Povežite se sa nama

OKO NAS

U ćošku grada

Objavljeno prije

na

Broj narkomana u romskim naseljima na Koniku u Podgorici sve je veći, tvrde stanovnici tih naselja. ,,Drogiraju se i djeca od desetak godina, a policija jedva da reaguje”, kaže za Monitor dvadesetdvogodišnji mladić, koji živi u Kampu 1.

,,Pređena je crvena linija. Drogiraju se djeca od osam, deset, jedanaest godina. Sakupljaju otpad, peru šoferšajbe ili prose, a onda odlaze da kupe drogu, pa i onu najgoru moguću i lošeg kvaliteta. Ima onih koji se organizuju tako da svaku noć kradu patike ispred kućnih ulaza po naselju kako bi nabavili drogu”, priča naš sagovornik.

Dvadesetšestogodišnji Rom kaže da je droga toliko raširena na Koniku da i žene prodaju drogu. ,,Dešavalo se da se narkomani, među kojima ima i oženjenih, fiksaju ispred moje kuće. Nijesam zvao policiju, jer me je strah. Samo sam jednom od njih, znam ga jer mi je komšija, kazao da se udalje od moje kuće i otišli su”, priča naš sagovornik. On dodaje da se u romskim naseljima narkoticima trguje otvoreno i skoro nesmetano . ,,Drogom se bave svi, od sakupljača sekundarnih sirovina do onih bogatih koji se bave raznom trgovinom”, kaže. ,,Droga se na ulici prodaje i djeci”.

Naš sagovornik priča da je bio svjedok ulične prodaje droge, na ulici, u sred bijela dana. ,,I sve to pred prolaznicima. Policija zna vrlo dobro kakvo je stanje na Koniku ali ne preduzimaju ništa kako bi riješili ovaj problem koji je svakim danom sve veći. Sve više mladih uništavaju svoj život uzimajući razne vrste narkotika da bi zaboravili na dugove ili ostale probleme”, objašnjava on.

,,Uzimam narkotike jer se osjećam dobro. Moćno”, priča za naš nedjeljnik jedan od stanovnika Kampa 1 koji je korisnik opojnih droga. Na pitanje: od koga kupuje drogu, neodređeno kaže: ,,Snalazim se”. Do novca, kaže, dolazi tako što uzme od drugova, radi fizičke poslove. ,,Ponekad moram nešto i da ukradem”.

Nagli porast narkomanije doveo je i do porasta delikvencije, posebno maloljetničke, klasičnog kriminala, muške i ženske prostitucije, kao i nasilja u porodici.

U Izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave za kadrove, nad kojom Ministarstvo vrši nadzor, za 2012. godinu navodi se da je tokom prethodne godine otkriveno 187 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama. Statistike o porastu kriminala po naseljima, ili djelovima grada, međutim, nema.

Ono što je izvjesno je da narkomanija dovodi i do materijalnog propadanja čitavih porodica. ,,U mom najbližem komšiluku dvije porodice su prodale kuće kako bi isplatile narkodilere kod kojih su se zadužila njihova djeca”, kaže jedan od aktivnih romskih lidera Enis Eminović.

Eminović kaže da pripadnici policije i dalje vrlo rijetko ulaze u romska naselja. ,,Oni su tu samo kada nekoga hapse. Hapšenja su prilično rijetka, a policija nije prisutna u naseljima preventivno, što bi morala da bude s obzirom na veličinu problema. Ono što nam je potrebno i što u velikoj mjeri može podići bezbjednost samih Roma je policija unutar zajednice”, smatra on.

Prema riječima našeg sagovornika koji je dobro upućen u ovu problematiku a koji je htio ostati anoniman, ulični gram heroina je u Podgorici prije više godina koštao 20 eura, a sada je od deset do 20 eura. Pri tom, kaže, kvalitet je sve gori. ,,U uličnoj dozi ima samo tri do sedam odsto heroina, a sve ostalo su primjese. Prodaje se ‘smeće’, a u heroin se stavlja i mišomor i gips”, objašnjava naš sagovornik.

Cijena marihuane, koja je najzastupljenija među drogama, mnogo je pristupačnija. Sve više narkomana koristi metadon, bensedin, tramadol i ostale legalne droge koje se mogu dobiti na recept. Upravo njihovo sve češće korišćenje presudno doprinosi evidentnom porastu broja konzumenata narkotika u romskim naseljima, ali i čitavom gradu.

,,Nije važno ko gdje živi ili kakva mu je boja kože. Crnogorci prodaju drogu Romima, Romi je prodaju Crnogorcima, konzumente zanima samo heroin, a dilere samo zarada, kaže Eminović.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo