni su, trenutno, neuobičajeno uniformni. Pa izgleda kako Open Balkan ima nepodijeljenu podršku u Briselu, Vašingtonu i Moskvi.

„Mislim da Otvoreni Balkan nije samo dobra ideja… Ta inicijativa može da bude mogućnost za ubrzavanje puta ka EU“, rekao je u Ohridu Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

„SAD podržavaju da Otvoreni Balkan ostane ekonomska inicijativa. To nije politički projekat, već važan ekonomski projekat i važno je da to ostane i da se fokusiramo na stvaranje mogućnosti za ljude u region”, poručio je u video obraćanju učesnicima samita Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u izjavi koju bi, možda, valjalo čitati i između redova. Slijedilo je dodatno objašnjenje: „Zapadni Balkan je blagosloven odličnom geografskom pozicijom, sa prekrasnim resursima, ali i sa velikim preduzetničkim duhom“.

Konačno, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov saopštio je, nakon neuspjelog pokušaja da pohodi Beograd, kako su briselski rukovodioci željeli da  spriječe da „… izrazimo podršku inicijativi Beograda Otvoreni Balkan, i da razgovaramo o interesima za ozdravljenje odnosa među zemljama regiona. NATO i EU hoće da pretvore Balkan u svoj projekat pod nazivom ‘zatvoreni Balkan’.”

U sjenci politike, u Ohridu je potpisan Sporazum o saradnji u oblasti uzajamnog priznavanja školskih i visokoškolskih diploma. Najavljeni su novi sporazumi, između ostalog o saradnji poreskih službi i automatizovanom prelasku međusobnih granica pomoću sistema za elektronsku naplatu putarine.

Priključi li se Otvorenom Balkanu, Crnu Goru će ti sporazumi čekati spremni, baš kao i oni koji su ranije potpisani ili su pred potpisivanjem, bez mogućnosti da utičemo na njihov sadržaj. Zato bi valjalo uozbiljiti priču. Da ne bi drugi odlučivali umjesto nas.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Blagoš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pustimo, što bi rekao predsjednik države, institucije da rade svoj posao. Prošle nedjelje oslobodile su Miomira Mugošu, prije toga  Duška Šarića, prije toga Kaliće, prije toga sve ratne zločince… Ali, dobro, tu je sad DPS da „deblokira pravosuđe“

 

Jedna smo od zemalja sa najmanjim brojem usvojenih preporuka Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO) koje se odnose na sprečavanje korupcije među sudijama. To piše u ovonedjeljnom izvještaju tog antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope. A i za šta će nam mjere za sprečavanje korupcije među sudijama. Pustimo, što bi rekao predsjednik države, institucije da rade svoj posao. Prošle nedjelje oslobodile su Miomira Mugošu, prije toga brata Duška Šarića, prije toga Kaliće, prije toga sve ratne zločince…

Osamnest godina ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, ko je ubio Slavoljuba Šćekića, ko je  krao izbore, ko je uzeo mito za prodaju Telekoma, ko je uništio brojna preduzeća. Ali, što bi rekao poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić, nije red da sad ispitujemo presude i optužnice, moglo bi da liči na politički progon DPS-a.

Ličilo je i u avgustu 2020. da će doći do političkog progona načina vladanja DPS-a, pa su avgustovski pobjednici ubilježili jedan od najgorih izvještaja o napretku Crne Gore na putu u EU i pokazali da imaju prečih stvari od reforme pravosuđa. Zato sada imamo DPS da pomogne deblokadu pravosuđe koje je prethodno blokirao. Što bi rekao predsjednik države ove sedmice na sastanku sa Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan: „Formiranjem nove Vlade rehabilitovana je politička volja za deblokadu i unapređenje dinamike procesa pregovora sa Evropskom unijom”. Kao da je prethodna vlada razlog zbog kog smo, pod DPS-om, 12 godina uzaludno putovali u Evropu. Đukanovićeva vlada potpisala je Sporazum o pristupanju EU u decembru 2008. Onda smo sve te godine slušali od Brisela kako nema suštinskih reformi na polju korupcije i organizovanog kriminala, te vladavine prava, ključnih za ulazak Crne Gore u Eu.

Bivša vlada kriva je jer nije uradila ništa da tu praksu promijeni. Vrativši nam tako DPS. Al dobro, bivši premijer Zdravko Krivokapić za to je vrijeme napisao knjigu. Pod nazivom Blago(š), Krivokapićeva knjiga biće predstavljena ove sedmice u Hramu u Podgorici. Blagoš,  stvarno.

Zanimljivo je, međutim, da Lajčak Đukanoviću nije rekao ništa da ga makar malo podsjeti na deceniju neodstatka reformi pod DPS-om. Kao da je to neki novi Đukanović. Kazao mu je: „Sve je u vašim rukama i ne vidim nikakve prepreke“. Blagoš.

No, dobro, tu je Otvoreni Balkan. Premijer Dritan Abazović nije, kazao je, čuo nijedan dobar razlog zašto Crna Gora ne bi bila dio te regionalne inicijative. Ono, objasnio je ministar ekonomije Goran Đurović, Vlada još ne zna šta su benefiti od te inicijative, saznaće kad sve dobro iščitaju. Abazoviću očito ne trebaju ti detalji. Mora da mu je neko važan sve objasnio.

„Meni je važan proces. Nacionalni interes Crne Gore je da ima stabilan region. Svaka destabilizacija u regionu znači destabilizaciju za Crnu Goru. I dalje ću se boriti, to je moj krajnji odgovor. Ja sam tu da štitim nacionalne interese Crne Gore, drugi nek se bave partijama”, kazao je premijer upitan da se izjasni o inicijativi Otvoreni Balkan.  Pomisliš da slušaš Vučića.

Sve u svemu, lijepe riječi za evropske zvaničnike i premalo reformi da bi nas i primili u EU. Balkane moj, što bi rekao Džoni Štulić.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo