OKO NAS
Muke državnog pastorčeta

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Iako je vrijeme ferija na Univerzitetu Crne Gore, koji grca u dugovima, afera sustiže aferu. Upravni odbor UCG odlučio je da poništi izbor dekana Fakulteta političkih nauka. Odbor je ,,iskazao i nezadovoljstvo” i načinom na koji je završena školska godina na nikšićkom Filozofskom fakultetu, čiji su profesori odbili da zbog neisplaćenih honorara daju završne ocjene studentima.
Da se nešto mora mijenjati shvatili su i u Ministarstvu prosvjete Crne Gore, pa su eksperti Svjetske banke za potrebe Ministarstva skenirali stanje na UCG i, krajem aprila, uradili Nacrt glavnog izvještaja o mehanizmima finansiranja razvoja visokoškolskog obrazovanja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do 2020. godine poveća na 40 odsto procenat mlade populacije sa visokim obrazovanjem, te da unaprijedi kvalitet obrazovanja i istraživanja na Univerzitetu Crne Gore. Svjetska banka, koja od juna 2012. kreditno pomaže te aktivnosti, navodi da je za ,,ambiciozni razvojni plan” od presudne važnosti reforma finansiranja.
,,Iako će trend starenja populacije unekoliko olakšati postizanje kvantitativnih ciljeva rasta – očekuje se da će udio mladih u ukupnoj populaciji opasti sa 16,1% na 12,4% do 2021. godine – malo je vjerovatno da se impresivni ciljevi vladine strategije mogu ostvariti ukoliko se ne mobiliše dovoljno sredstava i ukoliko se ne koriste na djelotvoran način”, upozorava se u izvještaju Svjetske banke.
A sredstava nema, pa je za školsku 2012-13. država za visoko obrazovanje izdvojila do sada najmanje novca – svega 0,59 odsto BDP-a. Za jednog studenta na UCG prosječno se izdvajaju 683 eura. Čak i kada se uzme u obzir dodatni prihod UCG od školarina, izdvajanje po studentu je manje od 1.000 eura 2013. godine, a to je samo 10 odsto prosječnog izdvajanja po studentu u zemljama EU. Nasuprot tome, godišnje izdvajanje po studentu na Univerzitetu Donja Gorica iznosi oko 1.780 eura, a na Univerzitetu Mediteran 1.588 eura.
Izdvajanja za istraživanja još su skromnija. ,,Sa manje od 0,2% BDP-a, Crna Gora je daleko ispod prosjeka za EU25 koji iznosi 1,9%, što je samo po sebi opet još daleko od cilja od 3% postavljenog Lisabonskom agendom koju je 2000. godine objavila EU”, konstatuje se u izvještaju Svjetske banke.
Sumorna slika je upotpunjena podacima Ministarstva prosvjete po kojima oko 60 odsto studenata napušta studije prije diplomiranja, a procenat poslijediplomaca je veoma nizak, sa stopom od samo 3,5% od ukupnog prošlogodišnjeg broja sudenata UCG.
Ukupni rezultati UCG su značajno niži od rezultata univerziteta iz zemalja bivše Jugoslavije.
Po analizama Svjetske banke, bolonjska matrica uspjeha (Scorecard) pokazuje da se Crna Gora nalazi među pet zemalja, od ukupno 47 koliko ih učestvuje u Bolonjskom procesu, koje su najmanje napredovale u pogledu uspostavljanja snažnog nacionalnog sistema osiguranja kvaliteta. Sa njom su u društvu Azerbejdžan, BiH i Slovačka.
,,Sa 79% studenata koji plaćaju školarinu i svega 21% studenata koji se u potpunosti finansiraju iz budžeta, UCG de facto funkcioniše više kao subvencionirani privatni univerzitet sa zakonskim statusom javnog entiteta nego kao javna ustanova per se. Školarine koje plaćaju studenti čine 41% ukupnog budžeta Univerziteta. Taj procenat je još i veći na nekim od fakulteta, kao što je Ekonomski fakultet, gdje doprinos studenata čini 78% ukupnog prihoda. To predstavlja otprilike isti procenat sredstava od školarina koji imaju i dva glavna privatna univerziteta koja funkcionišu u Crnoj Gori”, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Ovakav način finansiranja je u raskoraku sa strateškim ciljevima Ministarstva prosvjete razvoja crnogorskog sistema visokog obrazovanja: ,,Napori na mobilizaciji dovoljnog obima sredstava teže da odnesu prevagu nad razmišljanjima o kvalitetu, relevantnosti i niskoj internoj efikasnosti na fakultetima sa visokom stopom odustajanja od studija”.
Kao jedna od glavnih mana dosadašnjeg sistema finansiranja navodi se činjenica da Vlada ima malo uticaja na usmjeravanje i stimulisanje razvoja UCG. Eksperti Svjetske banke nigdje nijesu naveli da ,,mali” problem može biti to što je premijer suvlasnik konkurentnog privatnog Univerziteta Donja Gorica.
,,Sa jedne strane, činjenica da se finansijski doprinos Vlade smanjivao posljednjih godina učinila je sve težim da se Univerzitet poziva na odgovornost za svoje rezultate i zahtijeva više transparentnosti u korišćenju sredstava. Sa druge strane, posjete na terenu su pokazale da je Univerzitet izgleda izgubio povjerenje u sposobnost države da u potpunosti prepozna njegovu misiju rada za javno dobro”, navodi se u izvještaju.
Eksperti Svjetske banke zaključili su da u dosadašnjem modelu finansiranja UCG nema objektivne formule za utvrđivanje budžeta državnog univerziteta, te da nema ni revizije korišćenja javnih sredstava niti objavljivanja tih rezultata. Po njima, visokoškolske ustanove i studenti koji dobijaju subvencije od Vlade treba da snose punu odgovornost za korišćenje državnih para i da se to provjerava nezavisnom revizijom.
Globalni ekspert za tercijarno obrazovanje Jamil Salmi je Vladi predložio dva modela finansiranja UCG – jedan zasnovan na ugovoru o ostvarenju rezultata sa Univerzitetom Crne Gore, a drugi koji se oslanja na uvođenje sveobuhvatnog vaučerskog sistema.
Ukoliko bi prihvatila model Ugovora o ostvarenju rezultata Vlada bi nastavila da finansira Univerzitet Crne Gore direktno, ali u skladu sa preciznim načelima, a nivo finansiranja bi bio blisko povezan sa ciljevima nacionalne politike i mjerama ostvarenja rezultata Univerziteta.
Za Vladu glavna prednost ovakvog pristupa bila bi to što bi tada imala snažniji instrument za usmjeravanje razvoja UCG. Univerzitet bi dobio stabilnost finansiranja tokom većeg broja godina. To bi predstavljalo snažan podsticaj da se modernizuje i konsoliduje i postigne bolje rezultate. Novina bi bila i što bi svi studenti UCG učestvovali u pokrivanju dijela troškova studiranja. ,,Prelaskom na univerzalno dijeljenje troškova eliminisala bi se razlika između manjine studenata koje podržava država i većine ostavljene bez ikakve subvencije, iako su i oni crnogorski građani”.
Model vaučerskog finansiranja bio bi nastavak inicijative Vlade da se opredijele obrazovni grantovi za 200 studenata upisanih na dva privatna univerziteta. Svrha vaučera (stipendija ili grant) je da promovišu veću konkurenciju među javnim i privatnim visokoškolskim ustanovama pružajući im javnu podršku indirektno kroz studente, a ne direktno kroz institucije.
Po tom scenariju, Vlada bi imala snažan instrument da usmjerava i stimuliše razvoj svih visokoškolskih ustanova, ne samo Univerziteta Crne Gore. Svi studenti upisani u kvalifikovanoj visokoškolskoj ustanovi (koju priznaje Ministarstvo prosvjete) imali bi pravo da studiraju bez plaćanja školarine u startu i time bi sticali dug koji bi se otplaćivao kao fiksni procenat njihovih primanja. Visokoškolske ustanove bi od Vlade dobijale definisan iznos po studentu baš kao vaučer.
Planirano je da se konsenzus oko odgovarajućih modela finansiranja postigne tokom ovog mjeseca, a da se u avgustu odabere željeni scenario. Detaljno osmišljavanje novog sistema finansiranja trebalo bi da se razradi od septembara do decembra ove godine i da se krene sa njegovom primjenom u drugoj polovini iduće godine.
,,Bilo u pripremi za mogući ugovor o ostvarenju rezultata ili za veću konkurenciju u šemi dodjele vaučera, uprava Univerziteta Crne Gore mogla bi da razvije hrabru viziju misije i ciljeva institucije i da jasno artikuliše strateški plan kojim bi se ta vizija pretočila u konkretne programe i ciljeve”, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Sve bi to bilo fino da ovdje hrabrost, misija i vizija ne zavise od vladajuće stranke i premijera koji je glavni i za državni i za privatni univerzitet.
UCG 1806. na evropskoj listi
Samo su tri univerziteta iz bivših jugoslovenskih republika uvrštena na Šangajsku rang listu. To su univerziteti u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Sva tri se nalaze u grupi od 401-500. mjesta. Leiden rang lista, koja mjeri ne samo broj publikacija već i njihov uticaj (najčešće citirani), potvrđuje ovu procjenu. Samo tri univerziteta – iz Ljubljane, Zagreba i Beograda – javljaju se među 500 vodećih univerziteta širom svijeta i među vodećih 222 u Evropi. Ali, i oni se nalaze u donjoj grupi rangiranih univerziteta. Nijedan univerzitet iz regiona se ne nalazi na listi vodećih ekonomskih univerziteta koju priprema Tilburg univerzitet iz Holandije. Po Webometrics rangiranju, kojim se porede institucije tercijarnog obrazovanja širom svijeta i mjeri njihova vidljivost na internetu kao pokazatelju važnosti date institucije – Univerzitet u Ljubljani ima najbolje rezultate i zauzima 183. mjesto u globalnim okvirima, a 60. mjesto među evropskim univerzitetima. Univerzitet Crne Gore ima najslabiji rezultat od glavnih univerziteta sa prostora bivše Jugoslavije – 5853. mjesto na svjetskoj, a 1806. mjesto na listi evropskih univerziteta. Na svjetskoj rang listi nalazi se oko 12000 univerziteta, a na evropskoj 5872.
Sumnjivi studentski krediti
Ministarstvo prosvjete Crne Gore nudi sveobuhvatan paket pomoći za studente koji se sastoji od grantova i stipendija. Oko jedan odsto studenata dobija stipendiju, a 13% studenata mogu da uzmu kredit. Oko 12% korisnika studentskih kredita upisano je na privatne univerzitete. Crna Gora je jedina zemlja među bivšim jugoslovenskim republikama (i jedna od nekoliko rijetkih zemalja Istočne Evrope) sa funkcionišućim sistemom studentskih kredita. Ove godine za studentske kredite je izdvojeno 1,2 milion, a za stipendije oko 272.000 eura. Krediti se dijele po veoma darežljivim pravilima kad je riječ o najboljim studentima. Vraćanja kredita potpuno je oslobođeno 10% studenata sa najvišim ocjenama, a do 80% izuzeća plaćanja kredita za studente sa dobrim ocjenama. Svega 40% korisnika kredita treba da u punom iznosu otplate svoj kredit. Nijesu dostupni podaci o tome koliko ih se zaista i otplati. Iz Svjetske banke je ocijenjeno da takva šema obesmišljava svrhu sistema studentskih kredita, te da sa stanovišta ravnopravnosti subvencije koje dobija manjina studenata kroz obrazovne grantove stvaraju nepravičnu podjelu među crnogorskim stanovništvom.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO

Štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta
Nakon skoro dvije sedmice štrajka, zaposleni u sudstvu nijesu dobili odgovor na zahtjeve – povećanje plata od 30 odsto i sklapanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva.
Predsjednik Sindikata sudstva Crne Gore Dejan Đukić u razgovoru za Monitor kaže da je štrajk, s druge strane, pokazao jedinstvo i složnost štrajkača.
„Kada smo odlučili da stupimo u obustavu rada, nismo to učinili iz hira, već iz potrebe da se naš glas čuje, da se vrednuje naš trud, odgovornost i svakodnevno zalaganje u obavljanju posla koji je od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema”, kaže Đukić.
On dodaje da su pokazali da umiju da se organizuju: „Da budemo jedinstveni i zajedničkim glasom tražimo ono što nam pripada, a to je povećanje od 30 posto zarade za sudsku administraciju i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za oblast sudstva. No uprkos našoj dosljednosti, jedinstvu i upornosti, nadležne institucije do sada nisu pokazale spremnost da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve”, kaže predsjednik Sindikata sudstva.
U slučaju da se nastavi ignorisanje od strane nadležnih, kaže Đukić, stupiće u generalni štrajk: „Svaki dan ignorisanja našeg apela dodatno narušava povjerenje zaposlenih u institucije sistema i produbljuje osjećaj nepravde, pa samim tim spremnost i odlučnost da svi sudovi koji pripadaju Sindikatu sudstva preduzmu naredni korak-stupanje u Generalni štrajk”.
On objašnjava da imaju dobru saradnju sa ministrom pravde, ali da još nemaju komunikaciju sa Ministarstvom finansija.
„Nadamo se da ćemo u što kraćem vremenskom periodu sjesti za pregovarački sto i naći zajedničko rješenje koje će biti u obostranom interesu. Treba naglasiti da sredstva koja tražimo neće poremetiti fiskalnu politiku budžeta, kaže predsjednik Sindikata sudstva. On pojašnjava da bi se riješili problemi zaposlenih u sudstvu, potrebno je 1,4 miliona eura na godišnjem nivou.
Predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu u Podgorici Bjanka Vujović naglašava da cilj jednosatne obustave rada nije konfrontacija, već dijalog i pronalaženje rješenja u interesu zaposlenih, institucija i građana.
“Štrajk je počeo 6. oktobra 2025. godine u vremenskom periodu od 11 do 12 časova. Zaposleni u sudstvu odlučili su da stupe u štrajk kako bi ukazali na izuzetno težak položaj u kojem se nalaze i hitnu potrebu za unaprjeđenjem materijalnih uslova. Iako svakodnevno obavljamo izuzetno složene i odgovorne poslove, koji su od ključnog značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema i vladavinu prava, naše zarade ne prate ni obim posla, ni nivo odgovornosti koji snosimo. Godinama ukazujemo na problem niskih zarada i nedostatka sistemskog rješenja, ali konkretnih koraka nema. Sve ostaje na obećanjima”, kaže ona.
I predsjednica sindikalne organizacije u Višem sudu smatra da nadležni potcjenjuju njihove probleme: “Zaposleni u sudskoj administraciji očekuju da se ponudi realno i pravedno rješenje – ono koje neće vrijeđati ni našu profesiju, ni našu inteligenciju. Svako povećanje zarade koje bi bilo ispod 30 odsto ne može se smatrati prihvatljivim – jer ne bi predstavljalo stvarni napredak, već samo privid “.
Trenutno štrajkuju zaposleni u: Višem sudu u Podgorici, Apelacionom sudu, Privrednom sudu, Upravnom sudu, osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom, svi prekršajni sudovi kao i Sekretarijat sudskog savjeta.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROTEST ZAPOSLENIH U SKIJALIŠTIMA CRNE GORE: Upitni i bezbjednost i sezona

Objavljeno prije
2 danana
17 Oktobra, 2025
Svakodnevni protesti zaposlenih otkrili su ozbiljne probleme u državnom Ski centru Kolašin 1600. Žičara K7 još uvijek nije u funkciji, a remont ostale infrastrukture i isplata plata radnika kasne. Zaposleni ističu da je prioritet bezbjednost skijaša. Traže hitnu državnu pomoć i realizaciju projekta vještačkog osnježavanja kako bi sezona mogla nesmetano da počne
Svakodnevni protest zaposlenih u Skijalištima Crne Gore (SCG), razotkrio je da na državnom Ski centru Kolašin 1600 još nije obavljena nijedna priprema za predstojeću turističku sezonu. Neizvjesno je kada će biti u funkciji žičara K7, a ostala državna skijaška infrastruktura nije remontovana. Pored toga, neizvjesno je na koji način će radnici dobiti narednu platu.
Rješenje je, smatraju i zaposleni i menadžment, da se konačno uplati državna pomoć od 1,8 miliona eura, odobrena još krajem ljeta. Ovo državno preduzeće godinama funkcioniše uz “finansijsku injekciju” iz budžeta. Na Ski centru Kolašin 1600, koji je za sada jedini koji radi u okviru SCG, prošle zime bilo je svega 20 skijaških dana, a pretprošle nijedan. Prihodi od turističkog ljeta nijesu mogli da umanje minus u poslovanju.
Radnici koji protestuju objašnjavaju da nijesu prioritet njihove zarade, već remont žičara, neophodan za bezbjednost skijaša. Niko od zaposlenih, kažu, “ne želi da snosi odgovornost za bezbjednost skijaša ukoliko infrastruktura na vrijeme ne bude remontovana”. Objašnjavaju da je bezbjednost posjetilaca i zaposlenih prioritet i da se nijedan segment skijališta neće staviti u funkciju bez provedenog remonta i kontrole svih bezbjednosnih procedura.
„Ni jedna žičara, nijedan lift, tabač snijega… neće biti pušten u rad ukoliko se ne odradi remont po propisanim procedurama. Nama je bezbjednost i sigurnost posjetilaca na prvom mjestu“, poručili su sa protesta.
Odgovornost, ukoliko zimska turistička sezona ne počne na vrijeme, nije više na zaposlenima u Ski centru Kolašin 1600, već na Vladi, poručuju. Tvrde da je odmah potrebno započeti radove na stubu šestosjeda K7.
“Pomoć Vlade je neophodna i za remont stubova na dvije žičare i dva ski-lifta, kao i za remont tehničke opreme koju koriste zaposleni za održavanje i označavanje staza. Apelujemo na Vladu da se što prije realizuje projekat vještačkog osnježavanja za ski-centar Kolašin 1600, jer ćemo bez tog projekta naredne godine zavisiti od vremenskih uslova i „gledati u nebo“”, objašnjava Dalibor Dado Medenica, jedan od radnika državnog skijališta.
Popravka stuba na žičari K7 obaveza je kompanije Kolašin 1450, koja u neposrednoj blizini tog dijela infrastrukture gradi turistički kompleks. Šestosjed, koji spaja skijaške staze državnog i skijališta te firme, nije bio u funkciji od proljeća 2024. godine, kada je ležište pomjereno radom građevinskih mašina privatnika. Prošlo je mnogo vremena dok je Odbor direktora (OD) SCG “natjerao” investitora da prihvati odgovornost za stanje dijela devet miliona vrijedne žičare. Više od godinu dana prošlo je dok je privatna kompanija obavezana da plati radove. Navodno, da bi započeli radove, Kolašin 1450 treba da sačeka, prema Statutu preduzeća, i treću ponudu za izvođenje radova.
Stručni tim, angažovan da ispita stanje stuba i tla oko njega, donio je krajem prošle godine zaključke i predložio mjere koje je trebalo sprovesti u narednom periodu. Predložena je dodatna sanacija zemljišta kako bi temelji bili potpuno osigurani, kao i niz drugih mjera radi sigurnosti svih učesnika.
Iz OD tvrde da su o stanju stuba obavijestili izvršnog direktora i njegove saradnike u oktobru 2024. godine, kada im je rečeno da je pukao potporni zid stuba i koliko ozbiljne posljedice to može izazvati. Mediji su o tome pisali pola godine ranije.
Na sjednici u oktobru prošle godine formirana je komisija koja je trebala ispitati sve probleme oko stuba i žičare K-7, nakon što su u Odbor stigle anonimne prijave da radovi nisu izvedeni prema projektu. Komisija je angažovala sudskog vještaka građevinske struke, koji je procijenio stanje stuba i dao smjernice za dalju sanaciju. Izvještaj vještaka stigao je krajem novembra, a menadžment ga je dobio nekoliko dana ranije.
Na kraju je OD konstatovao da bez stuba 4 i žičare K-7 nije bilo moguće koristiti infrastrukturu SCG u punom kapacitetu niti povezivati dva ski centra.
Menadžment SCG trenutno nema informaciju kada bi Kolašin 1450 mogao da krene u radove niti koliko vremena treba za njih, kazali su za Monitor u državnoj kompaniji.
Skijališta su ove godine od države tražile 1,8 miliona eura. Bazirano na toj pomoći u poslovnom planu predviđen je minus od oko 900 hiljada eura. Novac iz državne kase im je, kako je objašnjeno, potreban za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu. Uz tu pomoć, “Skijališta” bi prihodovala gotovo 3,1 milion eura, dok bi rashodi iznosili 2,2 miliona eura.
“Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu”, navodi se u zaključku predloga finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.
Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da “Skijalištima” pomogne sa 200.000 eura za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju. Od otvaranja Ski centra Kolašin 1600 2019. godine, SCG je skoro redovno poslovala s gubicima. Državna kompanija, već prve godine rada kolašinskog skijališta, bila je “u minusu” 112.000 eura. Naredne, da vlada nije pritekla u pomoć, gubitak bi bio veći od 800.000 eura. Državna pomoć tom preduzeću 2021. godine bila je skoro 1,5 miliona eura. To je i jedina godina kada se kompanija pohvalila pozitivnim poslovanjem.
Tokom 2022. godine iskazani neto gubitak preduzeća bio je više od 224.000 eura. Predviđeno je da SCG, čije je sjedište u Mojkovcu, upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinskim centrom Komovi i Eco Adventure park Komovi. Za sada, jedino aktivno skijalište je ono kolašinsko. Ispitni postupak koji je vodila Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), a koji se ticao dotacija Vlade SCG, završen je zaključkom da je sve bilo u skladu sa zakonom.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
OSLOBOĐENI SVI OSUMNJIČENI ZA SLUČAJ TUNEL: Zatrpana sramota

Objavljeno prije
1 sedmicana
10 Oktobra, 2025
U obrazloženju presude sudije Borka Lončara, kojom su oslobođeni svi osmoro osumnjičeni za ovaj slučaj, navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela prokopanog u Višem sudu, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih
„Tunel ostaje sramota za one koji su radili na njemu zbog štete koji je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju. Za optužene nema dokaza da su izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret”. Tako je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar obrazložio oslobađajuću presudu grupi kojoj se sudilo zbog prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u Podgorici. Slučaj je razobličio sve manjakovasti i amaterizam javne i tajne službe bezbjednosti.
Prokopani tunel u Višem sudu nije otkriven radom bezbjednosnih organa, već igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11.septembra 2023. iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina.
U depou se čuva oko 100.000 predmeta: dokaza, droga, oružje… Do danas nije utvrđeno šta je sve ukradeno iz njega. Viši sud se nalazi u samom centru Podgorice, u blizini najviših državnih institucija – Skupštine, Vlade, Centralne banke i zgrade Predsjednika države.
„Investitor akcije je ozbiljna kriminalna grupa iz Crne Gore“ „Riječ je o jednoj od najjačih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Vi procijenite o kojoj je riječ“„Sigurno je nešto veliko u pitanju jer su to scene kao u filmovima“, ubjeđivao je crnogorsku javnost tadašnji vrh Uprave policije, Ministrastva Unutrašnjih poslova i odlazeće vlade, nakon što je 11.septembra otrkiven tunel u depou podgoričkog Višeg suda. Ministar policije u to vrijeme bio je Filip Adžić, premijer Dritan Abazović, a vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić.
Prvi čovjek policije Nikola Terzić tada je, odgovarajući na novinarsko pitanje – što nedostaje iz depoa, kazao da nedostaju određena vatrena oružja iz određenih predmeta, ali i da je njegovo lično mišljenje da je cilj bio da se dođe u posjed određenih predmeta koji potencijalno sjutra mogu baciti na koljena čitave istrage protiv jedne kriminalne grupe potvrđujući da govori o „kavčanima“.
„Na korak smo bliže motivu kopanja tunela. Većina identifikovanih ima kriminalnu prošlost“, samo je jedna od izjava koju je medijima nakon otvaranja istrage dao ministar Adžić.
Šta je bio motiv prokopavanja tunela nije poznato ni nakon okončanja sudskog postupka.
Premijer u tehničkom mandatu, njegovi saradnici, pojedini ministri i viskorangirani policajci, tih dana su za račun lične promocije, šetkajući po tunelu – mjestu „zločina“, kontaminirali tragove. Na kraju su donijeli odluku da se rupa zakopa. Odluka o zakopavanju tunela, sudeći prema obrazloženju sudije Lončara, već tada je oslobodila krivice grupu protiv koje je kasnije vođen i okončan sudski postupak. Prošlog petka sudija je bio precizno jasan – tunel nije trebalo zatvoriti.
Vlada je 28. septembra 2023. donijela odluku da se tunel zatrpa, što je i učinjeno početkom oktobra, čime su, kako je konstatovao sud, onemogućene dalja istražna postupanja i analiza.
Podsjetio je da je odluka tadašnje izvršne vlasti bila da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma, te da usljed takve odluke vještak građevinske struke nije mogao obaviti svoj zadatak.
“Sud zaključuje da bezbjednosni sektor ne samo da nije spriječio kopanje tunela i ne samo da ga nije otkrio nego je i dozvolio da se prokopani tunel prije okončanja sudskog postupka zatvori i zatrpa i da se neke istražne radnje ne preduzmu kvalitetno. Niz propusta dovodi do zaključka o ozbiljnoj nestručnosti osoba u toj oblasti”- kazao je sudija Lončar.
U obrazloženju presude navodi se da ni na jednom od izuzetih tragova iz tunela, iznajmljenog stana, podruma, niti samog depoa nije pronađen nijedan DNK trag koji bi se mogao povezati sa nekim od osmoro optuženih.
U presudi sudije Lončara navodi se da je jedan od osumnjičenih, Vladimir Erić bio u policijskoj stanici u Loznici 8. septembra 2023., tri dana prije otkrivanja tunela, u vrijeme kada mu je optužnicom stavljeno na teret da je kopao.
Za Predraga Mirotića, optuženog da je upravljao jednim od vozila korišćenih u izvršenju krivičnog djela, utvrđeno je da video-snimci zbog lošeg kvaliteta ne omogućavaju identifikaciju osobe, vozila ili registarskih oznaka. Ni za Nikolu Milačića nije utvrđeno učešće, osim tvrdnje Katarine Baćović da joj je pomogao da iznajmi stan u Njegoševoj ulici. Sud je ocijenio da na osnovu tog iskaza nije moguće zasnovati krivičnu odgovornost.
Sud je takođe oslobodio Marijana Vuljaja, jer nije bilo dokaza da je znao za bilo kakvo krivično djelo Baćović. Za Veljka Markovića, Milana Markovića i Dejana Jovanovića sud je utvrdio da su boravili u Crnoj Gori, ali dokazima nije utvrđeno njihovo prisustvo u tunelu, iznajmljenom stanu, depou.
Ostaju brojna pitanja na koja ni nakon više od dvije godine nema odgovora. Jedno od njih je svakako motiv, koji ni do danas nije utvrđen. Isključen je onaj u koji je mjesecima javnost uvjeravao tadašnji premijer tehničke Vlade Dritan Abazović, koji je u medijima tvrdio da je iz Depoa ukradena puška iz sudskog postupka koji se vodio zbog ubistva direktora i glavnog i odgovorog urednika Dana Duška Jovanovića.
Sudija Lončar naveo je u obrazloženju presude da ni droga niti drugi predmeti iz spisa nijesu dokazano bili cilj, a oni koji su kopali, da su željeli, mogli su da saznaju gdje se nalaze predmeti većeg značaja.
Zbog svojih javno iznijetih tvrdnji četiri mjeseca od otkrivanja tunela, Abazović se pojavio i kao svjedok u istrazi. Međutim, pozvao se na obavezu čuvanja službene tajne jer je riječ o operativnim informacijama koje su saopštene na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Tužilaštvo je najavilo da će se žaliti na odluku suda.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRIVATIZACIJA HOTELSKE GRUPE BUDVANSKA RIVIJERA: Soliteri i u turističkom naselju slovenska plaža
-
Izdvojeno4 sedmice
EVROPA I MI: Tramp, Orban i Vučić, uzori domaćim baštinicima srpskog sveta
-
Izdvojeno4 sedmice
ULAGANJE OPŠTINA U ŽENSKO PREDUZETNIŠTO: Bačene pare
-
DRUŠTVO3 sedmice
BUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
Izdvojeno4 sedmice
RASTE ŠTRAJK U UPRAVI ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA: Gladovanje i bojkot suđenja
-
DRUŠTVO3 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA IZGRADNJU SPOMENIKA MITROPOLITU AMFILOHIJU U KOLAŠINU: Đedo među partizanima
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom
-
FOKUS3 sedmice
RENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi