Povežite se sa nama

MONITORING

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, AMBASADOR MEDITERANA: Priznanje za zločine protiv prirode

Objavljeno prije

na

branimir-gvozdenovic

Bivši ministar održivog razvoja i turizma i aktuelni potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović ponovo je ovjenčan neobičnim priznanjem. On je u Tivtu, u utorak 26. septembra, na svečanosti povodom obilježavanja Mediteranskog dana obale, dobio titulu počasnog ambasadora obale. Uručena mu je plaketa Ambasadora obale cijelog Sredozemlja, za 2017. godinu.

Ne pamti se da je nečija nagrada izazvala toliki šok i nevjericu u javnosti, kao Branova najnovija tantijema. Mnogi su povjerovali da je u pitanju „lažna vijest” koja ima za cilj da razveseli publiku. Ili još jedna nagrada poput one kojom se Gvozdenović okitio u julu 2015. godine u Sarajevu – Zlatna plaketa najministra u regionu Srednje i Jugoistočne Evrope.

Poslednja Gvozdenovićeva plaketa prevazišla je i one koje dijeli sarajevska Liga humanista po svom besmislu i licemjerju prilikom odabira laureata, potpuno pogrešnog i najmanje zaslužnog za bilo kakvo javno prizanje za minuli rad u oblasti uređenja prostora Crne Gore.

Dugogodišnji ministar održivog razvoja i turizma nagradu je stvarno dobio i to od predstavnika veoma značajne međunarodne organizacije UNEP, Programa za životnu sredinu UN-a i Centra za regionalne aktivnosti MAP-a, Mediteranskog akcionog plana, čije su aktivnosti koncentrisane na integralno upravljanje obalnim područjima i primjenu Barselonske konvencije.

UNEP/MAP okuplja 21 državu Mediterana i EU, koje su ratifikovale izmijenjenu i dopunjenu Barselonsku konvenciju pod nazivom – Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, koja je stupila na snagu 2004. godine. Zaslužni za javno djelovanje u očuvanju prirode i priobalja Sredozemlja, poznati intelektualci, državnici iz tih zemalja nosioci su tog počasnog zvanja. Među njima bio je i pisac i publicista Predrag Matvejević, autor sjajne knjige Mediteranski brevijar.

Kandidaturu Gvozdenovića za Ambasadora obale istakao je predsjednik Filip Vujanović, koji je otvorio skup u tivatskom hotelu Ridžent. Vujanović je kazao kako je Gvozdenović pružio izuzetan doprinos uvođenju održivih modela planiranja i upravljanja obalnim područjem Crne Gore u skladu sa zahtjevima Barselonske konvencije. Istakao je njegove zasluge u sprovođenju Programa integralnog upravljanja obalnim područjem (CAMP CG) koji je našao punu primjenu u izradi Nacrta prostornog plana obalnog područja.

Nagradu je primio iz ruku Željke Škaričić, direktorice PAR/RAC – Centra za regionalne aktivnosti programa MAP-a iz Splita, koja nije štedjela riječi pohvale za posvećenost državnih organa Crne Gore u primjeni održivih modela upravljanja na atraktivnom području crnogorske obale. Pohvale su bile do te mjere nerealne da se postavlja pitanje, da li je gospođa Škaričić zamijenila papire pa govorila o nekoj drugoj zemlji i drugoj obali.

Još veću nevjericu izazvalo je obraćanje Gaetana Lenona, koordinatora programa UNEP/MAP i generalnog sekretara Barselonske konvencije, sa sjedištem u Atini.

„Vaša zemlja pruža znatan doprinos našim postignućima na veliki broj načina i često služi kao primjer drugim zemljama”,ocijenio je Leone.

„Od 2007. godine Dan obale predstavlja značajan datum kada cijeli Mediteran slavi vrijednost svojih obalnih područja… Slavimo hiljade godina napretka koji je iz ovog dijela svijeta oblikovao njegovu istoriju pružajući čovječanstvu neprocjenjivo nasljeđe i bogatstvo”, kazao je Leone.

Zaista je nevjerovatno do koje mjere su ovi ljudi, predstavnici institucija Ujedinjenih nacija, izgubili kontakt sa realnošću vjerujući hvalospjevima državnih funkcionera.

Da li je Gaetano Lenone, koji je u službama UN proveo gotovo 30 godina, obišao Crnogorsko primorje prije odluke o laureatu, da li je upoznat sa činjenicom da je ono do te mjere devastirano da UNESCO na primjer, prijeti brisanjem Kotora i dijela zaliva Boke, sa liste svjetske prirodne i kulturne baštine.

Da li je sekretar Barselonske konvencije upoznat sa time da preporuke ovog dokumenta kojeg je Crne Gore ratifikovala prije 13 godina, nisu našle primjenu ni u jednom planskom dokumentu na nivou države ili primorskih opština. Da su od početka njene obavezne primjene, od 2004 godine, sva planska rješenja bila usmjerena ka obali i njenoj potpunoj degradaciji.

Dodjela plakete ambasadora obale Branimiru Gvozdenoviću predstavlja akt ponižavanja države i zdravog razuma njenih građana, koji zbog ovakvih neodgovornih akcija gube povjerenje u međunarodnu zajednicu. U pitanju je priznanje internacionalnog karaktera koje je nekritički i na upitan način dodijelila jedna agencija UN, bivšem ministru odgovornom za totalnu urbanizaciju obalnog područja Crne Gore.

Gvozdenović je u crnogorskoj javnosti prepoznat kao ministar koji je zaslužan za uspostavljanje termina betonizacija ili budvanizacija prostora. Kao ministar divlje, bespravne gradnje i u(ne)ređenja prostora. Na početku svog mandata zatekao je oko 50.000 bespravno podignutih objekata, da bi na odlasku ostavio u nasleđe više od 100.000.

Tokom petnaestogodišnjeg mandata u resoru održivog razvoja i turizma bavio se uglavnom urbanizmom. Od Ministarstva je napravio ortačku firmu za pružanje usluga građevinskom lobiju, osnovao arhitektonske i planerske biroe i angažovao svoje ljude na izradi velikog broja državnih planskih dokumenata za zaštićene zone ili nacionalne parkove i neizgrađene prirodne bisere na morskoj obali. Tokom njegovog mandata usvojeni su brojni urbanistički planovi na osnovu kojih su primorska turistička mjesta nemilosrdno betonirana. Posebno budvanska, tivatska i kotorska rivijera. Gvozdenović je odgovoran za nehumanu urbanizaciju Budve, Bečića, Pržna, Svetog Stefana, Petrovca…Krašića, Dobrote, Kostanjice, Morinja, Turskog Rta…

Gospodin Lenone i gospođa Škaričić morali su posjetiti Petrovac kako bi se na licu mjesta uvjerili u prvorazredan zločin protiv prirode, u domete posvećenosti države održivom razvoju i primjeni Barselonske konvencije. Na samoj obali nekada mirnog turističkog mjesta nikao je hotel Cristal Rivijera, sa nevjerovatnih 54.000 m2 izgrađene površine, kojim je petrovački turistički pejzaž zauvijek uništen. Ili ribarsko naselje Pržno, pretvoreno u gusto naseljeno mjesto u kome se šepuri stambeni blok Gvozdenovićeve familije..Ili Zavalu u Budvi za čiju je izgradnju rješenje on potpisao.

Betonizacija miločerske šume nosi potpis laureata Gvozdenovića koji je uložio ogroman trud da se u srcu Miločera grade stanovi za tržište. Da li je tako nešto moguće na Brionima, treba pitati uvaženu gospođu Škaričić.

Na osnovu obrazloženja zasluga za dobijanje ambasadarskog statusa, ispada kako je Gvozdenović nagrađen za uspješnu primjenu programa CAMP u Nacrtu plana obalnog područja, u kome je pored ostalih uspjeha, uspostavljena zona „obalnog odmaka”, linije zabrane gradnje na 100 metara od obale.

Međutim, da su ovaj plan pažljivije proučili, namještenici UNEP/MAP-a bi se lako uvjerili da je to lažni pokušaj primjene Barselonske konvencije i da je gradnja na obali mora rezervisana za odabrane investitore.

Imamo situaciju u kojoj je glavni akter izrade Nacrta prostornog plana obalnog područja, bivši ministar Gvozdenović, proglašen ambasadorom Mediterana, dok je taj isti plan kod kuće pretprio oštre kritike stručne i laičke javnosti, nevladinih organizacija, svih primorskih opština i političkih partija. Zar je moguće, pitaće se mnogi građani primorja, da se nagradi planirana urbanizacija ulcinjske Solane, uvale Valdanos, Buljarice, Miločera, Svetog Stefana, Kamenova, ostrva Sv. Nikola i Sv. Marko, Jaza, Luštice, Boke i mnogih neizgrađenih lokacija duž morske obale u zahvatu ovog kontroverznog plana.

Novopečeni ambasador obale ponudio je svoje usluge u „zajedničkim regionalnim naporima kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze”. Samo da ga ne pričuva onako kako je sačuvao Crnogorsko primorje.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo