Povežite se sa nama

OKO NAS

Na sud u desetoj deceniji

Objavljeno prije

na

Kada ovaj broj Monitora bude na kioscima devedesetpetogodišnji starina iz Beransela Đorđije Tomović izaći će pred sudiju za prekršaje zbog toga što je „ometao službena lica” i nije dozvolio da prođu kamioni sa smećem prema Vasovim vodama. Da li je još negdje neko stariji od Đorđija izveden pred sudiju, nije nam poznato.

Kao ni to je li neko stariji od Đorđija, ili makar njegov „vršnjak”, uspio da sa štapom u ruci omete službena lica u obavljanju posla. Čika Đorđije će svakako ući u anale policijske i sudske prakse. I što je mnogo važnije – ući će u anale crnogorske borbe za demokratiju.

„Mi u Beranselu samo branimo svoja Ustavom, zakonima i međunarodnim konvecijama garantovana prava na zdravu životnu sredinu. Jesam li prekršio zakon, ne znam. Ja sam im samo rekao da ne mogu dovijeka upotrebljavati silu protiv nas i da ćemo i mi morati da odgovorimo silom. Da li je sramota što mene u ovim godinama vode po policiji i sudovima, to pitajte one koji su me ranije zvali na infomativni razgovor, a sada i napisali prekršajnu prijavu”, priča Đorđije za Monitor.

Ovaj starac je prije skoro dva mjeseca bio među mještanima prigradskog naselja Beranselo koji su spriječili kamion komunalnog preduzeća da prođe prema divljem gradskom smetlištu na Vasovim vodama. Tomovića su prijavili komunalni inspektori, a prekršajnu prijavu je podnijela Uprava policije. Devedesetpetogodišnji Đorđije nije se toga dana dugo zadržao u policiji. Nije bilo inspektora na radnom mjestu u popodnevnim satima, pa mu je samo dat pisani nalog da se ujutru javi Sudu za prekršaje.

Njegove komšije su ga sjutradan dopratile do zgrade suda, a usput su ostavili smeće u kesama ispred zgrade Opštine. Bilo je to onog dana kada je izbio incident između gradonačelnika Berana Vuke Golubovića i američkog državljanina Jovana Lončara. Golubović je optužio Lončara da je „organizovao narod”, uz čuvenu izjavu: „Džukelo, treba da odeš”.

U sudu su, međutim, kazali da nije stigla prijava protiv Đorđija. Policija je, očigledno, privremeno poukla prijavu da bi stišala strasti. Zašto je aktivirala sada, poslije dva mjeseca, nijesmo uspjeli da saznamo.

„Šta ima da kažem na sudu? Da nisam kriv, da neću odustati da branim Vasove vode i da se, ovako star, neću odvajati od svojih komšija i prijatelja”, kaže Đorđije.

Uprava policije je prošle sedmice poslije više od mjesec aktivirala i prekršajne prijave protiv sedam žena iz Beransela koje su, takođe, „ometale službena lica u vršenju radnji” i „zakrčile saobraćaj” na putu od Beransela prema Gornjem Zaostru, koji vodi do smetlišta na Vasovim vodama.

Pred sudijom za prkršaje sve su izjavile da nijesu krive. Presuda nije javno izrečena, ali sudija je žene opomenuo i naložio da plate sudske troškove. Među njima je bila i Đorđijeva snaha Tijana Tomović. Njegov sin, Tijanin suprug, profesor Sveto Tomović bio je među prvim muškarcima iz Beransela koji su pozvani na informativni razgovor u policiju zbog barikada na Vasovim vodama. Onda je proslijeđen sudiji za prkršaje i kažnjen sa sto trideset eura. Bilo je to za prvomajske praznike.

„Kada su mi suprugu izveli pred sudiju, tražio sam da mene uhapse. Evo sada mi i oca, u ovim godinama, izvode pred sudiju! Ovo je vrhunac sramotnog odnosa vlasti prema mještanima Beransela”, kaže Sveto.

Savjet Mjesne zajednice Beranselo najavio je da će kao protivmjeru na državnu represiju podnijeti krivične prijave protiv opštinskog rukovodstva, odnosno predsjednika Opštine, zatim Komunalne policije, nadležnih u Ministartvu za uređenje prostora, inspekcijskih službi i svih drugih „koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli narušavanju životne sredine i mještanima ovog prigradskog naselja oduzeli ustavom, zakonima i međunarodnim konvencijama garantovano pravo na zdravu životnu sredinu”.

Predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine ove mjesne zajednice Radoje Mišković objašnjava da su se uslovi za podnošenje krivičnih prijava stekli nakon što je Upravni sud Crne Gore poništio odluku predsjednika Opštine o lokaciji za privremeno odlaganje otpada na Vasovim vodama. Prema njegovim riječima takvom presudom Upravnog suda trebalo bi da „padnu u vodu i sve prekršajne prijave i kazne napisane i izrečene mještanima Beransela, a koje su se temeljile samo na toj odluci”.

On tvrdi da osim te poništene odluke lokalna uprava nema nikakav drugi dokument, koji bi, kako to propisuje zakon, trebalo da posjeduje da bi odlagala otpad na Vasovim vodama.

Predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine kaže da je sada i „posljednjim skepticima valjda jasno da su mještani Beransela u pravu kada ne dozvoljavaju dalje odlaganje otpada na Vasovim vodama i vraćaju kamione Komunalnog preduzeća”.

To su, kaže, govorili policiji kada ih je hapsila, na sudu za prekršaje i u osnovnom sudu, pisali ministrima policije i uređenja prostora… Svi su se oglušili o njihove apele.

„Pokušavali su da nas prikažu kao grupicu samovoljnika koji ugrožavaju državu. Sada ćemo mi njih da tužimo i da protiv svih podnesemo krivične prijave”, najavljuje Mišković.

Mještani Beransela godinama biju bitku sa lokalnim vlastima i državnim institucijama da spriječe odlaganje otpada na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, ali i spriječe da se na tom mjestu gradi regionalna deponija. Prema nekim procjenama na tom mjestu je do sada lagerovano oko milion tona opasnog otpada i tako napravljena najveća planina smeća i najcrnja ekološka tačka na sjeveru Crne Gore.

Beranselci su u proteklih tri godine više puta blokirali gradsko smetlište, a sve dosadašnje blokade razbijene su grubom primjenom policijske sile. Posljednja blokada traje najduže, još od 18. februara. Policije je samo u dva-tri navrata uspjela da je nakratko probije i omogući kamionima Komunalnog preduzeća da istovare smeće na Vasovim vodama.

Policija i lokalne vlasti pokušavaju da prekršajnim prijavama i novčanim kaznama rastjeraju mještane Beransela sa barikada. Veliki broj muškaraca ovog naselja do sada je procesuiran. Među njima je, kako rekosmo, i starina Đorđije Tomović.

Beranselci poručuju da ih politika „pendrekom po novčaniku” neće pokolebati u borbi za jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo