Povežite se sa nama

OKO NAS

Sačekuša u Kotoru

Objavljeno prije

na

Poslije svirepog ubistva Beranca Darka Bugarina (33), koji je živio i radio u Kotoru, može se smatrati da se rat u kriminalnom podzemlju nastavlja i da će narko podzemlje tek proključati. Kako se približava hapšenje odbjeglog narko bosa Darka Šarića, od toga rata se sve više strepi. Njegovi nekadašnji saradnici, kako oni koji su mu u međuvremenu okrenuli leđa i počeli da razvijaju svoj „biznis”, tako i oni koji su mu ostali vjerni, prijete jedni drugima, najavljujući krvave obračune.

Bugarin, prema Monitorovim izvorima, nije bio značajna figura u klanu Darka Šarića. Ovaj bivši policajac je posljednjih godina radio kao obezbjeđenje ubijenog Dragana Dudića Frica. ,,Bugarin je ostao bez posla u policiji nakon čega se uključio u poslove obezbjeđenja koji su mu ponuđeni kako bi izdržavao porodicu. Do posljednjeg trenutka živio je kao podstanar” – priča naš policijski izvor.

On vjeruje da je Bugarin, zbog prirode posla kojim se bavio, mnogo znao, i da je mogao biti zanimljiv svjedok. ,,Prateći i obezbjeđujući Šarićeve prijatelje i saradnike, on je bio u prilici da vidi svašta. Mogao je znati i sa kim su se susretali, kada i gdje. Znao je previše i mogao je biti nezgodan svjedok. Najvjerovatnije da je to bio motiv njegove likvidacije” – kaže ovaj policijski izvor.

Monitorov izvor smatra da će se vrlo teško naći nalogodavci i izvršioci. ,,Na tragu Darku Šariću do sada ima desetak leševa u najsurovijim likvidacijama. Nijedan od tih slučajeva nije riješen. Ne može se zato očekivati da ovaj slučaj bude rasvijetljen prije Šarićevog hapšenja”.

Darko Bugarin je ubijen prošle sedmice u kotorskom naselju Škaljari ispred kuće u kojoj je stanovao sa suprugom i dvoje maloljetne djece, oko dvadeset dva sata, sa pet hitaca iz pištolja u leđa. Bugarin je u posljednje vrijeme radio kao obezbjeđenje u diskoteci Maksimus.

Bivši Dudićevi tjelohranitelji Bugarin i Darko Perović iz Nikšića bili su osumnjičeni da su nakon Fricovog ubistva nanijeli teške tjelesne povrede Nikšićaninu Ivanu Vračaru, ubici njihovog poslodavca.

Podsjetimo, Vračar je 30. maja 2010, između 12 i 13 sati, ubio Dudića, na prepunoj terasi kafića Moka, gdje je ovaj sjedio s prijateljima. Neopaženo je s leđa prišao stolu, naoružan sa dva pištolja, i počeo da puca prema Dudiću koga su pogodila dva metka. Peroviću i Bugarinu je prvom optužnicom na teret bilo stavljeno da su pretukli Vračara, nakon što je on pucao i ubio Dudića. Bili su optuženi za nanošenje teških povreda i za nasilničko ponašanje. Zastupnik optužnice je, usljed nedostatka dokaza, odustao od optužbe protiv Bugarina za oba krivična djela.

Krivično vijeće Apelacionog suda Vračaru je zbog ubistva Dudića u junu ove godine potvrdilo presudu Višeg suda, kojom je osuđen na 17 godina zatvora.

Na Žabljaku je nakon toga likvidiran Šarićev šurak Luka Popović (31), kojeg nije spasilo to što je promijenio ime u Dario.

U međuvremenu, u Nikšiću je na parkingu autobuske stanice ubijen Vidak M. Vorotović (34), zvani Vinko. On je bio brat Marka Vorotovića (32), istaknutog člana narko-klana Darka Šarića.

Ubijeni Vorotović je bio povezan sa Jovicom Jocom Zindovićem (36), bivšim zetom Darka i Duška Šarića, koji je iz revolvera magnum smit veson, ubio Luku Popovića, brata od strica supruge Darka Šarića, Lane Popović.

Motivi likvidacije mladog Vorotovića, koji je od ranije poznat policiji ne samo u Crnoj Gori, zvanično su nepoznati. Međutim, nije mali broj onih koji ovu likvidaciju dovode u vezu sa Vidakovim bratom Markom, visokopozicioniranim članom narko-klana Darka Šarića. Zbog učešća u švercu više od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike, Marko je uhapšen u prvom „talasu” akcije Balkanski ratnik. Poslije dvije godine negiranja, priznao je svoje učešće u ovom biznisu.

Ispričao je sve što zna i nagodio se sa specijalnim tužilaštvom u Beogradu. Prihvatio je zatvorsku kaznu od devet godina. Prije ulaska u Šarićevu ekipu i Marko je bio član obezbeđenja diskoteke Maksimus u Kotoru.

Ubijeni Vorotović i Zindović, koji je poslije cijelog dana provedenog po žabljačkim kafićima sa Popovićem, u hotelskoj sobi na njega iznenada potegao revolver i raznio mu glavu, prema riječima našeg izvora iz policije, imali su istog gazdu – Darka Šarića.

Interesi i putevi su im se u jednom momentu razišli, ali i ukrstili poslije hapšenja Marka Vorotovića. Uz to, obojica su prije nekoliko godina uhapšeni sa još osam saradnika kao članovi grupe koja je planirala da likvidira Veselina Bujića iz Bara.

Nesuđeni atentatori koristili su stan odbjeglog narko-bosa, Rožajca Safeta Saja Kalića, a ključ im je dao Kalićev kum, Duško Šarić, Darkov brat, kome se ponovo sudi u Višem sudu u Bijelom Polju.

Zindović, koji je uvijek nosio po dva pištolja, hapšen je 2008. godine po tajnoj Interpolovoj potjernici, koju je za njim raspisala Slovenija, zbog ubistva vođe crnogorskog podzemlja u toj zemlji Miša Vujičića. Slovenačka policija, kako je procurilo poslije ubistva Vujičića, imala je saznanja o tome ko je naredio njegovo ubistvo. Bilo je riječi o tome da je ta osoba u bliskim odnosima sa Zindovićem i da u hijerahiji crnogorske mafije zauzima drugo mjesto. Međutim, dokazi o tome nikada nijesu prikupljeni.

Očigledno, sva ova ubistva govore da je u pitanju razračunavanje u Šarićevom klanu. ,,Svi ovi ljudi, i mnogi drugi koji su ubijeni u Srbiji, imali su nešto zajejedničko – kontakt sa odbjeglim Darkom Šarićem. Mislim da se radi o razračunavanju unutar klana. Uklanjaju se ljudi koji znaju previše prije Darkovog hapšenja ili predaje” – kaže Monitorov policijski izvor.

On smatra da se još nijesu stekli politički uslovi za hapšenje Darka Šarića i podsjeća na njegovo pismo koje je na adresu Specijalnog suda i advokata Zdenka Tomanovića, koji ga brani, stiglo iz Turske. Potpisao ga je navodno odbjegli Pljevljak. U pismu je naglasio da nije „arhitekta nikakvih narko-klanova i narko-trgovina u ovom regionu”.

,,To ću i pokušati da dokažem, ali kad se stvore uslovi da mi se sudi u sudnici, a ne u kabinetima” – poručio je između ostalog Darko Šarić.

Za Darkom Šarićem se i dalje traga. Njegov se klan osipa, a žrtve padaju i u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo