Ideja Gorana Danilovića da kadidat opozicije na predstojećim predsjedničkim izborima bude žena sa dokazanim znanjem i hrabrošću naišao je, javno, na simpatije. U političkim kuloarima čuje se kako se ideja o prvoj dami – predsjedničkom kandidatu dojmila i nekim funkcionerima DPS-a, pa su se i oni dali u potragu za valjanom kandidatkinjom. Pod uslovom da mjesto ostane upražnjeno, nakon izjašnjenja Šefa.
Medalja ima i naličje. Hajde da se podsjetimo kako prolaze neke od Crnogorki sa dokazanim znanjem i hrabrošću.
Mirjana Drašković, specijalista za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, od ljetos nije na funkciji glavnog veterinarskog inspektora, pošto je Veterinarska inspekcija pridružena novoformiranoj Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP). Tamo sistematizacijom nije predviđeno mjesto glavnog veterinarskog inspektora. Draškovićevoj je mandat prestao odlukom Vlade, na inicijativu ministra poljoprivrede Milutina Simovića, nekoliko dana nakon što je nanovo aktuelizovala priču o rizičnom uvozu piletine iz Brazila u Crnu Goru.
Bila je to još jedna epizoda serijala Drašković – Simović, u kome inspektorka pokušava primijeniti propise i zaštititi zdravlje građana, dok ministar insistira na ukidanju biznis barijera i (manje- više nekontrolisanom) uvozu. Koji donosi golem profit, čak i po cijenu da se uvezena hrana prikaže kao domaći proizvod. Kada je Mirjana Drašković dokazima potkrijepila tu poslovnu politiku privilegovanih uvoznika, Ministarstvo poljoprivrede joj je dalo otkaz iz Veterinarske uprave. Sud je poništio tu odluku i vratio je na posao.
,,Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”, upozorila je Drašković proljetos u Monitoru, najavljujući da će ponovo – za kaznu – biti sklonjena sa funkcije na koju je izabrana 2014. uz sedmogodišnji mandat. „Svijet nije bez dobrog razloga prihvatio termin bezbjednost hrane. Do skoro se govorilo o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti. Evropa je spoznala velike rizike od prenosa bolesti – do raznih eksperimenata koji bi se mogli provoditi preko hrane. Otud bezbjedonosni pristup kontroli hrane. Kod nas oni koji su odgovorni za ova pitanja jedno rade, drugo pričaju a treće misle – i pune džepove”.
Sa druge strane stizale su primjedbe kako Drašković bezrazložno uzbunjuje javnost, promoviše sebe i „minira turističku sezonu”. A opasnosti – nema.
Đavolja posla: ni tri mjeseca nakon što je Mirjana Drašković (ko zna koji put) upozorila na opasnost uvoza brazilske piletine i njenog brzopoteznog, a neki kažu i nezakonitog, razrješenja, iz Uprave za bezbjednost hrane pohvalili su se rezultatima jednomjesečne (julske) kontrole: „Crnogorski inspektori spriječili su da na tržište dospije 27 tona pilećeg bataka, 3.770 kilograma piletine za roštilj, te 690 kilograma dagnji zaraženih opasnom bakterijom salmonelom”.
Iz nekog razloga Uprava do danas ne želi da otkrije ni porijeklo zaražene pletine i morskih plodova, ni ime uvoznika koji je tu robi dopremio u Crnu Goru. Da li se tako štite potrošači – stanovnici Crne Gore i njihovi gosti ili privilegovani uvoznički lobiji?
Agencija za sprječavanje korupcije je, krajem prošle godine, odbila zahtjev Mirjane Drašković da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.
Uzalud su bili dokazi koji potvrđuju i osnovanost njenih upozorenja (zviždanja) i spremnost sistema da je zbog toga kazni. „Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je potpisao direktor Sreten Radonjić.
Skoro pa identično mišljenje Agencja je, pod Radonjićevom komandom, donijela i u slučaju Patricie Pobrić, nekadašnje menadžerke hotela Ramada uz čiju pomoć smo saznali da čelnici partija iz vladajuće koalicije svoje privatne račune plaćaju novcem poreskih obveznika.
U slučaju Ramada nijesu ispunjeni uslovi za zaštitu zviždača, navodi Radonjić u saopštenju, objašnjavajući da je Agencija do tog zaključka došla „cijeneći kvalitet dostavljenih informacija i stepen ugrožavanja i nastalih posljedica” po onoga ko ih je objelodanio. „Zakon precizno određuje da uslove za zaštitu zviždača ispunjava isključivo podnosilac prijave za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što u ovom postupku nije bio slučaj”, ustvrdio je Radonjić.
Da li ga činjenice demantuju? Patricia Pobrić je dobila otkaz nedugo nakon što je obznanila model poslovanja Ramade i Socijaldemokrata Ivana Brajovića i Vujice Lazovića. Funkcioneri SD-a su osuđeni zbog otkrivenih zloupotreba u prvostepenom sudskom postupku. Skoro je pa izvjesno da postupak neće biti pravosnažno okončan u doglednoj budućnosti.
Patricia Pobrić nema posao. Tužilaštvo ignoriše prijave za lažno svjedočenje čelnika SD, kao što se ni Agencija ne oglašava povodom prijave da su se Socijaldemokrate (samo)finansirale na nezakonit način. Kako da te „institucije” ignorišu obavezujuće mišljenje predsjednika DPS-a i kontroverznog biznismena Mila Đukanovića, koji nam je obznanio šta on, kao vrhovna vlast u ovoj zemlji, misli o zviždačima: „Da li zaista mislite da je uobičajeno i normalno da neko neovlašćeno daje informacije koje se tiču poslovanja preduzeća? Taj ko kaže da je to doprinos demokratiji priča budalaštine”. Đukanovića se ne tiče to što je sud dao za pravo Patricija.
„Nema sumnje da sam porodici i sebi napravila finansijsku štetu, ali sam zaštitila svoj integritet, i mogu slobodno da se pogledam u ogledalo. Četiri mjeseca prije toga – koliko je prošlo od kada sam shvatila da se desilo ono što danas u medijima nazivate slučaj Ramada – bukvalno sam izbjegavala to ogledalo. Ja koja godinama pričam da je građanski aktivizam neophodan, da moramo biti odlučni i hrabri, nisam imala snage da to i sama budem. To me ubijalo dok nisam izašla sa svim ovim. Prelomila sam kada sam shvatila da više oka ne mogu da sklopim, tajeći nešto što ne treba da se skriva”. Ovako je Patricia u razgovoru za Monitor objašnjavala svoj angažman na početku slučaja Ramada.
Danas kaže samo: „Sve ovo je nevjerovatno teško”. Očekujući, valjda s pravom, da sada – nakon što je dokazano da je govorila istinu – u njeno ime počnu govoriti oni čije je interese štitila. Od javnosti i NVO sektora do američke ambasade u Crnoj Gori (Particia Pobrić ima državljanstvo SAD-a). Umjesto institucija, po njenim riječima, uz nju su nekadašnji poslanik Mladen Bojanić i mnogi drugi pojedinci koji su joj pomagali na razne načine. „Borim se da ostanem aktivna i sačuvan mentalno zdravlje tako što se bavim mojom djecom i omladinom, a uspijem i da nađem sponzore za NVO aktivnosti”. Mahom ekološke.
Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć medija upravo „traži” da Ustavni sud odbije inicijativu Mirjane Drašković o neustavnosti/nezakonitosti važeće sustematizacije u UBHVFP. Institucije, u najboljem slučaju, nastavljaju da ćute – ako već ne igraju po pravilima moćnih. Zato, vratitimo se na početak priče. Da li smo spremni da u javnom životu prihvatimo žene „sa dokazanim znanjem i hrabrošću”. I oprostimo im što imaju ono što mi nemamo. Znanje, integritet, hrabrost, ljepotu i šarm.
Zoran RADULOVIĆ
GLEDIŠTE3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice