Prije 73 godine, 1942 godine, objavljen je roman Stranac. Petnaest godina kasnije, 1957 godine, autor, Alber Kami, dobio je za ovaj roman najveće svjetsko književno priznanje – Nobelovu nagradu. Od tada do danas, o romanu su napisane stotine studija, a samo djelo je postalo obavezna lektira praktično u svim školama u svijetu. Da podsjetimo: Merso, glavni lik, u trenutcima egzistencijalne krize, bez ikakvog razloga ubije nekog Arapina. Iz romana doznajemo sve o Mersou. Da mu je u staračkom domu umrla majka, da je bio siromašni radnik, da mu je smetalo sunce, i ako hoda i ako sjedi u sjenci, da je život smatrao za veliki i bezizlazan apsurd…ukratko, saznajemo mnogo više nego što znamo o nekim svojim prijateljima koje poznajemo godinama!
Ali o ubijenom Arapinu nam ni Kami, ni Merso, glavni lik njegovog romana, ne kažu bukvalno ni jednu jedinu riječ. Čak ni njegovo ime! Arapin je prosto – Arapin! – šta se tu ima mnogo pričati. Kolateralna žrtva književnog zapleta, ilustracija drame apsurda ljudskog života. Bezimeni Arapin ostao je potpuno nepoznat: o njemu ni jedna jedina od bezbrojnih književnih, filozofskih, socioloških i psiholoških studija nije postavila ni jedno jedino pitanje. Jedan od dva najvažnija lika romana, ostao je nepoznat! Uzaludno ćemo se pitati: Ko je bio Arapin? Da li je Arapin, kao i Merso, takođe smatrao da je život apsurdan? Je li Arapinu umrla majka? Ili dijete? Ili je Arapin za sobom ostavio udovicu, možda i neko siroče?
Uzaludno, jer književna logika, zasnovana na realnosti, takvo pitanje može zanemaritii bez posljedica za književnu koherentnost i uvjerljivost romana. Da je Merso ubio bijelog Francuza, kršćanina, isto tako bez ikakve zadnje namjere kao što je ubio Arapina, Kami bi morao motivisati to ubistvo i tako bi propala priča o apsurdu! Da je Kami napisao roman u kome isti anonimni Arapin ubije jednako bezrazložno Mersoa, kao što je Merso ubio njega u romanu Stranac, roman apsurda prerastao bi nužno u roman o vjerskoj, kulturnoj, rasnoj, religioznoj i td netrpeljivosti ili tragediji netolerancije. Jer, da Arapin ubija samo iz mržnje, a ne zbog pukog osjećaja paradoksa i doživljaja besmislenosti ljudske egzistencije, to se smatra za aksiom.
Merso i Arapin! To je model kojim danas mediji manipuliraju. Svaki ubica je novi Merso, konkretna ličnost čija uvjerenja su paradigma za ideološku, filozofsku ili političku debatu. Svaka žrtava masovnih ubistava je “Arapin” , lišen personalnog subjektiviteta, sa negativno konotiranim kolektivnim identitetom. Svakog novog “Mersoa” upoznajemo kao čoveka, on s nama dijeli svoje najintimnije misli i najdublja uvjerenja, s njim se poistovjećujemo, opraštamo mu, ili mu ne opraštamo, ali je i jedna i druga naša odluka zasnovana na prisnom i temeljnon poznavanju njegovog karaktera, takoreći – njegove duše! Čak i zločin kakav je ubistvo, ne pobuđuje u nama gnušanje, pogotovo što je žrtva dehumanizirana i depersonalizirana, tamo nekakav – Arapin!
Originalna književna tehnika koju je promovisao Alber Kami u svom romanu preko maestralno prikazane ličnosti Mersoa, danas je prerasla u mersoizaciju – patentiran model medijske manipulacije. Američki vojnik koji je pobio i zapalio 9 žena i 7 djece u Afganistanu bio je dijete razvedenih roditelja, patio je od postborbenih trauma; Bering Brejvik je svoje motive za ubistvo 77 mladih ljudi racionalno elaborirao u svom Manifestu; Kreg Hiks, ubica trojke muslimana studenata, iz Čejpl Hila, (Sjeverna Krolina, SAD), ima 46 godina, već dugo je nervozan momak, po uvjerenju ateista, ili čak, anti-teista, žena ga još voli iako je napustio svoju kćerku kada je imala 3 godine, pa je obnovio kontakt kada je ona napunila 15 godina, pucao je zbog svađe oko parkinga, u osnovnoj školi, trajnu traumu doživio je od vjeroučitelja…Ukratko, u fokusu javnosti je ličnost zločinca, koji tako prestaje biti anonimni zločinac. Žrtve su defokusirane, anonimizirane kao “odlični studenti i veliki humanitarci”! Neka više ni jedna žrtva ne ostane anonimni “Arapin”. Ubijeni su divni mladi ljudi: Deah Šedi Barakat 23, njegova supruga Jusor Mohamed 21, njena sestra, Razan Moham Abu-Salha, 19.
Volio bih pročitati knjigu o njima.
Ferid MUHIĆ
IN ENGLISH2 sedmice
Izdvojeno3 dana
IN ENGLISH4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice