Povežite se sa nama

OKO NAS

Sprega političara i menadžera

Objavljeno prije

na

Simens AG je simbol Njemačke kao što su to Brandenburška vrata u Berlinu ili rijeka Rajna. No, ime Simens postalo je simbol i najvećeg skandala sa podmićivanjem u Njemačkoj privredi ikada. Isljednici su 2006. naišli na sumnjive isplate vrijedne ukupno 1,3 milijarde eura. Posljedica su bile oštre kazne: najveća evropska kompanija iz sfere elektronike i elektrotehnike je SAD i njemačkom pravosuđu isplatila 1,2 milijarde eura i još najmanje toliko da bi bilo raščišćeno činjenično stanje.

Prema njemačkim medijima, Simens je zbog podmićivanja službenika u zemljama širom svijeta bio prisiljen na plaćanje kazni u ukupnoj visini od 2,9 milijarde eura, što nije mala suma ni za velike kompanije poput Simensa. U to još nije uračunata šteta od gubitka ugleda na tržištu.

Ovih dana je državno tužilaštvo za borbu protiv korupcije u Beogradu pokrenulo istragu protiv Simensa zbog sumnje da je ta kompanija dala 50 miliona eura mita kako bi dobila poslove u zemljama jugoistočne Evrope. Simens u Srbiji je takođe predmet istrage zbog mita u javnim nabavkama, potvrdio je za beogradski dnevnik Blic portparol austrijskog tužilaštva Erik Majer.

Istraga, kako je potvrđeno u tužilaštvu, se ne vodi samo protiv menadžera, već i firme Simens Austria AG. Osim Srbije, istragom su obuhvaćeni tenderi u Hrvatskoj, Bosni i Bugarskoj. U tim zemljama je koncern mitom „kupovao” poslove, sumnja tužilaštvo.

Portparol Majer objasnio je da se firma Simens Austria AG u vezi afere podmićivanja, za koju se od 2009. vodi istraga protiv bivših menadžera, vodi kao oštećena strana, ali da se od kraja 2010. smatra i optuženom zbog sumnje za utaju novca. Mito, kako se sumnja, isplaćivan je preko ugovora za savjetodavne usluge, za koje tužilaštvo smatra da nijesu pružene ugovorom dogovorene usluge.

Prema istrazi, sistem mita je funkcionisao tako što je novac isplaćivan preko tih ugovora za koje tužilaštvo smatra da su fiktivni. Tok novca kretao je iz matice firme u Minhenu, preko računa u Lihtenštajnu, Kipru i Švajcarskoj. Tužilaštvo iz Beča, u okviru istrage, proslijedilo je više zahtjeva za pravnu pomoć zemljama jugoistočne Evrope. Do jeseni, istražni organi očekuju da bi mogli da završe izvještaj, poslije čega predstoji analiza, da bi iduće godine bilo odlučeno da li će biti podignuta optužnica.

U Srbiji je protekle tri nedjelje aktuelna afera Skener, koja se tiče namještenih tendera za nabavku radiološke opreme. Blic tim povodom podsjeća da je kompanija Simens učestvovala u tenderima 2011. i 2012, koji su sumnjivi jer je kupovina uređaja vršena po identičnim i uigranim šemama kada su naduvane cijene uređaja.

Ministarstvo zdravlja kupilo je od Simensa CT skener za 44,4 miliona dinara, kao i Angio salu za 66,9 miliona dinara u 2011. Godinu dana kasnije, Ministarstvo zdravlja je od Simensa kupilo uređaj magnetne rezonance za 218,3 miliona dinara. Specifično je da su Simensovi uređaji bili skuplji od ostalih ponuđača.

Blic je nezvanično saznao kako su tenderska nabavka radiološko opreme u Kliničkom centru Vojvodine (KCV) i na Institutu za onkologiju Vojvodine na kojima je pobijedila kompanija Simens, predmet istrage Državnog tužilaštva za borbu protiv korupcije u Beogradu. Radi se o tenderskim nabavkama od prije tri godine, a vrijednost kupljene opreme u KCV iznosi 50 miliona dinara.

Povod za cijelu priču je bio nedavno odložen tender za radiološku opremu. Za Blic je misterija zašto su nadležne institucije defanzivne u cijelom procesu rasvjetljavanja ovog slučaja. Indikativno je i da se izvoru Blica na ovu temu već danima prijeti, stavljajući do znanja da bi pisanje o ovom problemu trebalo da bude prekinuto.

Iz Simens Srbija su saopštili kako se ova istraga odnosi na poslove koje je Simens Austrija obavljao prije 2008. u državama regiona jugoistočne Evrope. Simens d.o.o. Beograd tvrdi kako nadležni organi u zemlji nisu počeli nikakvu istragu o poslovanju Simensa u Srbiji.

Koliko prošle godine parlament Grčke je ratifikovao ugovor o poravnanju sa Simensom u vrijednosti od 270 miliona eura. Simens nije oslobođen od gonjenja pred krivičnim sudom.

Grčka vlada je 2011. tražila nadoknadu od njemačkog giganta iz koga su priznali da je podmićivano kako bi Simens dobio ugovore u inostranstvu. Prema podacima parlamentarne istrage, utvrđeno je da je Grčka zbog mita pretrpjela štetu od dvije milijarde dolara.

Grcki tužioci su optužili menadžere domaće podružnice Simensa za navodno nezakonito finansiranje stranaka i isplate mita za dobijanje vladinih ugovora, od kojih su neki imali veze sa održavanjem Olimpijskih igara u Atini 2004. Komisija grčkog parlamenta imenovala je 2011. kao odgovorne za skandal 15 tadašnjih i bivših ministara te zemlje. No, samo tri bivša ministra, konzervativci Prokope Pavlopulos i Hristos Markojanakis i socijalista Tasos Mantelis, mogu biti krivično gonjeni, dok su ostali zaštićeni imunitetom.

Od otkrivanja skandala s mitom koji je Simens plaćao funkcionerima u raznim zemljama, samo dvojica grčkih zvaničnika su priznali da su primali novac od te kompanije. Bivši ministar transporta Mantelis je priznao da je 1998. od Simensa prihvatio 100.000 eura za njegovu stranku PASOK. Tri menadžera Simensove grčke filijale, uključujući tadašnjeg izvršnog direktora Mikalisa Kristoforakosa, bili su optuženi, ali su pobjegli u inostranstvo i tako izbjegli ruku pravde. Nemački Ustavni sud je 2009. odbacio zahtjev Grčke za izručenje Kristoforakosa.

Zvaničnici Simensa su potkupljivali službenike u Argentini, Bangladešu, Venecueli, Iraku, Libiji, Nigeriji i Rusiji. Internom istragom je utvrđeno da su zaposleni kompanije dali više od 1,3 milijarde eura mita.

U decembru 2011. su američki tužioci optužili osam bivših rukovodilaca ove kompanije da su tokom više od jedne decenije argentinskim zvaničnicima dali mito od 100 miliona dolara kako bi dobili ugovor za izrađivanje ličnih karata u toj zemlji. Krajem 2008. koncern je osuđen na novčanu kaznu od oko milijardu eura koliko mora da isplati vladama SAD i Njemačke. U korupcionaške šeme najviše je ogrezao Simensov sektor prodaje opreme za fiksnu telefoniju.

SRBIJA, KORUPCIJA, ZDRAVSTVO

Srpsko zdravstvo je i službeno na posljednjem mjestu u Evropi i sa veoma visokim stepenom korupcije. Godišnje se za zdravstvo iz budžeta izdvajaju oko dvije milijarde eura, a prema tamošnjim medijima značajan dio tog novca završi u privatnim džepovima, prije svega putem namještenih tendera.

Predsjednik udruženja Privatni lekari Srbije profesor doktor medicinskih nauka Višeslav Hadži Tanović je kazao da je korupcija u zdravstvu sistemska i kreće upravo od Ministarstva zdravlja. „Najveća korupcija je zapravo u Ministarstvu i tamo gde se organiziraju nabavke i investicije. Tako da treba poći od glave, da sve bude transparentno i da se procesuiraju svi dosadašnji koruptivni nalazi i Tužilaštva i policije, koji su mnogobrojni. Počevši od kupovine vakcine, nabavke opreme, investicija u Kliničke centre i tako dalje.”

Koordinator nevladine organizacije Doktori protiv korupcije Draško Karadinović ocijenio je da je srpsko zdravstvo totalno politizovano, jer se najozbiljnija korupcija upravo događa na menadžerskim nivoima, na koje se postavljaju stranački kadrovi. Tu su ogromne zarade i ogromni profiti za finansiranje političkih stranaka, i to je jedan od osnovnih razloga zašto ništa nije preduzeto na suzbijanju korupcije u zdravstvu, smatra Karadinović.

Ministarstvo zdravlja je, u posljednjem trenutku, početkom juna otkazalo tender vrijedan 300 miliona dinara za nabavku novih radioloških uređaja jer je do Agencije za borbu protiv korupcije stigla informacija da je namješten, objavio je Blic.

Domaća predstavništva firmi Filips, Šimadzu i Hitaci, Simens i Tošiba bila su na tenderu Ministarstva zdravlja predviđena kao pobjednici i od njih, po paprenim cijenama, bi bili kupljeni uređaj za magnetnu rezonancu i tri CT skenera. Budžet Srbije bio bi oštećen za gotovo 188 miliona dinara.

Kada je riječ o CT skenerima, Srbija je 16-slajsni tip skenera plaćala 42 miliona dinara, dok oni koštaju od 13 do 20 miliona dinara. Ministarstvo je u tenderu, namjeravalo da kupi i 64-slajsni skener za cijenu od 64 miliona dinara, iako on košta između 23 i 40 miliona dinara.

SIMENSOVA ISTORIJA SKANDALA

Prije skoro jednog vijeka Simens je bio umiješan u spektakularan politički skandal koji je potresao Japan i doveo do pada vlade premijera Jamamoto Gonohjea. U to vrijeme je japanska ratna mornarica imala masivan program razvoja, a mnoštvo savremenih brodova i oružja je kupovano u Evropi. Simens je bio obezbijedio gotovo monopolistički položaj u Japanu i za to u potaji davao mito od 15 odsto zvaničnicima domaće mornarice zaduženim za nabavke. No, 1914. britanska firma Vikers je ponudila japanskim zvaničnicima povoljniji ,,dil”, mito od 25 odsto, uključujući i 40.000 jena viceadmiralu Macumoto Javari, bivšem načelniku Tehničkog odjeljenja mornarice, posebno zaduženim za kupovinu ratne krstarice Kongo. Kada su u sjedištu Simensa u Berlinu doznali za ,,dil”, zatraženo je objašnjenje od njihovog tokijskog predstavništva. Njemački službenik Simensovog predstavništva u Tokiju Karl Rihter je tada ukrao dokumenta koja su ukazivala da je njegova kompanija prethodno dala 1.000 funti sterlinga japanskoj mornarici za jedan drugi posao. Ta dokumenta je prodao novinskoj agenciji Rojters zajedno sa kopijom telegrama iz berlinskog sjedišta Simensa, a onda pobjegao u domovinu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo