Da li su se odnosi u svijetu okrenuli tumbe? Uspon Kine, povratak Rusije, novi predjednik Sjedinjenih Američkih Država, izlazak Velike Britanije iz Evropske unije…
Sve su veće dileme oko Sjevernoatlantskog saveza. Predsjednik Tramp je NATO proglasio prevaziđenim, što je poljuljalo temelje zapadne zajednice. Dodatno, Trampov nejasan kurs prema Rusiji u mnogim je evropskim zemljama izazvao strah.
Već je bilo govora o postdemokratiji, a sada su tu i post-istina, postporedak, pa čak i postzapad. U radnom dokumentu prošlonedjeljne Minhenske bezbjednosne konferencije stajalo je otvoreno pitanje: Da li je došao kraj svjetskom poretku kakav poznajemo?
Glavni organizator konferencije ambasador Volfgang Išinger rekao je da još nikada nije vladala takva navala na skup utemeljen prije 46 godina. „Nikada nije bilo spoljnopolitičkih upitnika kao danas”, objasnio je dugogodišnji njemački diplomata. Možda su zato dvorane u hotelu Bajeriše Hof tri dana bile pune nesigurnosti.
Posebnu pažnju privukao je izvještaj o bezbjednosti koji su predstavili organizatori, a koji je sažeo analize nekoliko svjetski poznatih strateških instituta i konsultantskih firmi. U dokumentu na 90 strana pod naslovom Post-istina, post-Zapad, post-poredak skreće se pažnja na sve veću nejednakost u zapadnim društvima, znatno povećanje skepse prema muslimanskim doseljenicima kao i na opšte nestajanje povjerenja u demokratske institucije. Riječju, najvažnija međunarodna konferencija o bezbjednosti bila je zabrinuta za budućnost čovječanstva ili makar njegovog zapadnog krila. Sam pregled izazova pobrojanih u Izvještaju svjedoči o teškim vremenima: kriza liberalnih demokratija, teror džihadističkih grupa, teritorijalne pretenzije na prostoru Pacifika… Tu je i praznina koja bi mogla da nastane ukoliko SAD prestanu da budu faktor međunarodne bezbjednosti.
Međunarodna bezbjednost je u ovom trenutku krhkija nego što je bila ikada od kraja Drugog svjetskog rata, napisao je u uvodu dokumenta ambasador Išinger, koji je u prvoj deceniji novog vijeka bio i jedan od posrednika u sukobu na Kosovu. ,,Neki od najbitnijih stubova Zapada i liberalnog međunarodnog poretka slabe”, smatra on.
Zbivanja u svijetu preokrenula su globalnu i regionalnu dinamiku između država. ,,Proteklih dvanaest mjeseci odlikovalo je veliko odbacivanje statusa kvo. Na nekoliko izbora i referenduma, politički autsajderi su ostvarili uspjeh, dok je establišment pretrpio teške udarce”.
,,Populističke partije sada su dio vlada u desetak zemalja Zapada. Pa čak i u zemljama u kojima su populisti osvojili samo mali procenat glasova, oni često imaju odlučujući uticaj usmjeravajući rasprave ili vršeći pritisak na partije iz središnjice da usvoje različite političke redosljede.”
Nije isključeno da se svijet nalazi pred „post-zapadnim” periodom, što znači da postoji mogućnost da Zapad i njegov liberalni poredak prestanu da postoje. ,,Onda bismo se mogli nalaziti na pragu post-zapadnog doba, u kome ne-zapadni faktori oblikuju međunarodne odnose”, primijetio je Išinger i upitao: ,,Da li ulazimo u doba post-poretka?”
,,Osnovna linija podjele u politici sve manje je između ljevice i desnice već između liberalno kosmopolitskog i konzervativnog (ako ne i ksenofobično autoritarnog) pola. Populističke partije odbacuju kulturnu modernizaciju u zapadnim društvima i protivljenje tome doživljavaju kao prijetnju naciji, od imigracije i kosmopolitske elite do međunarodnih institucija. Odbacuju pluralizam i liberalizam, suštinske elemente liberalnih demokratija”, navedeno je u Izvještaju.
Ovi trendovi naveli su istraživače da upozore kako svijet možda ulazi u ,,post-zapadnu” eru, u kojoj globalne vrijednosti doživljavaju dramatičnu promjenu. ,,Da li ulazimo u eru iliberalizma, u kojoj će autoritarne vlade u sve većoj mjeri zamjenjivati tradicionalne zapadne, na vrijednostima zasnovane demokratije? Mislim da smo s pravom zabrinuti zbog ove krize, ovog opadanja Zapada – nestanak klasične predvodničke nacije Zapada, SAD”, izjavio je Išinger.
U Izvještaju se posebno naglašava da je uticaj populističke retorike s pozicije sile fundamentalno obrnuo diskurs liberalne demokratije i principe koji je prate. Razloga za brigu ima mnogo: sve slabija spona koja veže članice EU, novi tokovi informacija, a tu je, opet, izbor Trampa za predsjednika SAD.
Ukoliko je Bregzit, britanski referendum o napuštanju EU, pokrenuo reviziju međunarodnih odnosa, narastanje takvog trenda označio je Trampov ulazak u Bijelu kuću u Vašingtonu. On je u pristupnom govoru iskazao istorijsku promjenu u odnosima SAD sa drugim državama, uz obećanje da će njegova politika – kako unutrašnja tako i spoljnja – kao prioritet imati američke interese.
Svjetskim analitičarima nije promaklo da Tramp u inauguracionom govoru ni u jednom trenutku nije spomenuo riječi kao što su „demokratija”, „sloboda” ili „ljudska prava”. To ne sluti na dobro za liberalne vrijednosti u čitavom svijetu, smatraju autori radnog dokumenta Minhenske konferencije.
Po njima je Trampova administracija promovisala značajan rebalans globalnog poretka nizom političkih manevara. Oni su uključivali zaobilaženje dugovječnih diplomatskih tradicija, neočekivane kritike tradicionalnih saveznika SAD i zabranu ulaska u zemlju građanima iz sedam većinski muslimanskih zemalja.
,,Da li se globalno upravljanje raspada kao što se to stiče utisak? Da li naše međunarodne institucije dejstvuju kao što bi trebalo da funkcionišu? Pogledajte UN, pogledajte NATO, pogledajte OSCE, koji očajnički pokušava da razriješi ukrajinski konflikt. Postoje mnoga pitanja kada je riječ o stabilnosti globalnog upravljanja, o valjanosti i snazi međunarodnog sistema, globalnog poretka”, rekao je Išinger.
Išinger ocjenjuje da protivnici otvorenog društva sve više jačaju i napreduju. Istovremeno, ljudi na Zapadu sve više gube povjerenje u liberalni društveni model i njegove osnovne vrijednosti. Jedna među studijama citirana u minhenskom dokumentu, pokazuje da danas u sve više zemalja – među njima su i SAD, Njemačka ili Španija – sve više ljudi vjeruje da je autoritativna vladavina bolje političko rješenje od demokratije.
Istraživači ukazuju na neke od komentara Donalda Trampa – napad na medije i podrška mučenju kao dijelu metoda ispitivanja. U Turskoj, ustremljivanje predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana na medije i javne službe poslije prošlogodišnjeg neuspjelog državnog udara, takođe je izazvalo zabrinutost u pogledu stanja demokratije u toj zemlji. Podržavajući ove zabrinutosti, u nedavnom izvještaju koji je objavio istraživački centar Fridom Haus navodi se da je 2016. bila 11. godina za redom u kojoj je došlo do opadanja političkih prava i civilnih sloboda širom svijeta.
Tome doprinosi i sve veća poplava lažnih vijesti. Interesovanje za ,,lažne vijesti” dostiglo je vrhunac poslije Trampove pobjede na osnovu glasova elektora u novembru 2016.
Dezinformacije i sposobnost da se utiče na političke strukture i podriju tradicionalni mediji pokazalo se kao obilježje političkog okruženja ,,poslije istine”. Nju je, pak, stvorila međusobno povezana glasačka baza, koja sljedstveno ima posljedice po bezbjednost. Sprječavanje ,,post-istinitog” svijeta, u kome ,,ništa nije tačno i sve je moguće”, zadatak je za društvo u cjelini, navedeno je u Izvještaju. Pri tome se, između ostalog, misli na pokušaje zakonodavaca da kriminalizuju prozvodnju i distribuciju dezinformacija.
Takve neistine koje prodiru u javnost ogroman su izazov za javnu raspravu – zato što je prije svega problem kako postići saglasnost oko toga šta je uopšte istina. Problem su i „automatizovana mišljenja” u raspravama na društvenim mrežama koja u stvari sastavljaju računari po nalogu neke interesne grupe ili tajne službe. A tu je i otkrivanje tajnih podataka – što je takođe politički motivisano jer se objavljuju samo oni podaci koji odgovaraju tajnoj službi koja je to naložila. Sve to vidjelo se i u sukobu Rusije i Ukrajine, baš kao i u predizbornoj kampanji u SAD.
„Najveća opasnost leži u tome da građani još više izgube povjerenje u medije i političare. Iz toga nastaje začarani krug, koji ugrožava liberalnu demokratiju”, navodi se u Izvještaju. Naime, vlade koje se smatraju demokratskim, ne mogu da uspostave nekakvu državnu službu koja će kontrolisati šta je istina, a šta nije. To znači da ne mogu da zabrane lažne ili netačne vijesti, bez da napuste sopstveno načelo liberalnosti.
Objava rata bez oružja
Njemački mediji prenose kako se kancelarka Angela Merkel doživljava kao protivteža Trampovoj doktrini „Amerike na prvom mjestu”. Nju širom svijeta smatraju za pouzdanu političarku koja se zalaže za otvorenu i liberalnu demokratiju. No, taj model se našao pod paljbom ponovo ojačalih nacionalističkih pokreta, između ostalog, i u Evropi. To kancelarka ojseća i u Njemačkoj. Na izborima u septembru, u Bundestag će vrlo vjerovatno ući Alternativa za Njemačku (AfD), a i u Francuskoj i Holandiji se ocrtavaju izborni uspjesi stranaka koje se zalažu za istupanje iz Evropske unije. Ukoliko bi Trampov način razmišljanja odnio pobjedu, to bi bila katastrofa za međunarodne odnose, smatra ambasador Išinger. Tramp je pozdravio izlazak Velike Britanije iz EU i ohrabrio i druge države da to učine. „To bi bila objava rata bez oružja”, rekao je Išinger. I predsjednik Bundestaga Norbert Lamert, pozvao je građane i političare u Berlinu da se, kako je rekao, jačanju nacionalističko-populističkih pokreta odupru upornošću i činjenicama. U vremenu u kojem je očigledno da nijedna evropska nacionalna država ne može da savlada izazove globalizacije, neodgovorno je da širom Evrope parola „Vratimo se u naše avlije” dobija na popularnosti. Renacionalizacija je put u „neplaniranu ali skorašnju, irelevantnost Evrope”, smatra Lamert.
Milan BOŠKOVIĆ
HORIZONTI2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice