Povežite se sa nama

DRUŠTVO

COVID-19 I ODLAGANJE INFEKTIVNOG OTPADA I ZAŠTITNE OPREME: NEOPHODAN POSEBAN OPREZ: Pažljivo sa rukavicama i maskama

Objavljeno prije

na

U kući posljednje se skidaju rukavice, a u bolnicama redosljed je obrnut. Poslednja je maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme – kažu iz Instituta za javno zdravlje. SAD se drže dosadašnjih preporuka, a EU priprema novi protokol, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore

 

Kada odlože maske i rukavice, po povratku kući, građani ih nikako ne smiju ostaviti nadohvat ruke – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ).

“Bitno je da se ništa od iskorišćene opreme ne ostavlja na površinama, posebno ne na kuhinjskim elementima i stolovima, već kako se koji komad zaštitne opreme skine – odmah se baca. U kućnim uslovima posljednje se skidaju rukavice i ruke nakon toga odmah operu. U zdravstvenim ustanovama redosljed je drugačiji. Poslednja je uvijek maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme” – preporučili su iz Instituta, odgovarajući na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Otpad nastao tokom njege sumnjivih i potvrđenih slučajeva COVID-19 infekcije, prema ocjenama IJZ, treba inicijalno odlagati kao infektivni, pri čemu nijesu potrebne dodatne kontrolne mjere.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su kazali za CIN-CG da su sve koji su uključeni u ovaj proces upozorili da moraju posvetiti dodatnu pažnju pravilnom odlaganju infektivnog medicinskog otpada.

Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović naglasila je da je odlaganje otpada od osoba u karantinu ”izuzetno zahtjevan projekat u koji je uključeno na dnevnoj osnovi više stotina ljudi”.

“Otpad se stavlja u jednu kesu u prostoriji u kojoj boravi osoba koja se nalazi u karantinu. Potom se odlaže u drugu kesu koja se zatvara, stavlja na zbirno mjesto sav zajednički otpad, a onda kompanije dolaze, prikupljaju ga na adekvatan način i odvoze na mjesto gdje se trajno uništava. O svakom segmentu smo vodili računa,” kazala je Miranović na konferenciji za novinare.

Pomoćnik direktora IJZCG Senad Begić, na istoj konferenciji, dodao je da za sada ne postoji naučni dokaz o tome da komunalni otpad od osobe pozitivne na virus predstavlja opasnost za okolinu, ali da su ipak, povećali predostrožnost.

Na sajtu IZJCG nalaze se i preporuke za upravljanje otpadom sumnjivih slučajeva COVID-19: neophodno je paziti da se prilikom skidanja rukavica ne kontaminiraju ruke, što znači da se ne smije dodirnuti spoljašnja strana rukavica, koju uvijek treba “posmatrati kao kontaminiranu”. Dugotrajno pranje ruku je obavezno.

U prvom kvartalu ove godine, kako su rekli iz kompanije Ekomedika, “usljed zimskih sezonskih bolesti” preuzimali su od medicinskih ustanova uobičajenih tridesetak tona infektivnog otpada mjesečno.

Infektivni otpad, čini oko 80 odsto ukupnog medicinskog otpada. On sadrži i mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja kod ljudi. Čine ga, između ostalog, i materijali i pribori koji su bili u kontaktu s infektivnim bolesnikom.

“Očekujemo blago povećanje količina usljed aktuelne situacije u narednom periodu,” kazala je za CIN-CG Stojanka Šolaja – predstavnica ovog preduzeća, specijalizovanog za obradu medicinskog otpada.

Iako se materijali koji su bili u kontaktu sa oboljelima od korone ili medicinskim radnicima koji su radili sa ovim pacijentima, što se tiče selekcije, bezbjednog pakovanja i transporta tretira “na isti način kao i sav infektivan otpad”, ona ističe da su ipak oprezniji.

“Preduzeli smo dodatne mjere opreza i dezinfekcije ambalaže spakovanog infektivnog otpada pri preuzimanju, kao i dodatnog pakovanja. Preporuka Instituta za javno zdravlje jeste dezinfekcija i pojačano nošenje zaštitne opreme, kao jedan od vidova prevencije. Pratimo sve preporuke IJZ i drugih referentnih institucija,” istakla je Šolaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG o tome da li su, s obzirom da su u toj zdravstvenoj ustanovi i preminule prve žrtve od posljedica zaraze korona virusom, korišteni medicinski materijal i oprema odloženi na standardni način, ili postoje posebne procedure.

Objasnili su, međutim, da upravljanje medicinskim otpadom počinje pri samom pružanju zdravstvene zaštite pravilnim razvrstavanjem na “ekonomičan način koji minimizira rizik po zdravlje i životnu sredinu” i da to u adekvatnoj ambalaži radi obučeno osoblje.

“Otpad se razvrstava u ambalažnim jedinicama prilagođenim njegovim svojstvima, količini, načinu privremenog odlaganja, transporta do konačnog tretmana. Držači kesa, odnosno, kante za sakupljanje otpada postavljene su na svim mjestima gdje, istovremeno, imamo stvaranje medicinskog i komunalnog otpada. Svi upotrijebljeni oštri predmeti, uključujući i igle, sakupljaju se u posebno namijenjenim ambalažama za jednokratnu upotrebu od tvrde plastike. Ambalaže se pune do dvije trećine ukupne zapremine, a obilježene su naljepnicama na kojima je obavezan datum i mjesto nastanka otpada (odjeljenja, ambulanta, sala…) i potpis odgovornog lica koje ga predaje,” pojasnili su za CIN-CG.

Kese sa otpadom se, dodaju, posebnim kolicima odvoze do mjesta prerade – postrojenja za obradu medicinskog otpada koje se nalazi u krugu KCCG, ili do mjesta odlaganja komunalnog otpada.

“Ovaj prevoz obavljaju zaposleni na održavanju čistoće. Kolica se peru svakodnevno nakon odvoženja otpada,” stoji u odgovoru Kliničkog centra za CIN-CG.

Iz Uprave za inspekcijske poslove potvrdili su za CIN-CG da je ekološka inspekcija od januara kontrolisala i “pojedine subjekte koji u obavljanju djelatnosti stvaraju medicinski otpad”.

“Od početka 2020. godine donijeto je više rješenja u cilju otklanjanja nepravilnosti, a koja su se prevashodno odnosila na dostavljanje podataka o stvorenim količinama medicinskog otpada u toku 2019. godine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine,” odgovorili su iz UIP-a.

Iz službe za odnose sa javnošću UIP-a su istakli kako su, zbog širenja virusa korona, upozorili sve, “od proizvođača, sakupljača, obrađivača i drugih da moraju posvetiti dodatnu pažnju adekvatnom razdvajanju, pakovanju i zbrinjavanju ove vrste otpada”.

Za eventualno nepoštovanje ovih obaveza Zakonom o upravljanju otpadom propisane su prekršajne kazne za pravna lica i do 40.000 eura, a za odgovorna lica do 4.000 eura,” pojasnili su iz UIP-a.

Iako iz komunlnih službi kažu da, za sada, ne primjećuju značajnije količine maski i rukavica u kontejnerima, ipak su preduzeli preventivne mjere zaštite, imajući na umu da virus na nekim površinama opstaje nekoliko dana.

Iz podgoričke “Čistoće” su za CIN-CG su potvrdili da preuzimju otpad i od oboljelih.

“Zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća, sa adekvatnom zaštitnom opremom, a u skladu sa unaprijed utvrđenom procedurom, vrše preuzimanje otpada direktno ispred stambenih jedinica lica kod kojih je potvrđeno da su oboljeli od COVID-19. Prethodno, dezinfekciju otpada, koji je pravilno spakovan u više kesa, obavljaju nadležni iz Instituta za javno zdravlje. Ovako preuzet otpad odvozi se namjenskim vozilom u firmu koja je autorizovana za pravilan tretman medicinskog otpada,” objasnili su iz Čistoće.

Iz ulcinjske “Komunalne djelatnosti” kazali su da se pridržavaju instrukcija koje su dobili od Instituta za javno zdravlje.

“Radnici svakog dana dobijaju nove maske i rukavice za rad na terenu. Mjesta kod kontejnera su pokrivena ili dezinfikovana gašenim krečom, a kamioni se peru i dezinfikuju hlorom,” rekli su iz ovog preduzeća na čijem je čelu Skender Kalezići.

I rukovodstvo  nikšićkog “Komunalnog” je potvrdio da su svi radnici čistoće iz preventivnih razloga u obavezi da koriste zaštitne maske preko lica i rukavice, ali da obavljaju svoj radni zadatak tako što “kontejner sa komunalnim otpadom kače na kamion, a uz pomoć hidraulike ga prazne, tako da nemaju kontakt sa otpadom koji se nalazi u kontejnerima”.

Iz tivatskog “Komunalnog” pojasnili su da su radnicima na terenu podijelili “maske koje su sašile lokalne krojačice” i da svaki od njih “kao zaštitnu opremu zadužuje debele gumene rukavice koje se na kraju svake smjene dezinfikuju asepsolom”. Kontejnere i mjesta gdje se nalaze, kao i vozila za sakupljanje otpada i ulice dezinfikuju hlorom.

Posebne procedure uvedene su i u velikim prodajnim lancima. Na kraju smjene radnice u supermarketima “Voli” odlažu zaštitne maske i rukavice u posebno namijenjenu kesu koja se hermetički zatvara. Sa ostalim otpadom, preuzima je služba Javnog komunalnog preduzeća – objasnila je za CIN-CG predstavnica za odnose sa javnošću ove kompanije Olivera Šuškavčević.

Ona je naglasila da kompanija u želji da zaštiti potrošače u svim marketima, magacinima, i kompletnom logističkom sistemu sprovodi pojačane higijenske i sanitarne mjere u skladu sa preporukama nadležnih institucija.

“U marketima su postavljene i providne pleksiglas pregrade koje će smanjiti svakodnevni kontakt zaposlenih i potrošača na kasama. Naši radnici su opremljeni rukavicama i maskama, a u svim prodajnim objektima je na vidnom mjestu postavljen dispanzer sa tečnošću za dezinfekciju ruku” – rekla je Šuškavčević za CIN-CG.

I iz “Franca” marketa su kazali za CIN-CG da se trude da na najbolji način zaštite zaposlene i kupce.

“Od prvog dana, od kada se koriste maske i rukavice, svim zaposlenim je objašnjeno kako da ih pravilno koriste. Higijena u svim objektima je na najvećem mogućem nivou kako ne bi došlo do zaraze zaposlenih na radnom mjestu,” kazali su iz njihove marketing službe.

Zaštitnu opremu imaju i zaposleni u marketima, pekarama i apotekama.

Mjere koje se preduzimaju u Crnoj Gori ne razlikuju se od onih u okruženju i ostatku svijeta.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tamošnjeg Ministarstva zdravlja, saopštio je da medicinski otpad koji potiče iz zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti sa COVID-19 nije drugačiji od ostalog infektivnog otpada. CDC je dostavio i uputstva svojim medicinskim radnicima, slična onim koje ima i crnogorski Institut za javno zdravlje, gdje se korak po korak objašnjava kako ne dotaći spoljnu stranu rukavice, ili prednju stranu maske.

Iako u postupanju s infektivnim otpadom nijesu još propisane posebne mjere u zemljama Evropske unije, iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), potvrđeno je za CIN-CG da se na tome radi.

“Vezano za drugačija pravila vezana za odlaganje medicinskog otpada koji je povezan sa oboljelima, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19 ili medicinskih radnika koji rade na tim slučajevima, trenutno se  na razini EU izrađuje protokol za prikupljanje i zbrinjavanje otpada iz kućanstava u kojima su članovi oboljeli, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19. Republika Hrvatska sudjeluje u njegovoj izradi, te će ga po završetku i primijeniti. “Trenutno za otpad iz kućanstava nema posebnih nacionalnih protokola,” kazala je za CIN-CG šefica službe za otpad i sektorske pritiske u MZOE-u Đurđica Požgaj.

Što se tiče zdravstvenih ustanova, sagovornica CIN-CG dodaje da u Hrvatskoj postupaju u skladu sa pravilnikom, prema kojem se infektivni otpad mora sakupljati odvojeno, ne smije se odlagati već sterilisati i obraditi u odgovarajućim uređajima “postupkom spaljivanja ili energetske upotrebe”.

Dragan Mladenović iz Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kazao da je za CIN-CG da je u toj državi, na primjer, generisano 3,7 hiljada tona medicinskog otpada u 2018. godini, od čega je 3,4 hiljade tona opasni infektivni otpad.

“Sav otpad koji nastaje od pacijenata koji su zaraženi korona virusom je opasan infektivni medicinski otpad i kao takav se mora sterilisati prije odlaganja na deponije,” naglasio je Mladenović.

 

Ekomedika: Troškovi rastu

“Svakako da su troškovi veći usljed pojačanih mjera bezbjednosti i povećane potrošnje sredstava zaštite, dezinfekcijskih sredstava, višestrukih obilazaka, izmjena radnog vremena i dežurstava, a realno je očekivati i veću potrošnju određenih potrošnih materijala. U postojećoj situaciji  moraju se preduzeti propisane mjere da se što bolje izborimo sa novonastalom situacijom,” kazao je za CIN-CG Rade Đikanović, rukovodilac Centra za obradu u “Ekomedici”.

On je objasnio da je proizvođač medicinskog otpada dužan da ga na mjestu nastanka pravilno rasporedi, odloži u odgovarajuću ambalažu, zapakuje, obilježi naljepnicom i nakon toga smjesti u prostor za privremeno skladištenje. Preuzimanje i transport prati odgovarajući formular koji sadrži podatke o proizvođaču, vrsti i količini i ostale tehničke detalje.

“Ekomedika”, koja ovaj posao radi od 2011. godine raspolaže sa pet teretnih i dva manja vozila. Sva su, ističu, opremljena tako da garantuju bezbjedan utovar i istovar, siguran prevoz. Ugrađene su i sklopke za prekid napajanja u slučaju opasnosti i obezbijeđena dezinfekcija. Pri prevozu infektivnog otpada se, napominje Đikanović, preduzimaju dodatne preventivne i zaštitne mjere. To znači i dezinfekciju ambalaže pripremljenog otpada na mjestu preuzimanja i dodatnog pakovanja.

Đikanović objašnjava i da se obrada infektivnog i oštrog medicinskog otpada obavlja sterilizacijom, postupkom kojim se uništavaju svi mikroorganizmi i baterijske spore. U tom procesu nema sagorijevanja, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskih supstanci, mikrotalasnih zračenja i slično.

“Težina otpada se smanjuje oko 30 odsto, gabarit oko 50 odsto. Tehnologija je “ecofriendly”. Proces je automatizovan i jedan ciklus obrade oko 100 kilograma otpada traje 30 minuta”, rekao je Đikanović.

Dobijeni otpad, ističe on, ima karakteristike miješanog komunalnog otpada, neprepoznatljivog je oblika, uklonjena su mu opasna svojstva i kao takav se odlaže.

 

Kad stigne vakcina biće više posla

Količina medicinskog otpada povećala se i u Bosni i Hercegovini, ističe Alen Nogić iz preduzeća “Aida commerce”.

“Postoji određeni deficit kod sekundarne medicine (stomatolozi, estetska, hiriurgija, vještačka oplodnja itd.) što je sasvim normalno zbog toga što ona radi smanjenim kapacitetom, ili nikako. Sama primarna medicina bilježi porast količine otpada zbog novonastale situacije, mada se radi i o povećanoj svijesti onih koji obavljaju selektovanje na mjestu nastanka,” kazao je on za CIN-CG.

U procesu obrade medicinskog otpada, kako ističe, ništa se ne prepušta slučaju.

“Sam proces zbrinjavanja se obavlja pri temperaturi od maksimalnih 166 stepeni Celzijusa, tako da ne postoji slučaj rezistencije, odnosno otpornosti virusa” kazao je on.

Porast infektivnog medicinskog otpada očekuju i u zagrebačkom “Recolu”, kompaniji koji se 25 godina bavi njegovim zbrinjavanjem i ima više stotina klijenata širom Hrvatske.

“Kao i svugdje, u Hrvatskoj nedostaje medicinske opreme, tako da naši ljekari moraju biti racionalni, što smanjuje količinu samog otpada. Činjenica da će se morati vakcinisati veliki broj ljudi, kada ona dođe. Tada se može očekivati blagi porast infektivnog otpada,” kazao je za CIN-CG predstavnik ovog preduzeća Bojan Breberina.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. I velikosrpstvo

 

Prije nedjelju dana je osvanula vijest da će Savjet za davanje naziva ulica i trgova Opštine Pljevlja u skupštinsku proceduru poslati prijedlog da se Bobovska ulica u naselju Balibegovo brdo preimenuje u Ulicu pilota Eldina Hrapovića. Poručnik Hrapović, rođeni Pljevljak, je bio među tri prve žrtve kratkotrajnog slovenačkog rata kada je njihov helikopter oboren iznad Ljubljane 27.juna 1991. Još jedna ulica u Pljevljima treba dobiti ime po sugrađaninu Vukomanu Vulu Tešoviću, koji je kao vojnik na odsluženju vojnog roka poginuo na karauli Košare 10. maja 1999. tokom ratnog sukoba na Kosovu.

Ovim imenovanjima pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo.  Dok su dvojica gorepomenutih,  osobe nespornih biografija,  silom prilika akteri dešavanje iz 90-tih, mnogi drugi „heroji“ su i te kako problematični. Glavna ulica u Pljevljima već 20 i nešto godina nosi ime srbijanskog i jugoslovenskog kralja Petra I Karađorđevića,. Ulica koje je siječe je nazvana po Nikoli Pašiću, dugogodišnjem premijeru Kraljevine Srbije. Obojica su tvorci krvave post-Versajske Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom u kojoj je nasilno nestala Crna Gora kao država. Nesrpski narodi su takođe gaženi i porobljeni u ime srbijanske dinastije „oslobodilaca i ujedinitelja“.

Najblamantniji Pljevljak čije ime „krasi“ raskrsnicu koja će biti pretvorena u trg sa bistom je drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja, Varnava Rosić koji je na tom mjestu bio od 1930 do 1937. godine. Nedugo pošto je izabran za gradonačelnika krajem aprila ove godine, dr Dario Vraneš iz Nove srpske demokratije je podržao ranije zahtjeve ne samo prosrbijanskih stranaka, već i opstinskog odbora navodno građanskih Demokrata (još 2017.god.) i odbornika Ermina Harbića (2019.godine.) iz DPS-a.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Kako sve to sporo ide govori i podatak da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tom gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni i dalje liječe sa lažnim diplomama.

Pored ,,lažnih” medicinskih radnika, analize pokazuju da je u Crnoj Gori najviše istih takvih stručnjaka zaposleno u policiji, obrazovanju i javnim službama. Sve oblasti u kojima bilježimo nenapredak.

Iz Alternative koja godinama prati i ukazuje na ovaj problem, ocjenjuju da je u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto zaposlenih sa lažnim diploma, što je preko 30.000 zaposlenih koje plaćamo a koji bi trebalo krivično da odgovaraju.

Kako smo vidjeli i kada se desi i ta rijetkost da se prevare otkriju, kazne se adekvatno ne primjenjuju. Krivičnim zakonikom predviđena je zatvorska kazna do tri godine za krivično djelo falsifikovanje isprave. ,,Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine”, piše u zakonu.

Nakon najnovije afere, i potpredsjednica Pokreta za promjene i univerzitetska profesorka Branka Bošnjak upozorila je: ,,Ovakvih sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima, ali očigledan je izostanak političke volje da se ovome stane na kraj, jer ovakvih ‘mangupa’ ima u redovima svih partija, tako da se vrlo svjesno obesmišljava znanje”.

Da se sa političkim predumišljajem ne istražuju lažne diplome jasno je i po do sada najavljivanim akcijama rješenje ovog sve većeg problema.

Dok je bio ministar prosvjete Predrag Bošković se  2015. godine sastajao sa kolegama iz Srbije, Republike Srpske i Kosova i dogovarao strategiju suzbijanja kupovine diploma. Za vrijeme mandata Damira Šehovića obećane su izmjene Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, kojim bi se postrožila kontrola izdavanja obrazovnih isprava iz regiona.

Od ovih najava nije bilo ništa, isto kao i sa zaklinjanjem nove vlasti da neće raditi kao stara, ni što se tiče ovog problema.

„Dao sam nalog da sve zdravstvene ustanove dostave podatke o srednjem i višem medicinskom kadru koji se prekvalifikovao i koji je stekao diplome u državama regiona“, najavio je u maju prošle godine ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. U Ministarstvu unutrašnjih poslova formirali su komisiju iste godine koja je trebalo da provjeri diplome „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. U sličnu akciuju krenulo je i Ministarstvo prosvjete.

Rezultati istrage bili su ništa! Nula, izjavio je početkom ove godine Zarija Pavićević, jedan od koordinatora Alternative Crna Gora.

„Nova vlast ne samo da nije promjenila takvo stanje, već je dovela do povećanja problema. Primali su, na primjer, u preduzeću EPCG – Solar gradnja ljude koji u životu nijesu utičnicu zamijenili. Jedan od direktora, visokokotiranih članova Demokratskog fronta (DF) poslao je sekretaricu službenim autom da mu kupi diplomu u susjednoj državi”, izjavio je nedavno Vesko Pejak iz Alternative.

Priča o kupljenim diplomama odavno traje i nikada do sada nije imala ozbiljniji epilog u smislu kažnjavanja onih koji su kupili znanje i dobili sigurne državne poslove.

Tokom referendumske 2006. u Elektroprivredi je provjeravano 2.000 diploma, ispostavilo se da je svaka deseta falsifikat. Ranije je u Kombinatu aluminijuma utvrđeno da lažne diplome ima oko 200 zaposlenih. Pored regionalnih, falsifikovane diplome su tada kupovane u Pljevljima i na Cetinju. Po potrebi, kada je trebalo smanjiti brojno stanje, falsifikovane diplome su otkrivane u vojsci i policiji.

Bilo je i iskoraka sa otkrivanjem lažnih diploma. Kada se 2016. u Opštini Bijelo Polje počelo sa provjerom diploma, jedan zaposleni je priznao da je radio sa falsifikovanom diplomom. Osuđen je uslovno na šest mjeseci zatvora. Godinu ranije mediji su pisali da je činovnik ove opštine zahvaljujući lažnoj diplomi postao namještenik za vođenje biračkog spiska.

„Jednom riječju, falsifikuje se sve i svašta – vozačke i saobraćajne dozvole, putne isprave, diplome o završenom srednjem, višem i visokom obrazovanju, ugovori, dokumentacija koja prati robu u prevozu…“, nabrajao je 2006. predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Zahit Camić objašnjavajući da se čak 25 odsto od ukupno primljenih predmeta odnosi na krivična djela falsifikovanja isprava.

,,Ništa se nije uradilo jer bi istraga lažnih diploma vodila do najviših državnih funkcija i do samog vrha nekih partija u vlasti, kako za vrijeme DPS-a, tako i za vrijeme ‘nove’ vlasti. Najveća prednost ‘budala’ u odnosu na poštene ljude je to što su ‘budale’ neracionalno ambiciozne. Dodajte tome i nerad državnih institucija, koje su morale da sankcionišu ovu pojavu, dobijate sistem u kojem ne možete da izvadite najobičniju potvrdu po nedjelju dana. Loši đaci su potpuno preuzeli državu. Od države smo napravili ‘reality show”’, izjavio je Pejak.

S druge strane preko 10.000 visokoškolaca čeka posao na Zavodu. Njihova mjesta zauzimaju oni koji su se snašli i na lakši način došli do neophodne diplome. Imao je i ima ko da ih progura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OŽIVLJAVANJE PRAVOSUĐA: Deblokada počela od Ustavnog suda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnom sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT)

 

Poslanici Skupštine Crne Gore su u drugom krugu sa 56 glasova izabrali Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Tako je omogućeno da Ustavni sud, poslije višegodišnje krize, ponovo radi u punom sastavu, sa sedam sudija.

Lokalni izbori prošle godine pokazali su neophodnost funkcionalnog Ustavnog suda (US). Četiri opštine nisu mogle da proglase rezultate izbora i formiraju vlast  nakon što su odbijene žalbe, podnijete opštinskoj izbornoj komisiji, došle do Ustavnog suda. US nije mogao  odlučiti po žalbama jer je nekoliko mjeseci ranije ostao bez kvoruma za odlučivanje, sa samo troje sudija.

Nakon mnogo odugovlačenja i pritisaka međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije (EK), početkom ove godine izabrano je troje sudija US.  Poslanici su  izabrali  Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović. Alija Beganović i Faruk Resulbegović nijesu dobili dovoljan broj poslaničkih glasova. Izabrane sudije bile su kompromis između tehničke Vlade,  Dritana Abazovića, i velikih koalicija okupljenih oko Demokratske partije socijalista (DPS), Za budućnost Crne Gore i Demokrata.

Kako nije izabran sedmi sudija, Ustavni sud u nekim slučajevima nije mogao  imati većinu. Tako u slučaju ukaza bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti Skupštinu, Ustavni sud nije mogao da se izjasni da li je on  prekršio Ustav. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala jer je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, a troje  je  bilo protiv.

“Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić, u predmetu U-II broj 11/23, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Nakon  formiranja nove vlasti, lideri vladajuće koalicije istakli su da je reforma pravosuđa prioritet.  Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina (54) u prvom krugu, ili tropetinska (49) u drugom. Ubrzo je pokrenuta  procedura i na red je ponovo došlo glasanje o rukovodiocu ulcinjskog tužilaštva Faruku Resulbegoviću. Bošnjačka stranka (BS)  je tražila da sedmi član US bude Bošnjak. Lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, je kazao da  Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore… “Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore? Pozivam vas da ne glasate za sedmog sudiju, nego da otvorimo dijalog”, rekao je Ibrahimović.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet. Kaže da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke. “Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj manjinskoj starnci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u”, smatra Camaj.

Skupština je u drugom krugu, glasovima 56 poslanika izabrala Ruselbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uzdržani su bili poslanici iz redova Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić objasnio je stav DPS: “Upravo iz odgovornosti prema politici multietničke demokratije u Crnoj Gori. Ta odgovornost pripada predstavnicima manjinskih naroda, a ton na današnjoj sjednici je pokazao da saglasnosti nema”.

Poslanik sa liste vladajuće i najjače partije u ovom sazivu Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, kazao je da je on Bošnjak i da će se uvijek boriti da predstavnici tog naroda budu na  pozicijama gdje se odlučuje. Tvrdi da je nezadovoljan što „izvjesni period“ u Ustavnom sudu neće biti Bošnjaka. „Ali, nije problem u današnjem kandidatu, nego u prethodnih šest. Mizerno je pričati oko kvota za manjine. Ne interesju me kvote, ako imamo stabilne kandidate – zašto ne bi bilo sedam kandidata koji su Albanci, koji su Bošnjaci”, upitao je.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša smatra da je poražavajuće za građansku Crnu Goru da nemamo među sedam  sudija pripadnike  manje brojnih naroda. Ukazao je da se izborom sedmog sudije Ustavni sud ne čini funkcionalnim već da se on kompletira.

” Zar nije poniženje da sudije svodimo na odnos tri prema tri, a da Resulbegović bude tas na vagi?! Oni bi trebalo oko sistemskih pravnih stvari da imaju ista mišljenja. Treba li da se takmiče – tri prema tri, četiri prema tri?”, upitao je.

Izbor Ruselbegovića pozdravili su domaći  funkcioneri  i predstavnici  mađunarodne zajednice. Predsjednik  Jakov Milatović kazao je da će se izborom sedmog sudije Ustavnog suda konačno stvoriti neophodne pretpostavke za funkcionisanje te institucije u punom kapacitetu.

“Takođe, kompletiranje Ustavnog suda je podstrek zakonodavnoj vlasti za izbor vrhovnog državnog tužioca i nedostajućih članova Sudskog savjeta do kraja godine, što bi značilo nesumnjiv uspjeh za Crnu Goru. Ohrabrujuće poruke od partnera kada je u pitanju perspektiva EU članstva obavezuju nas na još snažnije zajedničko djelovanje u cilju uspješnog okončanja našeg evropskog puta”, napisao je Milatović na društvenoj mreži Iks (Tviter).

Premijer Milojko Spajić kaže da je izborom Faruka Resulbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda napravljen „prvi korak ka deblokadi pravosuđa“. On je rekao da je ovo tek početak i da se mora završiti proces. “Dogovor oko izbora vrhovnog državnog tužioca i kompletiranje Sudskog savjeta trebalo bi da imaju prioritet, jer će ubrzati integracioni put”, naveo je Spajić na društvenoj mreži X.

Crna Gora je u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK) dobila loše ocjene u pregovaračkim poglavljima u oblasti vladavine prava, od kojih dominantno zavisi njen dalji put ka Evropskoj uniji (EU). EK u izvještaju konstatuje da nije bilo napretka u reformi pravosuđa.

“Potrebna je stvarna i nedvosmislena posvećenost izvršne i pravosudne vlasti za garantovanje primjene reformi, kao i politički dijalog u parlamentu kako bi se osigurala potrebna većina za sva imenovanja u pravosuđu i zakonodavne predloge”, piše u dokumentu.

Evropski komesar sa susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji pozdravio je imenovanje sedmog sudije Ustavnog suda “Davno zakašnjela imenovanja u Ustavnom sudu su konačno završena, sa impresivnom međustranačkom kvalifikovanom većinom. Radujemo se daljim odlukama o ključnim imenovanjima sudija i drugim neriješenim reformama”, napisao je Varhelji.

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od predsjednika  Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnog sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT).

Sudski savjet je od 2018. godine u neustavnom mandatu, a funkcija VDT-a u v. d. stanju od 2019. Milović je u dopisu naveo da je za predloženi cilj od izuzetne važnosti saradnja vlasti i opozicije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo