Povežite se sa nama

MONITORING

Grad opustošen, familija zbrinuta

Objavljeno prije

na

Nebojša Radojičić, gradonačelnik Nikšića, upriličio je početkom mjeseca prijem za fudbalere Čelika, nakon njihove pobjede. Posebno se tom prigodom zahvaljivao novom vlasniku kluba Ranku Raduloviću. ,,Ovo je jedan od najljepših trenutaka u mom poslu i od srca vam čestitam na istorijskom uspjehu. Zahvalnost, osim igračima i treneru, dugujemo i upravi, a posebno vlasniku i glavnom finansijeru Ranku Raduloviću” kazao je Radojičić. Riječi hvale Raduloviću uputili su i prisutni Radojičićevi saradnici. Gradske vlasti su donedavno upravljale Čelikom, koji je bio na izdisaju.

Ranko Radulović je nikšićki biznismen sa podebelim i raznovrsnim kriminalnim dosijeom, od ubistva do nelegalne gradnje. Tužilaštva regiona teretila su ga i za šverc cigareta. Istovremeno, uvaženi je partner gradskih vlasti u različitim poslovima, od fudbala do građevinskih poslova. Radojičić nije prvi DPS gradonačelnik koji ima lijepu riječ za lokalnog biznismena koga povezuju sa organizovanim kriminalom. Ili to tako prosto stvari stoje u mafijaškim državama, kako je Crnu Goru okarakterisao američki Forin afers.

Prema podacima privrednog suda Radulović je vlasnik građevinske firme Tani. Ta kompanija radila je put Nikšić-Risan, a bila je angažovana i na saniranju posljedica eksplozije u obližnjem Viru, kada je eksplodiralo skladište firme Buster, vlasnika Saše Božovića, bliskog rođaka Mila Đukanovića. Radulović je, prema podacima Uprave za nekretnine, odlukama državnih organa preuzeo nikšićko staro pazarište koje se prostire na oko četiri i po hiljade kvadrata.

Široj javnosti Radulović je poznat i po aferi Lipci, kada je na obali Kotora mjesecima nasipao more, naočigled lokalnih i državnih vlasti. Na sudu je kažnjen sa tek nekoliko mjeseci zatvora.

U rodnom Nikšiću, međutim, nije nikada kažnjavan zbog nelegalne gradnje ili uzurpacije prostora. Visoka betonska ograda oko njegove porodične kuće u Nikšiću stigla je skoro do balkona obližnje zgrade.

Na izradi urbanističkih planova i projekata angažovana je Radojičićeva supruga Nada. Otkako je muž postao gradonačelnik, Nadi je krenulo. Njena zarada je sudeći prema podacima sa sajta Komisije za borbu protiv konflikta interesa, od 2005. godine, kada je Nebojša Radojičić izabran za gradonačelnika, poprilično uvećana. Ona je te godine primala 400 eura. U prošlogodišnjem imovinskom kartonu, gradonačelnik je prijavio da supruga osim 550 eura plate koju zarađuje u SO Nikšić, prihoduje i 1900 eura godišnje u opštinskoj Agenciji za urbanizam i planiranje, 1500 eura od revizije projekata i 1000 eura od nadzora.

Nije se samo Nada Radojičić prenula otkako joj je suprug postao vlast. Na mjesto glavnog administratora grada nalazi se gradonačelnikov rođak Ljubomir Radojičić. To radno mjesto jedno je od poželjnijih u opustošenom gradu kakav je Nikšić. Radojičić rođak, glavni administrator grada, nije da samo prima solidnu platu od 920 eura. On je za sedam godina koliko je na tom radnom mjestu uspio da dođe u posjed urbanističke parcele koju je prodao prošle godine za 120 hiljada eura. Radojičići izgleda familijarno vole fudbal, pa je glavni administrator grada u kartonu iz 2009. godine upisao funkciju u upravi FK Sutjeska, čiji je raniji vlasnik bio Branislav Brano Mićunović, Nikšićanin kojeg policije regiona označavaju kao vođu organizovanog kriminala u Crnoj Gori i regionu.

Radojičićma je berićetno otkako je gradonačenikova partija na čelu države i grada, ali Nikšić sve više i vidnije propada. Plata se u gradu pod Trebjesom još jedino može zaraditi u lokalnoj administraciji, ne računajući konobarisanje i one mrvice koje su ostale od privrede, poput Željezare i Rudnika Boksita, koji danas spašava takođe poznati lokalni biznismen Miodrag Daka Davidović. Onima koji ne uspiju da se zaposle u administraciji ostaje da se nadaju sreći, i igraju lutriju i sportske kladionice koje su u formalnom vlasništvu Nikšićanina Save Grbovića, bliskog saradnika Branislava Mićunovića.

Nebojša Radojičić je u Republici, ugašenom listu familije, 2007. godine objašnjavao kako je broj nezaposlenih otkako on i depeesovci upravljaju gradom, smanjen sa oko osam hiljada na tri. Nije međutim objasnio da je tih pet hiljada većinom zapošljeno u lokalnoj administraciji, koja se uvećava iako je zahtjev EU obrnut. Radojičić, slab na nezaposlene, popunio je administraciju tako da neki moraju sjedjeti u hodnicima. Nikšićke vlasti odavno kubure sa isplatom zarada narasloj administraciji.

Lokalna opozicija odavno upozorava da mnogi poslovi gradonačelnika služe tek za popunjavanje rupe u budžetu i isplatu plata narasloj administraciji, te da se ne razmatra da li su oni od javnog interesa za grad. Jedan od takvih poslova je onaj sa Branom Mićunovićem i Savom Grbovićem, koji su prije tri godine za pet miliona eura preuzeli nikšićko staro pozorište kako bi izgradili tržni centar od čak 20 hiljada kvadrata. Gradska kasa međutim još čeka 1, 7 miliona eura koliko Grbović i Mićunović treba da uplate za komunalije, a Nikšićani čekaju tržni centar. Na mjestu nekadašnjeg pozorišta, u samom srcu grada, sada se nalazi rupa ostala nakon rušenja pozorišta, koje je bilo svojevrsni istorijski i kulturni spomenik. Sagrađeno je 1924. godine.

Radojičićeva lista obećanja rasla je sa dugovima grada. Mnogi od obećanih projekata čekaju realizaciju. Tako gotovo svake godine gradonačelnik kaže da će baš te godine biti riješena ,,rak rana” grada, nikad završeni Dom revolucije, stakleno čudovište u centru grada. I dalje je tamo.

On je u aprilu ove godine saopštio da Opština trenutno duguje 15 miliona eura. ,,Nijesmo najzaduženija opština”, tješio je sugrađane. Još ranije su mediji pisali da je gradska vlast podigla ogromne kredite i založila čak i dvorac Kralja Nikole i druge istorijske spomenike. Prema dostupnim podacima sa sajta Uprave za nekretnine vidi se da je opština založila nekretnine u kojima je smješten Fakultet za sport, zbog kredita kod NLB banke u iznosu od oko dva i po miliona eura.

,,Nikšić kao grad trenutno ide, mogu slobodno reći, uzlaznom, pozitivnom putanjom. Stvaranjem crnogorske države, Nikšić je kao grad dobio na značaju, kao drugi po brojnosti populacije u republici i kao najveća opština po prostranstvu”, govorio je 2007. gradonačelnik. Na kakve je pomake mislio, ostaje nejasno.

U Nikšiću, kao i u državi, rastu samo dugovi i bogatstvo familija. Gradonačelnikove i Prve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo