Povežite se sa nama

OKO NAS

Ko ima takvu omladniu

Objavljeno prije

na

Povodom dana partije, 22. juna, podmladak Demokratske partije socijalista, okupljen u Savjetu mladih, dobio je poklon. Konstituisano je novo tijelo – Predsjedništvo. Milovi pioniri sada će, institucionalno ojačani, efikasnije komunicirati među sobom, te tako lakše sprovoditi ideologiju voljenog im vođe. Uz to, mnogima od njih ove funkcije su priremna etapa za visoku politiku. Tu su.

Novoformirano tijelo, kako stoji na njihovom sajtu, broji 29 članova, a na sjednici su izabrana četiri potpredsjednika (južna regija, centralna i dva potpredsjednika za sjevernu regiju) i sekretarka.

Kako bi uveličala partijsku svečanost, na sjednici se pojavila žena od Snimka i premijerovog povjerenja: članica Predsjedništva DPS Crne Gore, predsjednica ŽAD DPS i novopostavljena predsjednica odbora direktora Montenegro airlines-a Daliborka Pejović, koja se i obratila mladom, nadolazećem kadru.

Za predsjednika predsjedništva izabran je nedavno postavljeni predsjednih Savjeta mladih Nikola Pešić rođen 1988. godine u Zadru. Pešić, student ekonomije sa završenom srednjom medicinskom školom, na vrijeme se odazvao zovu politike. Čim je postao punoljetan, nije časio časa, učlanio se u DPS. Onda je krenuo naviše: postaje aktivan član u MO Stari aerodrom I, pa pet godina predsjednik Savjeta mladih tog mjesnog odbora, pa, od 2006. godine, član izvršnog i opštinskog odbora SM Podgorice, pa član Odbora DPS-a Glavnog grada, pa…

Dokazivao se Đukanoviću i staroj gardi i učestvovanjem u ,,svim organizacijama protokola DPS-a Crne Gore” ali i kao volonter, prisustvom u radu Komisija Glavnog odbora partije.

Isplatilo se, sada razbira visoku politiku. Na svom Facebook profile piše, oponašajući šefa: ,,Kako da idemo u Evropu kada ovi što predvode ‘apolitične’ proteste na čelu sa ‘nezavisnim kandidatom’ ne priznaju državne institucije a koliko vidim ni evropske.” Nešto ranije, dok je vodio kampanju za prvog omladinca DPS-a, znao je da poruči mladima kako je ,,siguran da će sa njim kao predsjednikom Savjeta mladih DPS-a Crne Gore imati svoj glas i uticaj u kreiranju politike i stvaranju države kakva odgovara mladima.” Dileme nema: čuči u njemu državnik.

Pešić je u predsjedništvu nadređeni Adnanu H. Hadžiću, predsjedniku SM DPS-a Rožaja, koji je, ujedno, izabran za Pešićevog potpredsjednika za sjevernu regiju. Hadžić, kao pravi podređeni, već citira druga Pešića, na svojoj Facebook stranici (na kojoj dominira grupna fotografija Predsjedništva SM, na kojoj centralnu poziciju zauzimaju Nikola Pešić i Daliborka Pejović): ,,Mladi žele da žive mirno i u slozi, ne žele ratove, demonstracije, nemire, a pogotovo ne žele isplanirane i konstruisane „proteste”.”

Ilija Mlinarević, rođen 1985. godine, u Predsjedništvo dolazi kao prvi mladi depeesovac Kotora. Do tu se probijao godinama. Spisak pozicija koje obnaša slikovito opisuje kako, čak i na tom nivou, DPS pravi mrežu. Iako dvadesetosmogodišnjak, Mlinarević je, osim mjesta u predsjedništvu SM, i: predsjednik Savjeta mladih Kotora (od 2007. godine), potpredsjednik Savjeta Mladih DPS Crne Gore (od 2010), odbornik u SO Kotor, gdje mu teče dugi mandat, član Skupštinskog odbora za izbor i imenovanje (u toku, takođe, drugi mandat), član Opštinskog odbora DPS Kotor, član Izvršnog odbora DPS Kotor, član Mjesnog odbora DPS Dobrota 2, koordinator IO za Mjesni odbor Dobrota 3, predsjednik Savjeta za mlade Opštine Kotor od 2010. godine, član Skupštine vaterpolo kluba Primorac, član Skupštine jedriličarskog kluba Lahor, član nadzornog odbora Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu, član nadzornog odbora Crnogorskog omladinskog foruma (COF), Član SUBNOR-a i antifašista Kotora. Vjerovali ili ne! Koliko li će tek funkcija nakupiti kada partijski zrene?

Mlinarevićeva partijska sa-borkinja, predjednica Savjeta mladih iz susjednog Herceg Novog, je godinu dana mlađa Nevena Keković. Ne razlikuje se mnogo od starijeg kolege: učlanila se u DPS, pokazala želju da napreduje u stranci, pa su partijski bomboni, počeli da pristižu. Kekovićeva je tako: član Glavnog odbora DPS-a, član izvršnog i opštinskog odbora DPS Herceg Novi, potpredsjednik Savjeta mladih DPS Herceg Novi, Predsjednik koordinacionog tima Savjeta mladih DPS Herceg Novi, član tima za praćenje i unapređivanje privrednog razvoja Herceg Novog, član tima za evropske integracije, član Savjeta za saradnju lokalne samouprave i nevladinih organizacija u Skupštini Opštine Herceg Novi… Njen životni moto je: ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!” Umije, eto, budna da sanja.

Na čelu Komisije za međunarodne odnose Predsjedništva SM postavljena je Doris Nikolić iz Ulcinja, rođena 1991. godine, kada i njena partija, pod ovim imenom. I ona je politički aktivna od početka srednje škole. Iskustvo! U svojoj biografiji Nikolićeva izdvaja 2008. godinu, kada je ,,bila jedan od najmlađih učesnika emisije Biramo lidera, gdje mi je gospodin Blagota Mitrić rekao da imam sve kvalitete lidera i da nekad ne propustim šansu da svoje znanje i primijenim u korist razvoja svog grada i države.” Mitrić ju je pročitao. Kao i Đukanovića.

Mlada Nikolićeva, koja politiku smatra umjetnošću, zna znanje. Ovako kreće na mrske neprijatelje: ,,Ne može predsjednik Crne Gore biti onaj koji s vremena na vrijeme navraća ovdje, ne može predsjednik Crne Gore biti čovjek koji je potrošio nekoliko godina svog života i založio svoju diplomatsku karijeru da ne bude države čiji predsjednik priželjkuje da bude.” Plus kod šefa.

I u NATO se, mlada, razumije. ,,Protivljenje NATO-u je izraz nacionalizma, antievropejstva i antizapadnjaštva: biti protiv NATO danas znači biti predstavnik autističnog nacionalizma.” Nijesu joj u partiji kazali da i neki vodeći svjetski intelektualci imaju rezerve spram NATO saveza. I da sumnjati nije ghrijeh. Niti će joj reći.

Njena koleginica, sada izabrana za sekretarku Predsjedništva DPS-a (postmoderna varijanta SKOJ-a), Viktoria Badža, javnosti je postala poznata kada je otužnim ,,performansom” ispred prostorija MANS-a pokušala da upozori kako je Vanja Ćalović pogrešno parkirala automobil u danima kada je Podgorica bila blokirana snijegom. Na svom Facebook profilu citira Onore de Balzaka: ,,Znate li čime ljudi krče sebi put? Bljeskom genija ili umešnom pokvarenošću. U ljudske mase treba uletati kao topovsko đule, ili se uvući kao kuga….”

Prikladno. Njen DPS se dvije decenije uvukao u ljudske mase Crne Gore: i kao topovsko đule, i kao – kuga.

NA RASPOLAGANJU

VII SAZIV SAVJETA MLADIH DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA CRNE GORE

1. Nikola Pešić, predsjednik
2. Alma Ljuljanaj, predsjednica SM DPS Glavnog grada i potpredsjednica za centralnu regiju,
3. Milica Orlandić, predsjednica SM DPS Bara i potpredsjednica za južnu regiju,
4. Adnan H. Hadžić, predsjednik SM DPS Rožaja i potpredsjednik za sjevernu regiju,
5. Žarko Šćekić, predsjednik SM DPS Bijelog Polja i potpredsjednik za sjevernu regiju,
6. Viktoria Badža, sekretarka SM DPS Crne Gore
7. Ivana Protić, Andrijevica
8. Radoš Raičević, Berane
9. Jelena Srzentić, Budva
10. Slađana Pavlović, Danilovgrad
11. Aleksandar Vuković, Žabljak
12. Jelica Radović, Kolašin
13. Ilija Mlinarević, Kotor
14. Dragica Vučinić, Mojkovac
15. Radinka Perović, Nikšić
16. Anes Canović, Plav
17. Tanja Bakrač, Plužine
18. Danijel Živković, Pljevlja
19. Nebojša Kašćelan, Tivat
20. Deniza Hodžić, Ulcinj
21. Mihailo Radonjić, Cetinje
22. Nevena Keković, Herceg Novi
23. Milenko Bajović, Šavnik
24. Milan Babović, predsjednik Komisije za praćenje i implementaciju projekata,
25. Danilo Drobnjak, predsjednik Komisije za informacione sisteme,
26. David Knežević, predsjednik Komisije za analizu i statistiku podataka,
27. Suad Šabanović, predsjednik Komisije za rad sa studentima,
28. Doris Nikolić, predsjednica Komisije za međunarodne odnose,
29. Danilo Ratković, predsjednik Komisije za rad sa medijima.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo