Nakon usvajanja prijedloga izmjena i dopuna odgovarajućih zakona, uslijediće parlamentarna istraga o korupciji u privatizaciji nekadašnje državne telekomunikacione kompanije. Prvi put nakon obnove nezavisnosti aktiviraće se skupštinski anketni odbor. Čl. 109 Ustava Crne Gore predviđa da parlament možeda formira „anketni odbor radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa”. Iako nema spora o tome da li je bilo jednog ili više krivičnih djela počinjenih u prodaji Telekoma Crne Gore– kasnije preimenovanog u Crnogorski Telekom (CT) – Vlada, DPS, donekle i SDP, lansiraju izjave zabrinutosti da će anketni odbor možda ometati rad Specijalnogtužilaštva. No, domaće tužilačke istrage – jednu je vodila Vesna Medenica a prezentnu Đurđina Ivanović – od 2006. nijesu dale nikakve rezultate. U međuvremenu, Magyar Telekom (MT), većinski vlasnik CT-a, oporavnanju pred Okružnim sudom za južni distrikt Njujorka je 29. decembra 2011. u potpunosti priznao da su trojica njihovih direktora osmislili i realizovali kriminalne šeme. MT se u nagodbi sa američkim vlastima obavezao da će svaka izjava advokata, agenata, zaposlenih, direktora i drugih funkcionera kompanije kojom se dovodi u pitanje odgovornost zbog korupcije i u privatizaciji CT-a biti predmet nove američke istrage. Elek Štraub, Andraš Balogi Tamaš Morvai su 2005. ispred MT-a, preko lažnih konsultantskih ugovora u vrijednosti odukupno 7,35 miliona eura, podmitili najmanje dvojicu bivših vladinih zvaničnika koji su bili menadžeri Telekoma Crne Gore i advokaticu, sestru „crnogorskog vladinog zvaničnika”. Kompanija će zbog kriminalnih poslova u Crnoj Gori, takođe i u Makedoniji, skupa sa Deutsche Telekomom platiti 95 miliona USD kazne, što ilustruje težinu priznanja rukovodstva MT-a. No, to možda nije konačan bilans novčanih kazni koju će platiti u SAD-u, jer se nagodba odnosi samo na odustajanje od krivičnoga gonjenja. Odlučne da zaštite svoje zakone, firme i građane koji investiraju na tamošnjoj berzi, američke vlasti su nagodbi uprkos inicirale parnicu protiv MT-a zbog kršenja Akta o korupciji u inostranstvu. Crnogorski državni aparat – prije svega tužilaštvo – ispisuje hronologiju zataškavanja. Još prije šest godina su rani nalazi o poslovanju MT-a, koje je sačinio revizor PricewaterhouseCoopers Könyvvizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft, nagovještavali da troškovi „ugovora” oko privatizacije CT-a nemaju nikakvo poslovno opravdanje. Činjenice su dospje le u javnost, pa je MT o tomedostavio jula 2006. „obavještenje” Zoranu Đikanoviću, odnosno Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV). Đikanoviću je i generalni direktor mađarske Agencije za nadzor finansijskih usluga ukazao da izvještaji MT-a za 2005. nijesu usvojeni ,,zbog ispitivanja dva ugovora”. Prethodno je Đikanović ignorisao upozorenja da se akcijama CT-a u jednoj transakciji suprotno Zakonu o hartijama od vrijednosti prometovalo po različitim cijenama. KHOV je u to vrijeme mirno posmatrala i trgovinu akcijama MT-a na crnogorskim berzama, što je suprotno propisima, jer kompanija nije imala verifikovane izvještaje za prethodnu poslovnu godinu. U svakom slučaju, KHOV je, postupajući po dopisima iz Mađarske, sredinom 2006. obavila kontrolu CT-a. Javnost nije obaviještena da je pronašla neregularnosti u poslovanju. „ U vezi sa drugim navodima, za koje KHOV nije ovlašćena da vrši nadzor, obratili smo se nadležnoj instituciji”, izvijestio je Đikanović. „Nadležna institucija” je bila – Vesna Medenica, tada vrhovna državna tužiteljka. Ona je 19. jula 2006. dobila zahtjev KHOV-a br. 01-/1-977/1-06 da izvrši provjere dva sporna ugovora: Telekoma a.d.i Sigma Inter Corp. od 6. aprila 2005. i Moneta d.o.o.i Rawleight Tradinga S.A. od 27. oktobra 2005. godine. Interesantno je da je Medenica predmet zaveden pod Ktr.br.339/06, na postupanje lično preuzela. Očigledno je za to imala skriveni razlog. Jedan od spornih ugovora koji je trabalo da istražuje u pretkrivičnom postupku, se odnosio i na „sestru”, po svemu sudećiAnu Kolarević. Medenica i Kolarevićeva nijesu samo koleginice sa studija na Pravnom fakultetu u Titogradu. U temperamentnim izjavama i pisanom reagovanju – nakon što smo u Monitoru 20. januara o.g. u tekstu Falsifikovala istragu analizirali okvirne činjenice o njenoj ulozi u pokušaju zataškavanja ove kriminalne afere – aktuelna predsjednica Vrhovnoga suda nije sporila da je istraživala i ugovor između Telekoma a.d.i Sigma Inter Corp.vrijedan 580.000 eura. Taj ugovor, kako se vjeruje, odnosio se na angažman Ane Kolarević, kao i još jedne advokatske kancelarije iz Podgorice. Za razliku od Medenice, koja tvrdi da je ugovor čist, američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) u svom aktu koji je sastavni dio sudskih spisa o nagodbi od 29. decembra 2011, tvrdi da je lažan – da maskira plaćanje mita „zvaničnika”; izričito piše da „ sestra ” nije pružila nijednu pravnu uslugu navedenu u „konsultantskom ugovoru”. SEC za „ sestru” navodi kako je „ dio ili cijeli iznos od 580.000 eura dobila preko posrednika u Njujorku”. Na sajtu njujorške agencije za prodaju nekretnina objavljeno je da je godinu kasnije sin Ane Kolarević, tada student, kupio stan u Njujorku za 877.500 USD. To nas dovodi do Vesne Medenica, koja urbi et orbi usred pretkrivičnog postupka po predmetu Ktr.br.339/06 u crnogorskom parlamentu 30. novembra 2006. obznanjuje: „Srećna sam što sam prijatelj Ane Kolarević žao mi je što se češće ne viđamo!” Medenica se, što je takođe indikativno, obratila Vujici Lazoviću, tadašnjem dekanu Ekonomskoga fakulteta u Podgorici, zahtijevajući da zbog vještačenja „konsultantskih ugovora” oformi stručni tim „koji će dati odgovore na sporna pitanja”. Pravni osnov za angažovanje Lazovića je pronašla u čl. 107 Zakona o državnom tužilaštvu, koji predviđa da „državni tužilac može angažovati lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, odnosno obrazovati stručni tim ili stručno radno tijelo radi razjašnjenja pojedinih stručnih pitanja koja se pojave u njegovom radu”. Medenica je dostavila „konsultantske ugovore”, za koje je predviđena i novčana naknada, dekanu Ekonomskoga fakulteta, iako je ova univerzitetska jedinica sa CT-om u poslovnoj obligaciji. Prema paragrafu 7.4 Pružanje usluga o prodaji te kompanije između Vlade i MT-a, Univerzitetu Crne Gore od 1. aprila 2005. CT je na period od 20 godina obezbijedio besplatno korišćenje LAN i konekcijskih kapaciteta. Ugovor je uslovan, jer ga CT može raskinuti u svakom trenutku. Lazović je oformio „stručni tim”, koji su sačinjavali profesori iz Podgorice Milorad Jovović i Milan Lakićević, te Nebojša Šarkić iz Beograda. Najmanje dvojica članova „stručnog tima” su lično, direktno ili indirektno, povezani sa poslovima oko CT-a. Iz dokumenta Informacija o poslovanju FZU Atlas mont a.d. za period januar – mart 2008, koji je 19. juna 2008. dostavljen KHOV-u, doznaje se da je prof. dr Milorad Jovović, tadašnji i aktuelni dekan Ekonomskoga fakulteta u Podgorici, član Nadzornog odbora ove firme u vlasništvu Duška Kneževića, koji je do grla umiješan u transakcije sa CT-om. FZU Atlas mont je prodavao svoje manjinske akcije u privatizaciji CT-a: ukupno 3,3 odsto akcija za 3,5 miliona i dodatnih 468.000 eura od Vlade. Za Fiesta Investments Ltd, koja je sklopila jedan od četiri „konsultantska ugovora” za 4,47 miliona eura, objavljeni su podaci da je takođe povezana sa Kneževićem. Njegova firma Fin invest bila je investitor izgradnje sadašnje zgrade centrale CTa. Nezavisno od angažmana u FZU Atlas monta i Kneževića, Milorad Jovović posjeduje svoje akcije CT-a. Drugi član Lazovićevog tima, prof. dr Milan Lakićević, u istom periodu je bio u FZU Aktiva Integra. Iz dokumenata POMIo poslovanju objavljenom na sajtu te podgoričke firme za 2008. se doznaje da je Lakićević predsjednik Nadzornog odbora FZU Aktiva Integra koji procentualno najveći broj akcija posjeduje upravo u CT-u. Iako je „stručni tim” Lazovića mogao, prema Zakonu o krivičnom postupku (ZKP), od Vesne Medenice zatražiti dodatna objašnjenja u vezi predmeta vještačenja takvu opciju nije iskoristio. Ne čudi što su – uz stilizovana ograđivanja – utvrdili da su „konsultantski ugovori” regularani u smislu da su sklopljeni uz uredna ovlaštenja i odobrenja rukovodstva kompanije i da je ugovorena cijena po realizicaciji isplaćena. Ama, to nikada niko nije ni sporio. Tada je bilo sumnjivo, a sada u krajnjoj konsekvenci od strane MT-a i napismeno priznato kao kriminalna djelatnost, da su „ugovori” bili paravan za podmićivanje vladinih službenika i „sestre”. Vujica Lazović se u konkretnom slučaju nalazio u očiglednom konfliktu interesa. On je oko četiri mjeseca nakon što je vrhovna državna tužiteljka dobila zahtjev KHOV-a, tokom vještačenja njegovog „stručnog tima”, postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose. Još gore po vjerodostojnost vještačenja pod njegovim rukovodstvom, Lazovića su 5. aprila 2007. izabrali za predsjednika Savjeta za privatizaciju! U svakom slučaju, nakon dostavljanja nalaza vještačenja, Medenica je, ne preduzimajući nikakvu drugu radnju, obustavila pretkrivični postupak i zaključila predmet Ktr.br.339/06. Tadašnjeg predsjednika upravnoga odbora MT-a je 1. februara 2007. obavijestila da „radnjama poslovodstva koje je preduzelo sklapanja konsultanskih ugovora, ne postoje elementi bilo kojeg bića krivičnog djela za koje bi se gonjenje preduzelo po službenoj dužnosti”. Pet godina kasnije, Medenica je „iz razloga ličnog odnosa prema svom dugogodišnjem radu” (!) dostavila januarao.g. spise predmeta Ktr.br.339/06 američkoj ambasadorki Sju K. Braun i Evropskoj komisiji – ambasadoru Leopoldu Maureru, a sve zbog „neistine plasirane kroz nedjeljnik Monitor o mojoj ulozi u zataškavanju”. „Nije tačno da je tužilaštvu 2007. dostavljen izvještaj revizora i kroz to, obaveze ispitivanja četiri konsultanska ugovora”, piše Medenica na službenom sajtu sudovi.me januara o.g. i dodaje da je „tačno da je revizorski izvještaj završen krajem 2009. i dostavljen VDT-u krajem 2010, kada ja nijesam bila na čelu te institucije”. Revizorski izvještaji o poslovanju MT-a su i kasnili iz razloga što je kompanija napismeno i javno početkom 2006. izvijestila da su oko privatizacije CT-a „identifikovana dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nijesu bile jasno iskazane”. MT je februara 2006. morao da angažuje White & Case, nezavisne pravne savjetnike, kako bi obavili unutrašnju istragu o „nelegalnim plaćanjima”, dok su američke vlasti u to vrijeme pokr enul e p o s t u p a k protiv MT-a i Deutsche Telekoma. Rukovodstvo MT-a je 21. decembra 2006. objavilo da je „očigledno da su neki zaposleni u MT-u, kao i CTu i Monetu ometali istragu o spornim ugovorima”. „Kompjuterski vještaci iz firme koja je pomagala u istrazi”, saopštio je MT, „otkrili su da deset računara, dodijeljenih sedmorici zaposlenih, sadrže dokaze da su dokumenti izbrisani sa hard diska. Istražitelji su konstatovali da izbrisani elektronski dokumenti uključuju i one koji su u vezi sa spornim ugovorima”. Ništa od toga Medenica nije istraživala. Čak i prije „njujorške” nagodbe o priznanju krivice i plaćanja astronomske kazne, uprkos komičnom pokušaju Medenice da ih ubijedi kako su čisti, rukovodstvo MT-a je kroz Finalni izvještaj Odbora za reviziju od 2. decembra 2009. zaključilo da „nema dovoljno dokaza da se utvrdi da su sedam miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora… napravljeni za legitimne poslovne svrhe”. Vesni Medenici se žurilo da dok je VDT zaključi istragu i izda agremane nevinosti. Njena falsifikovana istraga u aferi privatizacije CT-a je modus operandi kojim je, kao vrhovna državna tužiteljka od juna 2003. do decembra 2007. pokušavala da zataška i drugekriminalne poslove u prodajama državnih preduzeća.
Lazović, PR ili ortak
Vujica Lazović, koliko je poznato, najkasnije od juna 2004. do odluke SDP-a da se donekle distancira od privatizacije Telekoma Crne Gore, bio je član vladine Tenderske komisije i Nadzornoga odbora za praćenje privatizacije. On je potom i u svojstvu vicepremijera i ministra za informaciono društvo i telekomunikacije promovisao poslovne interese CT-a na način da ih je teško razlikovati od klasičnog PR-a ili solidarnog poslovnog ortaka. Lazović je saopštavao: „Nakon otprilike mjesec dana korišćenja, bez razmišljanja sam se odlučio da nastavim da koristim ADSL (servis CT-a– prim.a). Odlučio sam se za M paket… I brzina i protok podataka su dovoljni i za mene i za članove moje porodice” (Vijesti, 22. jun 2005);
„Lazović je saopštio da je T-com već snizio cijene internet usluga u cilju razvoja informatičkog društva… On je saopštio da je CT najveći vladin partner u razvoju servisa elektronske vlade i ostalih velikih informatičkih projekata” (Republika, 4. septembar 2008);
„Lazović smatra da ne treba donositi konačnu odluku na osnovu samo jedne loše privatizacije, jer ima itekako pozitivnih primjera kao što su… i Telekom” (RTCG 1, 13. januar 2010);
„Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo i CTa potpisali su juče ugovor o pružanju telekomunikacionih usluga za potrebe korisnika državnog budžeta… Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar, Vujica Lazović, predsjednik Odbora direktora Telekoma Daniel Sasi izvršni direktor kompanije Slavoljub Popadić… ‘Na dan potpisivanja ovog ugovora napravili smo uštedu od 300.000 eura, a na godišnjem nivou ta ušteda biće, ako uzmemo u obzir i procjenu ostvarenih benefita, oko 2,4 miliona eura’, rekao je Lazović” (Dan, 15. maj 2010);
„Lazović smatra da otvaranje parlamentarne istrage o aferi Telekom sada nije najbolji potez, jer bi se mogao protumačiti i kao svojevrsni pritisak na tužilaštvo” (TV IN, 14. januar 2012);
„Vlada će obezbijediti neophodne uslove za stabilno funkcionisanje CT-a, dok je proces utvrđivanja odgovornosti u postupku privatizacije te kompanije u nadležnosti drugih organa, poručio je juče potpredsjednik Vlade Vujica Lazović” (Pobjeda, 26. januar 2012);
„Skoro sve telekomunikacione kompanije u svijetu su privatizovane, tako da je privatizacija Telekoma bila logičan korak, jer sa dobrim privatnim vlasnikom možete da koristite nove servise a Crna Gora kao malo tržište idealna je za njihovo testiranje, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović” (Dnevne novine, 10. mart 2012).
Vujica Lazović je, ispred Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, od 2010. sklapao višemilionske jednogodišnje ugovore sa CT za nabavku usluga zakupa telekomunikacionih linkova za prenos podataka na bazi internet protokola.
No, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je 25. maja o.g. poništila tender koji je Lazovićevo ministarstvo raspisalo za nabavku navedenih usluga. Zbog poništenja tendera i činjenice da CT nije dobio taj posao, Lazovićevo ministarstvo 26. maja o.g. saopštava da predstoji katastrofa, jer bi „bez interneta, e-maila, razvijenih informacionih sistema jedno vrijeme mogla biti cijela državna uprava”…
Vladimir JOVANOVIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
SVIJET4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU7 dana