Povežite se sa nama

MONITORING

BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, AMBASADOR MEDITERANA: Priznanje za zločine protiv prirode

Objavljeno prije

6 godina

na

branimir-gvozdenovic

Bivši ministar održivog razvoja i turizma i aktuelni potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović ponovo je ovjenčan neobičnim priznanjem. On je u Tivtu, u utorak 26. septembra, na svečanosti povodom obilježavanja Mediteranskog dana obale, dobio titulu počasnog ambasadora obale. Uručena mu je plaketa Ambasadora obale cijelog Sredozemlja, za 2017. godinu.

Ne pamti se da je nečija nagrada izazvala toliki šok i nevjericu u javnosti, kao Branova najnovija tantijema. Mnogi su povjerovali da je u pitanju „lažna vijest” koja ima za cilj da razveseli publiku. Ili još jedna nagrada poput one kojom se Gvozdenović okitio u julu 2015. godine u Sarajevu – Zlatna plaketa najministra u regionu Srednje i Jugoistočne Evrope.

Poslednja Gvozdenovićeva plaketa prevazišla je i one koje dijeli sarajevska Liga humanista po svom besmislu i licemjerju prilikom odabira laureata, potpuno pogrešnog i najmanje zaslužnog za bilo kakvo javno prizanje za minuli rad u oblasti uređenja prostora Crne Gore.

Dugogodišnji ministar održivog razvoja i turizma nagradu je stvarno dobio i to od predstavnika veoma značajne međunarodne organizacije UNEP, Programa za životnu sredinu UN-a i Centra za regionalne aktivnosti MAP-a, Mediteranskog akcionog plana, čije su aktivnosti koncentrisane na integralno upravljanje obalnim područjima i primjenu Barselonske konvencije.

UNEP/MAP okuplja 21 državu Mediterana i EU, koje su ratifikovale izmijenjenu i dopunjenu Barselonsku konvenciju pod nazivom – Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, koja je stupila na snagu 2004. godine. Zaslužni za javno djelovanje u očuvanju prirode i priobalja Sredozemlja, poznati intelektualci, državnici iz tih zemalja nosioci su tog počasnog zvanja. Među njima bio je i pisac i publicista Predrag Matvejević, autor sjajne knjige Mediteranski brevijar.

Kandidaturu Gvozdenovića za Ambasadora obale istakao je predsjednik Filip Vujanović, koji je otvorio skup u tivatskom hotelu Ridžent. Vujanović je kazao kako je Gvozdenović pružio izuzetan doprinos uvođenju održivih modela planiranja i upravljanja obalnim područjem Crne Gore u skladu sa zahtjevima Barselonske konvencije. Istakao je njegove zasluge u sprovođenju Programa integralnog upravljanja obalnim područjem (CAMP CG) koji je našao punu primjenu u izradi Nacrta prostornog plana obalnog područja.

Nagradu je primio iz ruku Željke Škaričić, direktorice PAR/RAC – Centra za regionalne aktivnosti programa MAP-a iz Splita, koja nije štedjela riječi pohvale za posvećenost državnih organa Crne Gore u primjeni održivih modela upravljanja na atraktivnom području crnogorske obale. Pohvale su bile do te mjere nerealne da se postavlja pitanje, da li je gospođa Škaričić zamijenila papire pa govorila o nekoj drugoj zemlji i drugoj obali.

Još veću nevjericu izazvalo je obraćanje Gaetana Lenona, koordinatora programa UNEP/MAP i generalnog sekretara Barselonske konvencije, sa sjedištem u Atini.

„Vaša zemlja pruža znatan doprinos našim postignućima na veliki broj načina i često služi kao primjer drugim zemljama”,ocijenio je Leone.

„Od 2007. godine Dan obale predstavlja značajan datum kada cijeli Mediteran slavi vrijednost svojih obalnih područja… Slavimo hiljade godina napretka koji je iz ovog dijela svijeta oblikovao njegovu istoriju pružajući čovječanstvu neprocjenjivo nasljeđe i bogatstvo”, kazao je Leone.

Zaista je nevjerovatno do koje mjere su ovi ljudi, predstavnici institucija Ujedinjenih nacija, izgubili kontakt sa realnošću vjerujući hvalospjevima državnih funkcionera.

Da li je Gaetano Lenone, koji je u službama UN proveo gotovo 30 godina, obišao Crnogorsko primorje prije odluke o laureatu, da li je upoznat sa činjenicom da je ono do te mjere devastirano da UNESCO na primjer, prijeti brisanjem Kotora i dijela zaliva Boke, sa liste svjetske prirodne i kulturne baštine.

Da li je sekretar Barselonske konvencije upoznat sa time da preporuke ovog dokumenta kojeg je Crne Gore ratifikovala prije 13 godina, nisu našle primjenu ni u jednom planskom dokumentu na nivou države ili primorskih opština. Da su od početka njene obavezne primjene, od 2004 godine, sva planska rješenja bila usmjerena ka obali i njenoj potpunoj degradaciji.

Dodjela plakete ambasadora obale Branimiru Gvozdenoviću predstavlja akt ponižavanja države i zdravog razuma njenih građana, koji zbog ovakvih neodgovornih akcija gube povjerenje u međunarodnu zajednicu. U pitanju je priznanje internacionalnog karaktera koje je nekritički i na upitan način dodijelila jedna agencija UN, bivšem ministru odgovornom za totalnu urbanizaciju obalnog područja Crne Gore.

Gvozdenović je u crnogorskoj javnosti prepoznat kao ministar koji je zaslužan za uspostavljanje termina betonizacija ili budvanizacija prostora. Kao ministar divlje, bespravne gradnje i u(ne)ređenja prostora. Na početku svog mandata zatekao je oko 50.000 bespravno podignutih objekata, da bi na odlasku ostavio u nasleđe više od 100.000.

Tokom petnaestogodišnjeg mandata u resoru održivog razvoja i turizma bavio se uglavnom urbanizmom. Od Ministarstva je napravio ortačku firmu za pružanje usluga građevinskom lobiju, osnovao arhitektonske i planerske biroe i angažovao svoje ljude na izradi velikog broja državnih planskih dokumenata za zaštićene zone ili nacionalne parkove i neizgrađene prirodne bisere na morskoj obali. Tokom njegovog mandata usvojeni su brojni urbanistički planovi na osnovu kojih su primorska turistička mjesta nemilosrdno betonirana. Posebno budvanska, tivatska i kotorska rivijera. Gvozdenović je odgovoran za nehumanu urbanizaciju Budve, Bečića, Pržna, Svetog Stefana, Petrovca…Krašića, Dobrote, Kostanjice, Morinja, Turskog Rta…

Gospodin Lenone i gospođa Škaričić morali su posjetiti Petrovac kako bi se na licu mjesta uvjerili u prvorazredan zločin protiv prirode, u domete posvećenosti države održivom razvoju i primjeni Barselonske konvencije. Na samoj obali nekada mirnog turističkog mjesta nikao je hotel Cristal Rivijera, sa nevjerovatnih 54.000 m2 izgrađene površine, kojim je petrovački turistički pejzaž zauvijek uništen. Ili ribarsko naselje Pržno, pretvoreno u gusto naseljeno mjesto u kome se šepuri stambeni blok Gvozdenovićeve familije..Ili Zavalu u Budvi za čiju je izgradnju rješenje on potpisao.

Betonizacija miločerske šume nosi potpis laureata Gvozdenovića koji je uložio ogroman trud da se u srcu Miločera grade stanovi za tržište. Da li je tako nešto moguće na Brionima, treba pitati uvaženu gospođu Škaričić.

Na osnovu obrazloženja zasluga za dobijanje ambasadarskog statusa, ispada kako je Gvozdenović nagrađen za uspješnu primjenu programa CAMP u Nacrtu plana obalnog područja, u kome je pored ostalih uspjeha, uspostavljena zona „obalnog odmaka”, linije zabrane gradnje na 100 metara od obale.

Međutim, da su ovaj plan pažljivije proučili, namještenici UNEP/MAP-a bi se lako uvjerili da je to lažni pokušaj primjene Barselonske konvencije i da je gradnja na obali mora rezervisana za odabrane investitore.

Imamo situaciju u kojoj je glavni akter izrade Nacrta prostornog plana obalnog područja, bivši ministar Gvozdenović, proglašen ambasadorom Mediterana, dok je taj isti plan kod kuće pretprio oštre kritike stručne i laičke javnosti, nevladinih organizacija, svih primorskih opština i političkih partija. Zar je moguće, pitaće se mnogi građani primorja, da se nagradi planirana urbanizacija ulcinjske Solane, uvale Valdanos, Buljarice, Miločera, Svetog Stefana, Kamenova, ostrva Sv. Nikola i Sv. Marko, Jaza, Luštice, Boke i mnogih neizgrađenih lokacija duž morske obale u zahvatu ovog kontroverznog plana.

Novopečeni ambasador obale ponudio je svoje usluge u „zajedničkim regionalnim naporima kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze”. Samo da ga ne pričuva onako kako je sačuvao Crnogorsko primorje.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

12 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

12 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

12 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo