Poplave u BiH, Crnoj Gori, srednjoj Evropi i širom svijeta upozoravaju da klimatske promjene u kombinaciji sa ljudskom pohlepom i zatvaranjem očiju pred nastupajućim problemima, predstavljaju prijetnju svijetu. Crna Gora i Balkan spadaju u najranjivije evropske regione, na posljedice klimatskih promjena
Više rijeka je izliveno, pojedini putevi oštećeni, a neki poplavljeni usljed obilnih padavina koje su zadesile Crnu Goru u noći između 3. i 4. oktobra. Najdramatičnije je bilo u Šavniku, na teritoriji Parka prirode Komarnica, u kome je došlo do izlivanja dvije rijeke. Poplavljeni su drumovi, a bujica je odnijela dva mosta pa su sela oko Šavnika bila odsječena.
U Komarnici, jednom od sela, četrdesetak mještana i turista čekalo je pomoć. Tek nakon vikenda, 7. oktobra, poplavljeno područje je posjetio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i predstavnici Vojske.
Mještani, koji su u subotu bili bez vode i struje nijesu čekali Vladu i institucije, pa su se samoorganizovali i napravili improvizovani nasip preko kojeg su prenosili vodu i hranu u odsječene djelove sela. U pomoć su im pritekli i radnici jednog privatnog preduzeća. Zahvaljujući nasipu turisti su evakuisani.
Šavničke vlasti su u petak obavijestilie Vladu i poslali fotografije na kojima su se vidjele užasne posljedice vodene stihije, uključujući snimke vikendica koje nosi rijeka. ,,Ključno je da se reaguje na vrijeme, u našem slučaju to je trebalo da bude u petak ujutru kada smo obavijestili Direktorat za vanredne situacije”, izjavio je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
Na vlasti u Šavniku je Demokratska partija socijalista (DPS), koja je opozicija na državnom nivou posljednje četiri godine. To je, smatraju u DPS-u ali i u ostatku opozicije, razlog što Vlada nije na vrijeme reagovala.
U isto vrijeme Bosnu i Hercegovinu pogodile su katastrofalne poplave koje su odnijele najmanje 20 života, a za nestalima i dalje traga. Najviše žrtava i najveća razaranja pogodila su Donju Jablanicu, koja je imala 440 stanovnika. Bosanski i regionalni mediji su puni naslova koji govore o tome da katastrofu nije izazvala samo prirodna stihija nego i ilegalni kamenolom koji se nalazio iznad ovog sela.
Da postoji mogućnost da je kamenolom uzrok jablaničke tragedije prvi je pomenuo predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. On je rekao da šteta u Donjoj Jablanici ne bi bila tako velika, niti bi bilo toliko žrtava da se nije obrušio kamenolom. Istakao je i da nikada nije izdata nikakva dokumentacija o koncesiji o odobrenju za eksploataciju. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet o ovom slučaju.
,,Kriva je država koja ga je pustila da kopa 25 godina. I inspekcija, i opština i kanton. I policija koja je tolerisala njegove neregistrovane mašine i kamione”, ocijenio je mještanin Donje Jablanice Dženan Imamović za Radio Slobodna Evropa. Tragedija u Jablanici je pokrenula pitanje i ostalih nelegalnih kamenoloma u ovoj državi.
Stručnjaci upozoravaju da sječenje šuma, betoniranje i asfaltiranje u slučaju budućih poplava može ugroziti i brojne druge urbane cjeline. Među kojima i glavni grad BiH Sarajevo ,,Pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Šuma je posječena, asfalitiralo se, betoniralo, gradile kuće“, rekao je profesor Vedran Zubić.
Stanovnici Donje Jablanice ispričali su potresne priče o preživljavanju. Jedan mještanin je svoju porodicu spasio zadržavši ih na kupoli džamije u Jablanici koja je bila pod vodom i kamenjem. Kada je suprug nju, ćerku, svoju majku i oca prebacio na kupolu, njega je bujica odnijela, ispričala je mještanka.
Regionali mediji su prenijeli dramatičnu priču o Lejli Zalihić majci heroni. Lejla je skočila sa trećeg sprata svoje kuće, plivala tri kilometra bujicom i spasila svoju 13-godišnju kćerku.
Pomoć u nastradalo područje poslale su države iz okruženja. Iz Crne Gore se u ponedjeljak prema Jablanici uputio spasilački tim koji broji 32 člana.
O tragediji u BiH raspravljalo se i u Evropskom parlamentu. I tamo se čula kritika na račun lokalnih vlasti u kontekstu kamenoloma u Donjoj Jablanici koji nije imao potrebne dozvole.
,,U svakoj tragediji desi se i nešto dobro. Ponovo smo svjedočili solidarnosti među ljudima kako bi pomogli jedni drugima i kako se brišu granice u pomoći. Tražimo od EU da odmah prenamijeni dio sredstava iz pretpistupnih fondova za BiH”, kazao je hrvatski EU parlamentarac Gordan Bosanac iz Zelenih.
Poplave u BiH uslijedile su nakon poplava u Srednjoj Evropi. Sredinom septembra, nevrijeme je uzrokovao ciklon Boris koji je izazvao najveće poplave u posljednjih 20 godina u centralnoj i dijelu istočne Evrope. Poginulo je preko 20 osoba, a poplave su načinile i materijalnu štetu od više milijardi dolara na području Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunije, ostavljajući za sobom mulj i krhotine, rušeći mostove i potapajući kuće i automobile.
Tokom jula i avgusta, u nekoliko sedmica poplava, u Nigeriji je poginulo najmanje 179 ljudi, a desetine hiljada je raseljeno. Broj žrtava je veći u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 45 smrtnih slučajeva povezanih sa poplavama. Nigerija je 2022. godine bila pogođena najgorom poplavom za više od decenije, u kojoj je poginulo više od 600 ljudi, raseljeno oko 1,4 miliona i uništeno 440.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Na drugom kraju svijeta, u SAD u Floridi, ove sedmice se očekuje udar uragana Milton, koji je ocijenjen kao jedna od najjačih tropskih oluja u posljednjih stotinu godina. Evakusiani su milioni ljudi a Nacionalna garda Floride se priprema za najveću operaciju spašavanja u istoriji. Stanovnici Floride su upozoreni na mogućnost vjetra koji će dostići brzinu od 270 kilometara na sat, kao i rekordno podizanje nivoa mora do pet metara. Predsjednik SAD Džo Bajden je upozorio stanovnile Floride: ,,Evakuacija je pitanje života i smrti”.
Klimatolozi ističu da decenijama upozoravaju na pogubne posljedice klimatskih promjena ali nema ko da ih čuje.
U martu ove godine Evropska agencija za okolinu (EEA) je upozorila da klimatske promjene prijete masovnom smrću i ogromnim troškovima u Evropi. Opasnosti klimatskih promjena rastu, a Evropska unija nije se spremna nositi sa ekstremnim vrućinama, šumskim požarima i još gorim poplavama, navela je u svom izvještaju ova agencija. Opasnosti klimatskih prijetnji ,,rastu brže od naše društvene spremnosti”, rekla je direktorica EEA Lena Mononen.
Procenjuje se da su ljudske aktivnosti prouzrokovale globalno zagrijavanje za oko jedan stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Naučne projekcije govore o dva scenarija – optimističkom i pesimističkom. Ukoliko bi se prosječna globalna temperatura do 2100. povećala oko 1,5 fo 2 celzijusa, uticaj na klimu bi bio značajan ali ljudi i društva bi se postepeno mogli prilagoditi tim promjenama. U pesimističkom scenariju, povećanja temperature od 3,5 do 4,5 celzijusa, ili još crnjem od 5 do 7 celzijusa, civilizaciju očekuju dramatične promjene. Značajno povećanje nivoa mora, ekstremne poplave, topljenje polarnog leda, nestašice hrane i vode, porast oboljenja. Mogući ratovi usljed klimatskih migracija.
Evropska unija ima ambicioznu i sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv klimatskih promjena, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ova strategija se bazira na smanjenju emisija stakleničkih gasova, poboljšanju energetske efikasnosti, prelasku na obnovljive izvore energije i podsticanju održivih praksi u svim sektorima.
Crna Gora i Balkan spadaju u najranjivije evropske regione na posljedice klimatskih promjena. Ranije cvjetanje mnogih biljnih vrsta, vrelija i sušnija ljeta, neke su od promjena koje su evidente. Ekolozi upozoravaju da je zima 2023-2024. prva zima u kojoj medvjedi nijesu hibernirali jer je bila toliko blaga, skoro pa nepostojeća.
Poljorivreda i turizam su grane koje će najviše biti pogođene klimatskim promjenama. Iako se ističe neophodnost strategija za smanjenje štete na ekosisteme, infrastrukturu, ekonomiju i zdravlje ljudi, Crna Gora još nije usvojila Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene, čija izrada traje duže od četiri godine.
U nacrtu ovog plana navodi se: „Promjene koje su uočene u temperaturama, padavinama, učestalosti i trajanju klimatskih opasnosti (posebno suša i poplava) već utiču na proizvodnju hrane, njenu bezbjednost, sigurnost i kvalitet, a što će se prema klimatskim projekcijama dešavati sve češće u budućnosti”.
I ovih dana smo osjetili rušilačku snagu prirode. No i mi ljudi se svojski i slijepo trudimo da doprinesemo ubrzanom uništavanju prirode. Samo 2017. godine izgorjelo je više šume nego u periodu od 1955-1985. godine. Ljudski faktor je u najvećem broju slučajeva izazivač požara. Nemilosrdna je sječa šuma, krade se šljunak, pale gume, cvjetaju divlje deponije…
Vlasti u ekološkoj državi još nijesu sposobne ni da uobliče strategiju, a kamoli da se ozbiljnije pozabave problemom koji je već tu. I koji, zapušten, postaje nerješiv.
Globalni rizik od poplava
Rizik od poplava u svijetu tokom vremena je povećan zbog rasta nivoa mora, globalnih klimatskih promjena i drugih problema, uključujući povećani rizik od opasnog vremena.
Na sajtu worldpopulationreview, navodi se da je skoro 400.000 Kineza u zoni rizika od poplava. To je 27,5 odsto populacije koja živi u područjima koja su pod visokim rizikom od poplava. Zbog gustine naseljenosti Kina je prva na listi brojnosti ugrožene populacije.
Međutim po procentu stanovništva koje živi u rizičnim područjima Kina nije ni blizu vrha ove tabele. Čak 58,7 odsto Holanđana živi u rizičnim područjima i 57.5 odsto stanovnika Bangladeša.
Od naših susjeda najvisočije na listi, koju pravi worldpopulationreview, nalazi se Albanija. Ona je devetnaesta zemlja sa najvećim procentom stanovništva (27.6) ugroženog poplavama. Četiri mjesta iza nje je Hrvatska sa 26.9 odsto. Bosna i Hercegovina se nalazi na dalekom 58 mjestu sa 19,1 odsto ugroženog stanovništva. Crna Gora je četiri mjesta iza nje.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO2 sedmice
SUSRETI4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
FOKUS4 sedmice