Iz Crne Gore u svijet je otišla vijest o još jednoj tragediji. Prošle nedjelje, u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Platije, poginulo je 18, a teško povrijeđeno 29 rumunskih državljana. Uzrok prošlonedjeljne nesreće još nije zvanično utvrđen i nikoga unaprijed ne treba ni na koji način sumnjičiti za udes.
Tragedija rumunskih turista može biti novi podsjetnik da je kanjon Morače najveća crna tačka na crnogorskim saobraćajnicama. Za blizu pet decenija postojanja puta kroz Platije (otvoren 1965) poginulo je oko 1.200 ljudi.
Prije četiri godine tim sastavljen od predstavnika Ministarstva saobraćaja i Uprave policije je utvrdio da na crnogorskim magistralnim i regionalnim putevima ima 75 crnih tačaka, odnosno mjesta na kojima se često dešavaju saobraćajne nezgode, nerijetko sa smrtnim ishodom. To je bila prva ozbiljna analiza mreže od 1.860 kilometara magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori urađena u posljednjih desetak godina.
Kada se prije nešto više od deset godina dogodila teška saobraćajna nesreća u Platijama, u kojoj je pod odronom ostalo nekoliko ljudi, angažovani su stručnjaci Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda da snime stanje na svim magistralnim i regionalnim putevima u Crnoj Gori i označe mjesta na kojima postoji velika opasnost od odrona. Oni su analizirali 931 lokaciju, od čega su 117 označili kao kritične, a kao posebno kritično označeno je njih 40. Platije su i prije i poslije toga važile kao najopasnija dionica.
Saobraćajni stručnjak Vladeta Radović izjavio je ovih dana medijima da su saobraćajne nesreće uslovljene sa više faktora, ali prije svega stanjem opšte putne infrastrukture. Radović kaže da je kanjon Platije najopasniji dio zbog visinske promjene i promjene stanja kolovoza. ,,Naročito ako su u pitanju velike mase, pošto je nizbrdica”. Govoreći o udesu autobusa u kojem su stradali rumunski turisti on je precizirao: ,,Ovdje je bilo u pitanju vozilo sa 50 putnika i skoro pet tona mase. Tu onda svako prekoračenje brzine koja je pogodna za taj teren dovodi do situacije u kojoj se našlo to vozilo”.
Istraživanja rađena u razvijenim zemljama pokazuju da je ljudski faktor u saobraćajnim udesima dominantan – kreće se od 70 do 85 odsto slučajeva. Međutim, treba imati u vidu da je 90 odsto magistralnih i nešto više regionalnih puteva u Crnoj Gori, kako to stručnjaci kažu, u drugoj polovini vijeka trajanja. To znači da se zbog prevelike amortizacije, opterećenja i dotrajalosti moraju rekonstruisati čitave dionice. Prema stanju saobraćajne bezbjednosti Crna Gora uveliko zaostaje za zemljama Evropske unije, a za razliku od gotovo svih evropskih zemalja bilježi i vrlo nepovoljne trendove. Po razvijenosti putne mreže spada u red srednje razvijenih država Evrope. Na obezbjeđivanje sigurnijeg saobraćaja Crnu Goru obavezuje i evropska Direktiva o bezbjednosti saobraćaja.
Magistrala od Jadranskog mora do granice sa Srbijom projektovana je za bruto opterećenje 3.000 tona dnevno. Ali već prve godine korišćenja – početkom šezdesetih, projektovano opterećenje prekoračeno je za deset odsto. Kakva je situacija danas, pedeset godina od tada, suvišno je komentarisati. Na njoj ima najviše crnih tačaka. Tunel broj 11 u Platijama je jedna od najkritičnijih.
Poseban problem u održavanju putne infrastrukture u Crnoj Gori predstavlja činjenica da je u toku ljetnje turističke sezone frekvencija saobraćaja i do 20 puta veća od frekvencije u toku ostalog dijela godine. Put od Bara do granice sa Srbijom, čija dužina iznosi oko 180 kilometara, najvećim dijelom, oko 75 odsto, je brdsko-planinskog karaktera.
Proteklih godina taj je put proširen na najkritičnijim dionicama. Tri trake su izgrađene na usponima kod Mioske i Crkvina, proširen je tunel broj šest koji je bio „usko grlo”, mnoge dionice presvučene su novim asfaltom. I pored toga na ovoj relaciji i dalje se događaju brojni saobraćajni udesi. U policiji upozoravaju da se tuda vozi prebrzo. Na opreznu vožnju upozorava, na primjer, i podatak da je 2010. godine evidentirano čak 8.500 saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori. U tim udesima su poginule 94 osobe, a više od dvije hiljade je lakše ili teže povrijeđeno. Tokom te godine saobraćajna policija je otkrila čak 5.000 pijanih vozača. Više od 11 hiljada vozača isključeno je iz saobraćaja, a privremeno oduzeto 16 hiljada vozačkih dozvola – 80 odsto više nego 2009. godine…
Sve češće saobraćajne nesreće na magistralnom putu Kolašin-Podgorica više puta inicirale su rasprave o izgradnji alternativnih putnih pravaca. Prije deset godina pominjana je čak i mogućnost zabrane saobraćaja kroz Platije. Svojevremeno su stručnjaci predlagali izmještanje tog dijela magistrale ili podizanje visoke ograde između nje i Morače kako bi se spriječilo stradanje učesnika u saobraćaju slijetanjem u rijeku Moraču.
Mitar Čvorović, profesor Građevinskog fakulteta u Podgorici, prije nekoliko godina upozoravao je da se za kanjon Morače pod hitno mora pronaći alternativa.
Stijene su ljeti izložene temperaturi i do 70 stepeni, a zimi do minus 10. Takva temperaturna razlika dovodi do drobljenja kamena, tako da je prava sreća što je teren nepristupačan za divlje životinje, jer bi to izazvalo velike odrone, kazao je tada Čvorović.
,,Jedino rješenje je da država ulaže u druge putne pravce, a taj zaboravi”, predlagao je Ratko Ivanović, u vrijeme dok je bio direktor Direkcije za izgradnju puteva.
Kada je postavljen temeljac za autoput Bar-Boljare mnogi su se ponadali da će put kroz Platije ubrzo ostati lokalna saobraćajnica koja će samo povezivati okolna sela, a samim tim i prestati da bude ,,magistrala straha” na kojoj se masovno strada. No, prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori još su, hvala Vladi Crne Gore, daleki san.
Zahvalnost Rumunije
Ekipe policije, Vojske Crne Gore, hitne pomoći i Kliničkog centra u najkraćem mogućem roku stigli su na mjesto udesa. U spašavanju su učestvovali i brojni građani.
Nakon vijesti o teškoj saobraćajnoj nesreći brojni Podgoričani došli su u Zavod za transfuziju krvi da povrijeđenima daju dragocjenu tečnost.
Najkraće – Crna Gora je u ovom slučaju položila ispit iz humanosti.
Ministar inostranih poslova Rumunije Titus Korlatean, koji je doputovao u Crnu Goru povodom tragične saobraćajne nesreće, u ime predsjednika Vlade Rumunije i građana zahvalio se na izuzetnoj angažovanosti svih državnih organa i građana Crne Gore u pružanju pomoći i zbrinjavanju povrijeđenih.
,,Posebno poštovanje upućeno je građanima koji su samoinicijativno dali krv i pomogli saniranju posljedica ove tragedije”, ističe se u saopštenju.
U rumunskim medijima najviše se govorilo o ljudima koji su se sami spustili u provaliju da bi spasavali putnike prije nego što su stigle ljekarske i druge ekipe. Snimci tog gesta stalno su prikazivani na rumunskim televizijama uz izražavanje zahvalnosti građanima i nadležnim službama Crne Gore na pomoći stradalim rumunskim državljanima.
Veseljko KOPRIVICA