Povežite se sa nama

DRUŠTVO

COVID-19 I ODLAGANJE INFEKTIVNOG OTPADA I ZAŠTITNE OPREME: NEOPHODAN POSEBAN OPREZ: Pažljivo sa rukavicama i maskama

Objavljeno prije

na

U kući posljednje se skidaju rukavice, a u bolnicama redosljed je obrnut. Poslednja je maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme – kažu iz Instituta za javno zdravlje. SAD se drže dosadašnjih preporuka, a EU priprema novi protokol, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore

 

Kada odlože maske i rukavice, po povratku kući, građani ih nikako ne smiju ostaviti nadohvat ruke – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ).

“Bitno je da se ništa od iskorišćene opreme ne ostavlja na površinama, posebno ne na kuhinjskim elementima i stolovima, već kako se koji komad zaštitne opreme skine – odmah se baca. U kućnim uslovima posljednje se skidaju rukavice i ruke nakon toga odmah operu. U zdravstvenim ustanovama redosljed je drugačiji. Poslednja je uvijek maska, ali se nose dva para rukavica i ruke dezinfikuju između svakog skinutog komada opreme” – preporučili su iz Instituta, odgovarajući na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Otpad nastao tokom njege sumnjivih i potvrđenih slučajeva COVID-19 infekcije, prema ocjenama IJZ, treba inicijalno odlagati kao infektivni, pri čemu nijesu potrebne dodatne kontrolne mjere.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su kazali za CIN-CG da su sve koji su uključeni u ovaj proces upozorili da moraju posvetiti dodatnu pažnju pravilnom odlaganju infektivnog medicinskog otpada.

Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović naglasila je da je odlaganje otpada od osoba u karantinu ”izuzetno zahtjevan projekat u koji je uključeno na dnevnoj osnovi više stotina ljudi”.

“Otpad se stavlja u jednu kesu u prostoriji u kojoj boravi osoba koja se nalazi u karantinu. Potom se odlaže u drugu kesu koja se zatvara, stavlja na zbirno mjesto sav zajednički otpad, a onda kompanije dolaze, prikupljaju ga na adekvatan način i odvoze na mjesto gdje se trajno uništava. O svakom segmentu smo vodili računa,” kazala je Miranović na konferenciji za novinare.

Pomoćnik direktora IJZCG Senad Begić, na istoj konferenciji, dodao je da za sada ne postoji naučni dokaz o tome da komunalni otpad od osobe pozitivne na virus predstavlja opasnost za okolinu, ali da su ipak, povećali predostrožnost.

Na sajtu IZJCG nalaze se i preporuke za upravljanje otpadom sumnjivih slučajeva COVID-19: neophodno je paziti da se prilikom skidanja rukavica ne kontaminiraju ruke, što znači da se ne smije dodirnuti spoljašnja strana rukavica, koju uvijek treba “posmatrati kao kontaminiranu”. Dugotrajno pranje ruku je obavezno.

U prvom kvartalu ove godine, kako su rekli iz kompanije Ekomedika, “usljed zimskih sezonskih bolesti” preuzimali su od medicinskih ustanova uobičajenih tridesetak tona infektivnog otpada mjesečno.

Infektivni otpad, čini oko 80 odsto ukupnog medicinskog otpada. On sadrži i mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja kod ljudi. Čine ga, između ostalog, i materijali i pribori koji su bili u kontaktu s infektivnim bolesnikom.

“Očekujemo blago povećanje količina usljed aktuelne situacije u narednom periodu,” kazala je za CIN-CG Stojanka Šolaja – predstavnica ovog preduzeća, specijalizovanog za obradu medicinskog otpada.

Iako se materijali koji su bili u kontaktu sa oboljelima od korone ili medicinskim radnicima koji su radili sa ovim pacijentima, što se tiče selekcije, bezbjednog pakovanja i transporta tretira “na isti način kao i sav infektivan otpad”, ona ističe da su ipak oprezniji.

“Preduzeli smo dodatne mjere opreza i dezinfekcije ambalaže spakovanog infektivnog otpada pri preuzimanju, kao i dodatnog pakovanja. Preporuka Instituta za javno zdravlje jeste dezinfekcija i pojačano nošenje zaštitne opreme, kao jedan od vidova prevencije. Pratimo sve preporuke IJZ i drugih referentnih institucija,” istakla je Šolaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG o tome da li su, s obzirom da su u toj zdravstvenoj ustanovi i preminule prve žrtve od posljedica zaraze korona virusom, korišteni medicinski materijal i oprema odloženi na standardni način, ili postoje posebne procedure.

Objasnili su, međutim, da upravljanje medicinskim otpadom počinje pri samom pružanju zdravstvene zaštite pravilnim razvrstavanjem na “ekonomičan način koji minimizira rizik po zdravlje i životnu sredinu” i da to u adekvatnoj ambalaži radi obučeno osoblje.

“Otpad se razvrstava u ambalažnim jedinicama prilagođenim njegovim svojstvima, količini, načinu privremenog odlaganja, transporta do konačnog tretmana. Držači kesa, odnosno, kante za sakupljanje otpada postavljene su na svim mjestima gdje, istovremeno, imamo stvaranje medicinskog i komunalnog otpada. Svi upotrijebljeni oštri predmeti, uključujući i igle, sakupljaju se u posebno namijenjenim ambalažama za jednokratnu upotrebu od tvrde plastike. Ambalaže se pune do dvije trećine ukupne zapremine, a obilježene su naljepnicama na kojima je obavezan datum i mjesto nastanka otpada (odjeljenja, ambulanta, sala…) i potpis odgovornog lica koje ga predaje,” pojasnili su za CIN-CG.

Kese sa otpadom se, dodaju, posebnim kolicima odvoze do mjesta prerade – postrojenja za obradu medicinskog otpada koje se nalazi u krugu KCCG, ili do mjesta odlaganja komunalnog otpada.

“Ovaj prevoz obavljaju zaposleni na održavanju čistoće. Kolica se peru svakodnevno nakon odvoženja otpada,” stoji u odgovoru Kliničkog centra za CIN-CG.

Iz Uprave za inspekcijske poslove potvrdili su za CIN-CG da je ekološka inspekcija od januara kontrolisala i “pojedine subjekte koji u obavljanju djelatnosti stvaraju medicinski otpad”.

“Od početka 2020. godine donijeto je više rješenja u cilju otklanjanja nepravilnosti, a koja su se prevashodno odnosila na dostavljanje podataka o stvorenim količinama medicinskog otpada u toku 2019. godine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine,” odgovorili su iz UIP-a.

Iz službe za odnose sa javnošću UIP-a su istakli kako su, zbog širenja virusa korona, upozorili sve, “od proizvođača, sakupljača, obrađivača i drugih da moraju posvetiti dodatnu pažnju adekvatnom razdvajanju, pakovanju i zbrinjavanju ove vrste otpada”.

Za eventualno nepoštovanje ovih obaveza Zakonom o upravljanju otpadom propisane su prekršajne kazne za pravna lica i do 40.000 eura, a za odgovorna lica do 4.000 eura,” pojasnili su iz UIP-a.

Iako iz komunlnih službi kažu da, za sada, ne primjećuju značajnije količine maski i rukavica u kontejnerima, ipak su preduzeli preventivne mjere zaštite, imajući na umu da virus na nekim površinama opstaje nekoliko dana.

Iz podgoričke “Čistoće” su za CIN-CG su potvrdili da preuzimju otpad i od oboljelih.

“Zaposleni u gradskom preduzeću Čistoća, sa adekvatnom zaštitnom opremom, a u skladu sa unaprijed utvrđenom procedurom, vrše preuzimanje otpada direktno ispred stambenih jedinica lica kod kojih je potvrđeno da su oboljeli od COVID-19. Prethodno, dezinfekciju otpada, koji je pravilno spakovan u više kesa, obavljaju nadležni iz Instituta za javno zdravlje. Ovako preuzet otpad odvozi se namjenskim vozilom u firmu koja je autorizovana za pravilan tretman medicinskog otpada,” objasnili su iz Čistoće.

Iz ulcinjske “Komunalne djelatnosti” kazali su da se pridržavaju instrukcija koje su dobili od Instituta za javno zdravlje.

“Radnici svakog dana dobijaju nove maske i rukavice za rad na terenu. Mjesta kod kontejnera su pokrivena ili dezinfikovana gašenim krečom, a kamioni se peru i dezinfikuju hlorom,” rekli su iz ovog preduzeća na čijem je čelu Skender Kalezići.

I rukovodstvo  nikšićkog “Komunalnog” je potvrdio da su svi radnici čistoće iz preventivnih razloga u obavezi da koriste zaštitne maske preko lica i rukavice, ali da obavljaju svoj radni zadatak tako što “kontejner sa komunalnim otpadom kače na kamion, a uz pomoć hidraulike ga prazne, tako da nemaju kontakt sa otpadom koji se nalazi u kontejnerima”.

Iz tivatskog “Komunalnog” pojasnili su da su radnicima na terenu podijelili “maske koje su sašile lokalne krojačice” i da svaki od njih “kao zaštitnu opremu zadužuje debele gumene rukavice koje se na kraju svake smjene dezinfikuju asepsolom”. Kontejnere i mjesta gdje se nalaze, kao i vozila za sakupljanje otpada i ulice dezinfikuju hlorom.

Posebne procedure uvedene su i u velikim prodajnim lancima. Na kraju smjene radnice u supermarketima “Voli” odlažu zaštitne maske i rukavice u posebno namijenjenu kesu koja se hermetički zatvara. Sa ostalim otpadom, preuzima je služba Javnog komunalnog preduzeća – objasnila je za CIN-CG predstavnica za odnose sa javnošću ove kompanije Olivera Šuškavčević.

Ona je naglasila da kompanija u želji da zaštiti potrošače u svim marketima, magacinima, i kompletnom logističkom sistemu sprovodi pojačane higijenske i sanitarne mjere u skladu sa preporukama nadležnih institucija.

“U marketima su postavljene i providne pleksiglas pregrade koje će smanjiti svakodnevni kontakt zaposlenih i potrošača na kasama. Naši radnici su opremljeni rukavicama i maskama, a u svim prodajnim objektima je na vidnom mjestu postavljen dispanzer sa tečnošću za dezinfekciju ruku” – rekla je Šuškavčević za CIN-CG.

I iz “Franca” marketa su kazali za CIN-CG da se trude da na najbolji način zaštite zaposlene i kupce.

“Od prvog dana, od kada se koriste maske i rukavice, svim zaposlenim je objašnjeno kako da ih pravilno koriste. Higijena u svim objektima je na najvećem mogućem nivou kako ne bi došlo do zaraze zaposlenih na radnom mjestu,” kazali su iz njihove marketing službe.

Zaštitnu opremu imaju i zaposleni u marketima, pekarama i apotekama.

Mjere koje se preduzimaju u Crnoj Gori ne razlikuju se od onih u okruženju i ostatku svijeta.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) tamošnjeg Ministarstva zdravlja, saopštio je da medicinski otpad koji potiče iz zdravstvenih ustanova u kojima se liječe pacijenti sa COVID-19 nije drugačiji od ostalog infektivnog otpada. CDC je dostavio i uputstva svojim medicinskim radnicima, slična onim koje ima i crnogorski Institut za javno zdravlje, gdje se korak po korak objašnjava kako ne dotaći spoljnu stranu rukavice, ili prednju stranu maske.

Iako u postupanju s infektivnim otpadom nijesu još propisane posebne mjere u zemljama Evropske unije, iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), potvrđeno je za CIN-CG da se na tome radi.

“Vezano za drugačija pravila vezana za odlaganje medicinskog otpada koji je povezan sa oboljelima, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19 ili medicinskih radnika koji rade na tim slučajevima, trenutno se  na razini EU izrađuje protokol za prikupljanje i zbrinjavanje otpada iz kućanstava u kojima su članovi oboljeli, ili se sumnja da su oboljeli od COVID-19. Republika Hrvatska sudjeluje u njegovoj izradi, te će ga po završetku i primijeniti. “Trenutno za otpad iz kućanstava nema posebnih nacionalnih protokola,” kazala je za CIN-CG šefica službe za otpad i sektorske pritiske u MZOE-u Đurđica Požgaj.

Što se tiče zdravstvenih ustanova, sagovornica CIN-CG dodaje da u Hrvatskoj postupaju u skladu sa pravilnikom, prema kojem se infektivni otpad mora sakupljati odvojeno, ne smije se odlagati već sterilisati i obraditi u odgovarajućim uređajima “postupkom spaljivanja ili energetske upotrebe”.

Dragan Mladenović iz Agencije za zaštitu životne sredine Srbije kazao da je za CIN-CG da je u toj državi, na primjer, generisano 3,7 hiljada tona medicinskog otpada u 2018. godini, od čega je 3,4 hiljade tona opasni infektivni otpad.

“Sav otpad koji nastaje od pacijenata koji su zaraženi korona virusom je opasan infektivni medicinski otpad i kao takav se mora sterilisati prije odlaganja na deponije,” naglasio je Mladenović.

 

Ekomedika: Troškovi rastu

“Svakako da su troškovi veći usljed pojačanih mjera bezbjednosti i povećane potrošnje sredstava zaštite, dezinfekcijskih sredstava, višestrukih obilazaka, izmjena radnog vremena i dežurstava, a realno je očekivati i veću potrošnju određenih potrošnih materijala. U postojećoj situaciji  moraju se preduzeti propisane mjere da se što bolje izborimo sa novonastalom situacijom,” kazao je za CIN-CG Rade Đikanović, rukovodilac Centra za obradu u “Ekomedici”.

On je objasnio da je proizvođač medicinskog otpada dužan da ga na mjestu nastanka pravilno rasporedi, odloži u odgovarajuću ambalažu, zapakuje, obilježi naljepnicom i nakon toga smjesti u prostor za privremeno skladištenje. Preuzimanje i transport prati odgovarajući formular koji sadrži podatke o proizvođaču, vrsti i količini i ostale tehničke detalje.

“Ekomedika”, koja ovaj posao radi od 2011. godine raspolaže sa pet teretnih i dva manja vozila. Sva su, ističu, opremljena tako da garantuju bezbjedan utovar i istovar, siguran prevoz. Ugrađene su i sklopke za prekid napajanja u slučaju opasnosti i obezbijeđena dezinfekcija. Pri prevozu infektivnog otpada se, napominje Đikanović, preduzimaju dodatne preventivne i zaštitne mjere. To znači i dezinfekciju ambalaže pripremljenog otpada na mjestu preuzimanja i dodatnog pakovanja.

Đikanović objašnjava i da se obrada infektivnog i oštrog medicinskog otpada obavlja sterilizacijom, postupkom kojim se uništavaju svi mikroorganizmi i baterijske spore. U tom procesu nema sagorijevanja, ne radi se pod povećanim pritiskom, nema upotrebe hemijskih supstanci, mikrotalasnih zračenja i slično.

“Težina otpada se smanjuje oko 30 odsto, gabarit oko 50 odsto. Tehnologija je “ecofriendly”. Proces je automatizovan i jedan ciklus obrade oko 100 kilograma otpada traje 30 minuta”, rekao je Đikanović.

Dobijeni otpad, ističe on, ima karakteristike miješanog komunalnog otpada, neprepoznatljivog je oblika, uklonjena su mu opasna svojstva i kao takav se odlaže.

 

Kad stigne vakcina biće više posla

Količina medicinskog otpada povećala se i u Bosni i Hercegovini, ističe Alen Nogić iz preduzeća “Aida commerce”.

“Postoji određeni deficit kod sekundarne medicine (stomatolozi, estetska, hiriurgija, vještačka oplodnja itd.) što je sasvim normalno zbog toga što ona radi smanjenim kapacitetom, ili nikako. Sama primarna medicina bilježi porast količine otpada zbog novonastale situacije, mada se radi i o povećanoj svijesti onih koji obavljaju selektovanje na mjestu nastanka,” kazao je on za CIN-CG.

U procesu obrade medicinskog otpada, kako ističe, ništa se ne prepušta slučaju.

“Sam proces zbrinjavanja se obavlja pri temperaturi od maksimalnih 166 stepeni Celzijusa, tako da ne postoji slučaj rezistencije, odnosno otpornosti virusa” kazao je on.

Porast infektivnog medicinskog otpada očekuju i u zagrebačkom “Recolu”, kompaniji koji se 25 godina bavi njegovim zbrinjavanjem i ima više stotina klijenata širom Hrvatske.

“Kao i svugdje, u Hrvatskoj nedostaje medicinske opreme, tako da naši ljekari moraju biti racionalni, što smanjuje količinu samog otpada. Činjenica da će se morati vakcinisati veliki broj ljudi, kada ona dođe. Tada se može očekivati blagi porast infektivnog otpada,” kazao je za CIN-CG predstavnik ovog preduzeća Bojan Breberina.

Miloš RUDOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo