Povežite se sa nama

OKO NAS

U ćošku grada

Objavljeno prije

na

Broj narkomana u romskim naseljima na Koniku u Podgorici sve je veći, tvrde stanovnici tih naselja. ,,Drogiraju se i djeca od desetak godina, a policija jedva da reaguje”, kaže za Monitor dvadesetdvogodišnji mladić, koji živi u Kampu 1.

,,Pređena je crvena linija. Drogiraju se djeca od osam, deset, jedanaest godina. Sakupljaju otpad, peru šoferšajbe ili prose, a onda odlaze da kupe drogu, pa i onu najgoru moguću i lošeg kvaliteta. Ima onih koji se organizuju tako da svaku noć kradu patike ispred kućnih ulaza po naselju kako bi nabavili drogu”, priča naš sagovornik.

Dvadesetšestogodišnji Rom kaže da je droga toliko raširena na Koniku da i žene prodaju drogu. ,,Dešavalo se da se narkomani, među kojima ima i oženjenih, fiksaju ispred moje kuće. Nijesam zvao policiju, jer me je strah. Samo sam jednom od njih, znam ga jer mi je komšija, kazao da se udalje od moje kuće i otišli su”, priča naš sagovornik. On dodaje da se u romskim naseljima narkoticima trguje otvoreno i skoro nesmetano . ,,Drogom se bave svi, od sakupljača sekundarnih sirovina do onih bogatih koji se bave raznom trgovinom”, kaže. ,,Droga se na ulici prodaje i djeci”.

Naš sagovornik priča da je bio svjedok ulične prodaje droge, na ulici, u sred bijela dana. ,,I sve to pred prolaznicima. Policija zna vrlo dobro kakvo je stanje na Koniku ali ne preduzimaju ništa kako bi riješili ovaj problem koji je svakim danom sve veći. Sve više mladih uništavaju svoj život uzimajući razne vrste narkotika da bi zaboravili na dugove ili ostale probleme”, objašnjava on.

,,Uzimam narkotike jer se osjećam dobro. Moćno”, priča za naš nedjeljnik jedan od stanovnika Kampa 1 koji je korisnik opojnih droga. Na pitanje: od koga kupuje drogu, neodređeno kaže: ,,Snalazim se”. Do novca, kaže, dolazi tako što uzme od drugova, radi fizičke poslove. ,,Ponekad moram nešto i da ukradem”.

Nagli porast narkomanije doveo je i do porasta delikvencije, posebno maloljetničke, klasičnog kriminala, muške i ženske prostitucije, kao i nasilja u porodici.

U Izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave za kadrove, nad kojom Ministarstvo vrši nadzor, za 2012. godinu navodi se da je tokom prethodne godine otkriveno 187 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama. Statistike o porastu kriminala po naseljima, ili djelovima grada, međutim, nema.

Ono što je izvjesno je da narkomanija dovodi i do materijalnog propadanja čitavih porodica. ,,U mom najbližem komšiluku dvije porodice su prodale kuće kako bi isplatile narkodilere kod kojih su se zadužila njihova djeca”, kaže jedan od aktivnih romskih lidera Enis Eminović.

Eminović kaže da pripadnici policije i dalje vrlo rijetko ulaze u romska naselja. ,,Oni su tu samo kada nekoga hapse. Hapšenja su prilično rijetka, a policija nije prisutna u naseljima preventivno, što bi morala da bude s obzirom na veličinu problema. Ono što nam je potrebno i što u velikoj mjeri može podići bezbjednost samih Roma je policija unutar zajednice”, smatra on.

Prema riječima našeg sagovornika koji je dobro upućen u ovu problematiku a koji je htio ostati anoniman, ulični gram heroina je u Podgorici prije više godina koštao 20 eura, a sada je od deset do 20 eura. Pri tom, kaže, kvalitet je sve gori. ,,U uličnoj dozi ima samo tri do sedam odsto heroina, a sve ostalo su primjese. Prodaje se ‘smeće’, a u heroin se stavlja i mišomor i gips”, objašnjava naš sagovornik.

Cijena marihuane, koja je najzastupljenija među drogama, mnogo je pristupačnija. Sve više narkomana koristi metadon, bensedin, tramadol i ostale legalne droge koje se mogu dobiti na recept. Upravo njihovo sve češće korišćenje presudno doprinosi evidentnom porastu broja konzumenata narkotika u romskim naseljima, ali i čitavom gradu.

,,Nije važno ko gdje živi ili kakva mu je boja kože. Crnogorci prodaju drogu Romima, Romi je prodaju Crnogorcima, konzumente zanima samo heroin, a dilere samo zarada, kaže Eminović.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

NOVA BITKA ZA SINJAJEVINU: Umjesto vojnog poligona vjetroelektrane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako, formalno, još nije okončana višegodišnja  borba mještana i civilnih aktivista protiv ideje da se na Sinjajevini gradi vojni poligon,  isti su ovih dana prinuđeni na  otpor novom potencijalno devastirajućem projektu koji je država namijenila toj planini

Pripremni radovi za projekat vjetroelektrane na Sinjajevini počeli su tokom minule sedmice. Mehanizaciju  su zaustavili ekološki aktivisti i mještani, a sa nadležnih adresa nije bilo obješnjanja da li je, probijanjem puta preko planine i kopanjem rupa,  prekršen zakon. Izvođači radova, pak,  tvrde, da su na planinu došli na osnovu  dozvole za istraživanje i mjerenja vjetra, koje je Ministarstvo kapitalnih investicija dalo  preduzeću Permonte.

Iako, formalno, još nije okončana višegodišnja  borba mještana i civilnih aktivista protiv ideje da se na Sinjajevini gradi vojni poligon,  isti su ovih dana prinuđeni na  otpor novom potencijalno devastirajućem projektu koji je država namijenila toj planini. Oko 8,5 miliona “kvadrata” zemljišta na Sinjajevini predviđeno je, urbanističko tehničkim uslovima (UTU), za gradnju 61 vjetrogeneratora (VE) za proizvodnju struje, koji treba da budu ukupne instalisane snage 402 MW. Istovremno, država i opštine kojima pripada Sinjajevina nikada, navodno,  nijesu odustale od ideje da se to područje proglasi Parkom prirode, a ispunjava sve uslove da bude stanište Natura 2000.

Pripremni radovi za buduću vjetroektranu (VE) u utorak su počeli probijenajem 350 metara puta i kopanjem dvije ogrmne rupe. Bageri su sa planine otišli tek nakon što su aktivisti Građanske incijative  (GI) Sačuvajmo Sinjajevinu i mještani stali pred radnike i mehanizaciju.

Na toj planini  nema izgrađene prenosne mreže za priključenje VE, nema ni valjane planske dokumentacije, nijesu riješeni imovinski odnosi… Ipak, za izgradnju VE Sinjajevina Part I urbanističko tehnički uslovi (UTU)  izdati  su u decembru prošle godine podgoričkoj firmi  Energy 2. Njima je predviđena gradnja 17 vjetrogeneratora ukupne instalisane snage 112 MW. Prethodno je tadašnja manjinska vlada, usred tehničkog mandata, provela tender za davanje u zakup državnog zemljišta na Sinjajevini na 30 godina. Lokacija se nalazi u Lipovskoj Bistrici u Kolašinu, površina je oko 279 hektara. Drugi UTU izdati su ove godine i odnose se na izgradnju 44 vjetrogeneratora ukupno instalisane snage 290 MW, a obuhvataju lokaciju na istoj planini  na području Kolašina i Šavnika. Javni podaci pokazuju da je ponuđeno zemljište   dijelom  privatno, a dijelom vlasništvu države. UTU su izdati podgoričkim firmama N1, Sistem – MNE i Permonte.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ODRŽAN TREĆI MUNDIJAL PRIJATELJSTVA: Ulcinj ponovo okupio legende sporta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinj je početkom ove sedmice bio glavni sportski grad Evrope. Bilo je to mjesto na kojem su se našli i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima pod motom:  Samo nam je ljubav potrebna

 

 

Koliko god govorio, ljudi će teško vjerovati šta se to dešavalo u Ulcinju, To jednostavno treba doživjeti”, kaže, Mirko Puzović,  proslavljeni bokser iz Kragujevca, osvajač šest medalja na najvećim takmičenjima

Prvi put na ovoj manifestaciji je bio poznati fudbaler i prvi selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Zoran Filipović. “Ovo je fenomenalno. Susrećeš se sa svim sportistima, s drugovima za cio život. Jer, sport je jedna stvar koja spaja i to drugarstvo i prijateljstvo se nikada ne zaboravlja i održava se”, ističe on.

Puzović i Filipović su bili članovi „olimpijskog sela“ od oko 300 legendi koji su učestvovali na ovogodišnjem festivalu sporta u Ulcinju. Prve dvije godine su u centru pažnje bili fudbaleri, dok su ove godine bajračili proslavljeni jugoslovenski vaterpolisti.

Uz niz asova ovog sporta (Dragan Andrić, Mirko Vičević, Veselin Đuho, Deni Lušić, Andrija Popović, Goran Sukno, Božo Vuletić, Zoran Mustur, Veljko Uskoković, Tomislav Paškvalin, Goran Rađenović, Damir Polić…), u Ulcinj je došao trener svih trenera, Ratko Rudić, čovjek koji je uz blistavu igračku karijeru, najviša odličja osvajao sa reprezentacijama nekadašnje SFRJ, potom Italije, Brazila, SAD i, na kraju, Hrvatske. Ulcinjani i njihovi gosti mogli su da odgledaju crnogorsku premijeru dokumentarnog filma „Dogodilo se – Ratko Rudić” zagrebačkog reditelja i producenta Dejana Aćimovića o ovom znamenitom jugoslovenskom vaterpolisti i hrvatskom treneru.

Oduševljen prijemom u Ulcinju na svakom koraku, Rudić je rekao da ovaj festival sporta ima veliku perspektivu. “On omogućava sportu da živi, da ostvaruje svoju osnovnu funkciju – kontakt sa društvom”, istakao je on dodajući da će pomoći da se “ova manifestacija, možda među najboljim u sportskom svijetu, i dalje održava”.

Upravo je to bila namjera organizatora Mundijala kada su 2022. godine krenuli u avanturu – da u  mali grad na Jadranu, saobraćajno udaljen od velikih centara, okupe velikane sporta i podstaknu mlade da se više posvete sportu.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REFORMSKA AGENDA U OBRAZOVANJU: Mijenjati i formu i sadržaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

U naredne dvije godine iz Vlade obećavaju da će značajno poboljšati školski infrastrukturu  – izgraditi nove škole, te omogućiti korišćenje jednog kompjutera na 11 učenika. Najavljeno je i jačanje nastavnog kadra i mijenjanje zastarjelih nastavnih planova i programa. Srednjoškolci koji će do tada završiti školu govore o brojnim problemima – nasilju, problemima zavisnosti, preopterećenju gradivom, nekompetentnosti pojedinih nastavnika, te nemogućnošću da se njihovo mišljenje čuje

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija planira da do kraja 2027. izgradi više vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji države, a sredstva će obezbijediti kroz projekte sa međunarodnim bankama, iz kapitalnog budžeta ili donacija. Izgradnja novih i dogradnja pojedinih postojećih objekata trebalo bi da obezbijedi da đaci nastavu pohađaju u dvije smjene, odnosno da prošire kapacitete za više od 9.000 učenika. Sada imamo situacije da pojedine škole u Podgorici i na primorju rade i u pet smjena.

Planirana je i nabavka računara za obrazovne ustanove kako bi se, stoji u Reformskoj agendi Crne Gore za period od 2024. do 2027., dostigao cilj – jedan uređaj (kompjuter, laptop, TV, tablet) na 11 učenika. Trenutna situacija je takva da se kompjuter, mimo računarskih sala, rijetko može naći u kabinetima za nastavu iz drugih predmeta. Prema zvaničnim statistikama u crnogorskim školama je 15 učenika na jedan komjuter.

U prije mjesec dana objavljenom podkastu Organizacije KOD srednjoškolci su iznosili svoje utiske o obrazovanju. Neki od odgovora su bili: ,,Ne uče nas uopšte da koristimo kritičko mišljenje, a to je glavni razlog zašto su ljudi neobrazovani”; ,,Način na koji učimo je dosta loš, učimo lekcije samo radi odgovaranja. Većina predmeta je predstavljena na dosadan način i uči se samo radi ocjena. Gradivo se zaboravi za par dana”; ,,Učenici idu u korak sa vremenom ali profesori ne baš”;  ,,Praktične nastave nema skoro uopšte”; ,,Toliko profesora ne bi trebali da budu profesori. To je vrlo specifično zanimanje i mislim da bi trebali to da rade strastveni i inteligentni ljudi, a ne ljudi bez cilja”.

Pored učenika ovakvim obrazovanjem nezadovoljni su i nastavnici. Analize koje su rađene navode da se oni žale na  društveni status, zarade, materijalne i pedagoške uslove u školama, sve veću prijetnju nasiljem…

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo