Povežite se sa nama

MONITORING

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, AMBASADOR MEDITERANA: Priznanje za zločine protiv prirode

Objavljeno prije

na

Bivši ministar održivog razvoja i turizma i aktuelni potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović ponovo je ovjenčan neobičnim priznanjem. On je u Tivtu, u utorak 26. septembra, na svečanosti povodom obilježavanja Mediteranskog dana obale, dobio titulu počasnog ambasadora obale. Uručena mu je plaketa Ambasadora obale cijelog Sredozemlja, za 2017. godinu.

Ne pamti se da je nečija nagrada izazvala toliki šok i nevjericu u javnosti, kao Branova najnovija tantijema. Mnogi su povjerovali da je u pitanju „lažna vijest” koja ima za cilj da razveseli publiku. Ili još jedna nagrada poput one kojom se Gvozdenović okitio u julu 2015. godine u Sarajevu – Zlatna plaketa najministra u regionu Srednje i Jugoistočne Evrope.

Poslednja Gvozdenovićeva plaketa prevazišla je i one koje dijeli sarajevska Liga humanista po svom besmislu i licemjerju prilikom odabira laureata, potpuno pogrešnog i najmanje zaslužnog za bilo kakvo javno prizanje za minuli rad u oblasti uređenja prostora Crne Gore.

Dugogodišnji ministar održivog razvoja i turizma nagradu je stvarno dobio i to od predstavnika veoma značajne međunarodne organizacije UNEP, Programa za životnu sredinu UN-a i Centra za regionalne aktivnosti MAP-a, Mediteranskog akcionog plana, čije su aktivnosti koncentrisane na integralno upravljanje obalnim područjima i primjenu Barselonske konvencije.

UNEP/MAP okuplja 21 državu Mediterana i EU, koje su ratifikovale izmijenjenu i dopunjenu Barselonsku konvenciju pod nazivom – Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, koja je stupila na snagu 2004. godine. Zaslužni za javno djelovanje u očuvanju prirode i priobalja Sredozemlja, poznati intelektualci, državnici iz tih zemalja nosioci su tog počasnog zvanja. Među njima bio je i pisac i publicista Predrag Matvejević, autor sjajne knjige Mediteranski brevijar.

Kandidaturu Gvozdenovića za Ambasadora obale istakao je predsjednik Filip Vujanović, koji je otvorio skup u tivatskom hotelu Ridžent. Vujanović je kazao kako je Gvozdenović pružio izuzetan doprinos uvođenju održivih modela planiranja i upravljanja obalnim područjem Crne Gore u skladu sa zahtjevima Barselonske konvencije. Istakao je njegove zasluge u sprovođenju Programa integralnog upravljanja obalnim područjem (CAMP CG) koji je našao punu primjenu u izradi Nacrta prostornog plana obalnog područja.

Nagradu je primio iz ruku Željke Škaričić, direktorice PAR/RAC – Centra za regionalne aktivnosti programa MAP-a iz Splita, koja nije štedjela riječi pohvale za posvećenost državnih organa Crne Gore u primjeni održivih modela upravljanja na atraktivnom području crnogorske obale. Pohvale su bile do te mjere nerealne da se postavlja pitanje, da li je gospođa Škaričić zamijenila papire pa govorila o nekoj drugoj zemlji i drugoj obali.

Još veću nevjericu izazvalo je obraćanje Gaetana Lenona, koordinatora programa UNEP/MAP i generalnog sekretara Barselonske konvencije, sa sjedištem u Atini.

„Vaša zemlja pruža znatan doprinos našim postignućima na veliki broj načina i često služi kao primjer drugim zemljama”,ocijenio je Leone.

„Od 2007. godine Dan obale predstavlja značajan datum kada cijeli Mediteran slavi vrijednost svojih obalnih područja… Slavimo hiljade godina napretka koji je iz ovog dijela svijeta oblikovao njegovu istoriju pružajući čovječanstvu neprocjenjivo nasljeđe i bogatstvo”, kazao je Leone.

Zaista je nevjerovatno do koje mjere su ovi ljudi, predstavnici institucija Ujedinjenih nacija, izgubili kontakt sa realnošću vjerujući hvalospjevima državnih funkcionera.

Da li je Gaetano Lenone, koji je u službama UN proveo gotovo 30 godina, obišao Crnogorsko primorje prije odluke o laureatu, da li je upoznat sa činjenicom da je ono do te mjere devastirano da UNESCO na primjer, prijeti brisanjem Kotora i dijela zaliva Boke, sa liste svjetske prirodne i kulturne baštine.

Da li je sekretar Barselonske konvencije upoznat sa time da preporuke ovog dokumenta kojeg je Crne Gore ratifikovala prije 13 godina, nisu našle primjenu ni u jednom planskom dokumentu na nivou države ili primorskih opština. Da su od početka njene obavezne primjene, od 2004 godine, sva planska rješenja bila usmjerena ka obali i njenoj potpunoj degradaciji.

Dodjela plakete ambasadora obale Branimiru Gvozdenoviću predstavlja akt ponižavanja države i zdravog razuma njenih građana, koji zbog ovakvih neodgovornih akcija gube povjerenje u međunarodnu zajednicu. U pitanju je priznanje internacionalnog karaktera koje je nekritički i na upitan način dodijelila jedna agencija UN, bivšem ministru odgovornom za totalnu urbanizaciju obalnog područja Crne Gore.

Gvozdenović je u crnogorskoj javnosti prepoznat kao ministar koji je zaslužan za uspostavljanje termina betonizacija ili budvanizacija prostora. Kao ministar divlje, bespravne gradnje i u(ne)ređenja prostora. Na početku svog mandata zatekao je oko 50.000 bespravno podignutih objekata, da bi na odlasku ostavio u nasleđe više od 100.000.

Tokom petnaestogodišnjeg mandata u resoru održivog razvoja i turizma bavio se uglavnom urbanizmom. Od Ministarstva je napravio ortačku firmu za pružanje usluga građevinskom lobiju, osnovao arhitektonske i planerske biroe i angažovao svoje ljude na izradi velikog broja državnih planskih dokumenata za zaštićene zone ili nacionalne parkove i neizgrađene prirodne bisere na morskoj obali. Tokom njegovog mandata usvojeni su brojni urbanistički planovi na osnovu kojih su primorska turistička mjesta nemilosrdno betonirana. Posebno budvanska, tivatska i kotorska rivijera. Gvozdenović je odgovoran za nehumanu urbanizaciju Budve, Bečića, Pržna, Svetog Stefana, Petrovca…Krašića, Dobrote, Kostanjice, Morinja, Turskog Rta…

Gospodin Lenone i gospođa Škaričić morali su posjetiti Petrovac kako bi se na licu mjesta uvjerili u prvorazredan zločin protiv prirode, u domete posvećenosti države održivom razvoju i primjeni Barselonske konvencije. Na samoj obali nekada mirnog turističkog mjesta nikao je hotel Cristal Rivijera, sa nevjerovatnih 54.000 m2 izgrađene površine, kojim je petrovački turistički pejzaž zauvijek uništen. Ili ribarsko naselje Pržno, pretvoreno u gusto naseljeno mjesto u kome se šepuri stambeni blok Gvozdenovićeve familije..Ili Zavalu u Budvi za čiju je izgradnju rješenje on potpisao.

Betonizacija miločerske šume nosi potpis laureata Gvozdenovića koji je uložio ogroman trud da se u srcu Miločera grade stanovi za tržište. Da li je tako nešto moguće na Brionima, treba pitati uvaženu gospođu Škaričić.

Na osnovu obrazloženja zasluga za dobijanje ambasadarskog statusa, ispada kako je Gvozdenović nagrađen za uspješnu primjenu programa CAMP u Nacrtu plana obalnog područja, u kome je pored ostalih uspjeha, uspostavljena zona „obalnog odmaka”, linije zabrane gradnje na 100 metara od obale.

Međutim, da su ovaj plan pažljivije proučili, namještenici UNEP/MAP-a bi se lako uvjerili da je to lažni pokušaj primjene Barselonske konvencije i da je gradnja na obali mora rezervisana za odabrane investitore.

Imamo situaciju u kojoj je glavni akter izrade Nacrta prostornog plana obalnog područja, bivši ministar Gvozdenović, proglašen ambasadorom Mediterana, dok je taj isti plan kod kuće pretprio oštre kritike stručne i laičke javnosti, nevladinih organizacija, svih primorskih opština i političkih partija. Zar je moguće, pitaće se mnogi građani primorja, da se nagradi planirana urbanizacija ulcinjske Solane, uvale Valdanos, Buljarice, Miločera, Svetog Stefana, Kamenova, ostrva Sv. Nikola i Sv. Marko, Jaza, Luštice, Boke i mnogih neizgrađenih lokacija duž morske obale u zahvatu ovog kontroverznog plana.

Novopečeni ambasador obale ponudio je svoje usluge u „zajedničkim regionalnim naporima kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze”. Samo da ga ne pričuva onako kako je sačuvao Crnogorsko primorje.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo