OKO NAS
Policijsko-partijski mobing

Veću vladajuću stranku počeli su da potresaju sukobi i po opštinama. Osipa se. Nedavno su je napustili nekadašnji predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Mojkovac i nesuđeni predsjednik te opštine Ivan Ašanin i funkcioner DPS-a u Danilovgradu Ranko Vuković.
Ašanin tvrdi da je DPS postala gubitnička i osvetnička partija i da je on dugo bio izložen klasičnom mobingu od strane grupe lokalnih funkcionera.
Ašanin je bio je predsjednik DPS-a u Mojkovcu od aprila 2007. do oktobra 2011. godine, a 2010. godine DPS-ov kandidat za predsjednika mojkovačke opštine. Obavještenje o ostavci na članstvo i u organima partije, koje je proslijedio opštinskom i mjesnim odborima, nije, kaže Ašanin u razgovoru za Monitor, čitano na sastancima i bilo je strogo zabranjeno da se o njemu govori. No, to nije jedini detalj iz njegove političke biografije koji podsjeća na one iz doba Informbiroa.
Do februara ove godine Ašanin je bio direktor Agencije za investicije, na čijem se čelu nalazio od početka 2006. Međutim, ona je „sistematizacijom” ukinuta nakon što je utvrđeno da je Ašanin u konfliktu interesa, jer je istovremeno bio odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu i direktor Agencije. Podnio je ostavku na odborničko mjesto, ali moćnici nisu tim bili zadovoljni. Zbog toga što se, kaže, usudio da misli svojom glavom, a ne po partijskoj direktivi, Agencija je ugašena, a on razriješen. Ni na tome se nije završilo. Zabranjeno mu je, uz obrazloženje da je bio u konfliktu interesa, da za četiri godine obavlja bilo kakvu javnu funkciju, odnosno da se zaposli u državnoj službi. Takvo rješenje donio je i potpisao krajem prošle godine aktuelni predsjednik mojkovačke opštine Dejan Medojević.
„Na mene je dugo vršen pritisak. Može se reći da je to bio klasični mobing od strane grupe funkcionera lokalne uprave i nekih inspiratora sa značajnih mjesta izvan Mojkovca. To potvrđuje i četvorogodišnja zabrana zapošljavanja u državnim službama. Takva kazna nikad nikome nije izrečena u Crnoj Gori, a imala je za cilj moju političku i ličnu diskreditaciju. Zbog toga je i Agencija ukinuta”, objašnjava Ašanin.
U Agenciju za investicije došao je pošto je napustio mjesto načelnika građevinske inspekcije sjeverne regije, u namjeri da se posveti razvoju Mojkovca. Sada je, kaže, „pripravnik” u lokalnoj upravi. Tako ironično opisuje svoj sadašnji status.
Ašanin je magistar građevinske struke sa diplomom Sveučilišta u Zagrebu i sa zavidnim profesionalnim referencama.
„Moja ostavka sada je samo formalizovana, jer datira od prije dvije godine kada nijesam mogao da se pomirim sa tim da se kadrovska politika vodi mimo organa partije za mjesta gdje je to i statutarno isključivo njena nadležnost. Odolijevao sam, poštujući Statut, tim naletima i pojedinaca i moćnih institucija. Tome sam se javno suprotstavio prilikom izbora predsjednika opštine avgusta 2011. godine, jer je funkcioner Državne bezbjednosti vodio glavnu riječ o kadrovima”, kaže Ašanin.
Ašanin u decembru 2010, zahvaljujući volji odbornika DPS-a, nije pobijedio na izborima za predsjednika opštine Mojkovac. Poslije žestoke kampanje u DPS-u da se onemogući kandidatura dotadašnjeg predsjednika Opštine Mojkovac iz redova DPS-a Miladina Brka Mitrovića, Predsjedništvo DPS-a Crne Gore je za tu funkciju nominovalo Ašanina, koji je bio šef partije u tom gradu. O tome je i Monitor pisao.
„Jednoglasno me podržalo Predsjedništvo DPS-a Crne Gore, a to je potvrdio i Opštinski odbor DPS-a. Međutim, na scenu stupa Državna bezbjednost. Imam svjedoke – dva odbornika kojima je rečeno: ‘Neke stvari će se dešavati na sjednici, budite vi po strani’. Ti odbornici su ipak za mene glasali, ali stavljeno im je do znanja ko ima potpunu kontrolu nad ovim gradom”, kaže Ašanin.
Time što za njega nisu glasala četiri odbornika iz DPS-a osujećen je njegov izbor za predsjednika opštine. Prekršen je Statut DPS-a, ali zbog toga niko nije pozvan ni na razgovor kod predstavnika vrha partije, iako je Milo Đukanović sa Žabljaka zaprijetio da neko za to mora da odgovara.
Ipak, tada sam se kao šef partije izdigao iznad svega toga i izjavio da niko ne može uzdrmati DPS u Mojkovcu, pa ni sujetni pojedinci koji nijesu ispoštovali odluke partijskih organa. Suštinski, želio sam da nešto dobro uradimo u ovom gradu i da je to bitnije od funkcija”, prisjeća se Ašanin tog događaja.
Za predsjednika opštine izabran je Dragan Savić, koji je nešto kasnije tragično stradao, iako je, kaže Ašanin, ista ekipa pokušala da izabere „njihovog čovjeka”.
Ubrzo poslije Savićeve tragične smrti, a pri kraju mog mandata predsjednika Opštinskog odbora DPS-a, na scenu stupaju iste DB-strukture, potpomognute poslanicima. Uspjelo im je da izaberu svog kandidata. Na sjednici Opštinskog odbora DPS-a, kojom sam predsjedavao, rekao sam: ‘Neka bude nauk novom predsjedniku Opštinskog odbora da se ne može više kadrovisati u prostorijama službe DB i poslaničkim kabinetima u Podgorici, nego ovdje u ovoj kancelariji i u ovom odboru’. Podržala su me tri odbornika koji su bili protiv izbora „njihovog” kandidata, kaže Ašanin.
Nakon smrti Savića za predsjednika opštine kandidovan je Dejan Medojević, ali sa tim se Ašanin i četvorica odbornika DPS-a nisu slagali i ponovo su u Mojkovcu uzavrele političke strasti. Tada je Ašaninova politička sudbina zapečaćena, što se tiče DPS-a.
Mediji su tada pisali da je javna tajna da je „najjači Mojkovčanin u Crnoj Gori”, tadašnji šef Agencije za nacionalnu bezbjednost, sadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković pripremao teren u Mojkovcu da se za predsjednika izabere Medojević. Stav Ašanina i njegovih istomišljenika o Medojeviću nije uspio da promijeni ni Marković.
– Iz svega ovoga vide se i koncepcijski razlozi moje ostavke. Nijesam se slagao ni sa predsjednikom Mitrovićem ni sa Medojevićem, odnosno sa njihovim konzervativnim i zatvorenim načinom rada. Kritikovao sam lokalnu vlast i kao predsjednik Opštinskog odbora DPS-a iako je DPS bio na vlasti. U tom vremenu ni jedan cent nije uložen u razvoj opštine. A bilo je zainteresovanih za atraktivne lokacije i spremnih da ulože milione eura. Izgovor je bio da nema prostornih planova. Predlagao sam da se ne čeka izrada prostorno-urbanističkog plana već da se rade lokalne studije kako bi investitor mogao dobiti dozvolu za tri-četiri mjeseca. Uzalud. Ovo je ubjedljivo najgora garnitura lokalne vlasti. No, ti ljudi su prošlost, na sreću ovoga grada”, objašnjava Ašanin.
Ašanin je odlučio da se ne povlači sa političke scene. Na izborima, koji se očekuju u novembru, ponudiće Mojkovčanima politiku „trećeg puta”, odnosno potpunu depolitizaciju lokalne vlasti.
„Moja ideja je da tražim podršku za manjinsku lokalnu vladu u koju bi ušli, sve sa ciljem razvoja Mojkovca, stručni i sposobni ljudi iz svih partija. Jedini uslov za njih biće da, dok budu u vlasti, zamrznu partijske funkcije”, planira Ašanin.
On kaže da se i kao predsjednik opštinskog DPS-a zalagao za to da struka i znanje budu ispred politike. „Smatrao sam da je bolje da partiju sami iznutra mijenjamo, nego da nas mijenjaju spolja.”
Savjet mu nije uslišen. Sad je u poziciji da svoju bivšu stranku mijenja – spolja.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo