Povežite se sa nama

MONITORING

RAZGOVORI OPOZICIJE SA DELEGACIJOM EU: Reda radi

Objavljeno prije

na

Skoro će godina od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Obojenih državnim udarom zbog kojeg opozicija bojkotuje rad parlamenta. Izgleda kao da je prošlo neuporedivo više vremena – to se dešava kad su dani prepuni događaja, ali i kad se umrtvi sve, pa i vrijeme. Bliži smo drugom.

Tu godinu obilježavaju: progon Demokratskog fronta, suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora, blijedi bojkot i katastrofalni odnosi među opozicionim partijama. Naravno, uživanje DPS-a koji uz podršku SD i partija manjinskih naroda, hara uzduž i poprijeko.

Protekle sedmice Delegacija Evropske unije, pomalo iznenadno, organizovala je sastanke sa predstavnicima opozicije. Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasadori zemalja članica EU akreditovanih u Crnoj Gori držali su odvojene sastanke sa liderima opozicionih stranaka i koalicija koje imaju predstavnike u Skupštini: SDP, Demokrate, SNP, Demokratski front, Demos, URA i Ujedinjena Crna Gora.

Diskusije za rješavanje političke situacije u Crnoj Gori treba da budu u Skupštini, a važno je da u njima učestvuju sve partije, saopšteno je iz Delegacije EU nakon razgovora.

Glede izbora, iz Delegacije su podsjetili da su međunarodni posmatrači, posebno posmatračka misija OEBS/ODIHR, ocijenili da su parlamentarni izbori u oktobru 2016. godine održani u konkurentnim okolnostima i uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda.

Čitava naša stvarnost ugurana je u malešnu riječ: „uglavnom”.

Te, dakle, od evropskih zvaničnika nijesmo saznali ništa novo. Od domaćih političara saznalo se da ih je većina za nastavak bojkota, osim Demokratskog fronta, koji će da razmisli. I, po svemu sudeći, da se u parlament vrati ili ponekad vraća. Novofomirana Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića procjenjuje da ovakav bojkot nema smisla.

Andrija Mandić, lider Nove i funkcioner Demokratskog fronta nakon sastanka sa ambasadorima zemalja članica EU, rekao je da će taj politički savez čekati do 1. oktobra odgovor ostatka opozicije da li su spremni da zajedno sa njima protestuju kako bi izborili vanredne parlamentarne izbore. Izbori bi, kako je objasnio, trebalo da budu organizovani zajedno sa predsjedničkim. DF za sada, kaže, ne razmišlja o povratku u skupštinske klupe, iako smatra da bojkot parlamenta nije dao željene rezultate. Mandić je kazao i da je za Front sada prioritet da sa opozicijom pronađe zajednički jezik: ,,Spremni smo da zatvorimo tu stranicu”.

Najava kako se opozicija barem neće krvnički svađati, ako već ne može da sarađuje, naslušali smo se. Ni jedna dosad nije se ostvarila.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić rekao je da njegova stranka ne želi da vodi bilo kakav dijalog sa vlastima, dok Demokratska partija socijalista ne raspiše vanredne parlamentarne izbore.

,,Znaju se problemi, znaju se rješenja. Izvolite gospodo, loptica je u vašem dvorištu”, kazao je Bečić. Naglasio je da je bojkot parlamenta najefikasnije sredstvo demokratskog pritiska u antidemokratskom ambijentu.

Podgorička politička čaršija već mjesecima raspreda kako je Bečić ,,igrač”, kojeg SAD i EU favorizuju kako bi u Crnoj Gori bila sprovedena ,,mirna tranzicija vlasti”. Dio tog gatanja je priča da je Zapad riješio da predsjednika DPS-a ,,pusti niz vodu”, a kao dokaz da je tako predstavljaju se različite prilike u kojima se Đukanović jeste ili nije susreo sa nekim od stranih zvaničnika. ,,Il’ je čavka, il’ je pretpostavka”, dio je stare dječije pjesmice. Sigurno se zna da Demokrate vrijedno rade na terenu i da to – daje rezultate. Demokrate kao da procjenjuju da im popularnost može rasti još tri godine, jer njihov lider tvrdi da od bojkota neće odustati iako, osim poluprazne Skupštine, ne predlaže ništa što bi DPS natjeralo da raspiše izbore.

„URA neće prekinuti bojkot parlamenta i dati legitimitet pokradenim parlamentarnim izborima, a Evropska komisija konačno mora odlučiti – da li je na strani totalitarnog i represivnog režima DPS- ili na strani demokratije, zajedno sa svim slobodnim građanima Crne Gore”, kazao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, nakon sastanka sa predstavnicima EU.

Abazović je precizirao da bez dobijanja datuma izbora, opozicija ne smije prekidati bojkot parlamenta jer bi tako dala legitimitet ispraznim tezama Organizovane kriminalne grupe, koja nelegitimno uzurpira vlast. ,,Od Evropske unije ne tražimo da poštuje opozicione partije, ali zahtijevamo poštovanje za 150 hiljada građana Crne Gore koji se bore za demokratske promjene”, kazao je Abazović.

I predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da ta partija i dalje podržava bojkot parlamenta. ,,Rakli smo bajkot nije uvijek najbolje rješenje, ali da je u trenutnim crnogorskim prilikama najefikasnije sredstvo, i mi ga i dalje podržavamo kako bi se na taj način izvršio pritisak prema vladajućoj koaliciji. Da svi shvatimo da na dan takozvanog državnog udara nije moguće održati fer, demokratske i slobodne izbore”, rekao je Joković nakon sastanka u Delegaciji EU. On je kazao da je na premijeru Dušku Markoviću i Vladi da raspišu izbore i pozovu opoziciju da se dogovore oko fer i demokratskih uslova.

Demos ne planira da se vrati u parlament. Zalažu se za dijalog, ali tek onda kad Vlada odgovori na njihove zahtjeve koji su u interesu države i izlaska iz krize.„Treba da vidimo da li će ovo imati neki svoj birokratski tok i nastavak ili će iz ovoga korisnog dijaloga da slijedi neka inicijativa i pozicija EU. Ne očekujem neku spektakularno novu, ali ipak očekujem da oni doprinesu izlasku iz ove duboke krize”, kazao je Lekić.

Goran Danilović, predsjednik partije Ujedinjena Crna Gora, formirane nakon razlaza sa Lekićevim Demosom, rekao je da za bojkot kakav je sad više nijesu zainteresoavni. „Možda je na početku imalo smisla, danas smo saopštili da nema”. On je kazao da je Ujedinjena spremna da bude u ozbiljnom bojkotu, ali da se pod tim podrazumijeva sredstvo pritiska na vlast, a ne međusobni obračun.

Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić očekuje od crnogorskog premijera Duška Markovića da pozove opoziciju na dijalog o rješavanju političke krize u zemlji. ,,Vlasnik DPS-a ne želi dogovor. Očekujem da premijer objavi da je spreman da razgovara o novim uslovima za parlamentarne izbore. Ako to ne uradi, snosiće odgovornost za ono što će uslijediti. Znamo šta se dešava kada se socioekonomska kriza produbljuje”, rekao je Krivokapić. Lider SDP-a uzda se da će ,,evroatlantski partneri dovoljno uvjerljivo ubijediti premijera Markovića da pokrene dijalog”.

Sa ogromnim izgledom za uspjeh svaki građanin Crne Gore, iole upućen u politička zbivanja u zemlji, od tačke do zapete je mogao predvidjeti kako će teći razgovori u Delegaciji EU i šta će ko nakon toga da kaže. Sitna vijest mogla bi se izvući iz Frontove najave da će čekati opozicione razgovore do 1. oktobra, ali u ovom trenutku to najviše zvuči kao najava povratka u parlament.

DPS je pokrao izbore – bilo terorizma ili ne bilo – oni su održani u neregularnim uslovima, ali su ih međunarodne organizacije priznale i stav o tome da je sve, osim što opozicija nije u parlamentu, regularno, nijesu mijenjale. Šta god ko o Frontu mislio, taj opozicioni savez organizovao je jedine velike proteste uoči prethodnih izbora i osvojio ubjedljivo najviše mandata. U međuvremenu je ugažen. U ovakvoj atmosferi, u ovoj zemlji, u ovom trenutku, riječ ,,protest ” ne budi bunt nego strah.

Uglavnom: jasan odgovor na pitanje zašto bi DPS pristao na vanredne parlamentarne izbore – ne postoji.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DPS FENOMENOLOGIJA: Između štitonoša i insajdera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. Brane ga, ako treba i “radikalno”, mladi nasljednici koji nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione. Ponašanje novih čelnika DPS  svjedoči da oni,  uprkos onom prividu neposrednih izbora, nijesu  izabrani  već – zaglavareni. Vođa je  i dalje vođa

 


Danijel Živković
, lider Demokratske partije socijalista zacementirao je ove sedmice mogućnost da ta stranka sa novim rukovodstvom krene putem reformi. U razgovoru za podgoričku Antenu M, Živković je poručio da će odgovor na eventualno hapšenje Đukanovića biti- “radikalan”.

“Ako postoji ta i takva namjera, i ako neko misli da će političkim uticajem ili instrumentalizacijom pravosuđa da pokrene i nastavi spiralu revanšizma ili da kroz iskazanu namjeru eventualno krene u takav naum, onda nemojte da imate dilemu da će odgovor biti radikalan. To znači da ćemo se organizovati dovoljno dobro da ćemo takve naume spriječiti”, saopštio je mladi Đukanovićev nasljednik.

I ranije se vidjelo da novo rukovodstvo DPS-a ne namjerava da napravi otklon od Đukanovićevog nasleđa i suštinski reformiše stranku. Jedan od nedavnih očiglednih znakova bio je i onaj kada je Živković  stao iza  Đukanovićevih opasnih poruka da  hapšenja bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića mogu rezultirati osvetama.  Istih dana mlado rukovodstvo DPS-a stajalo je uz Đukanovića i na sahrani Nikšićanina Brana Mićunovića, sa kojim je višedecenijski vođa svojevremeno dijelio međunarodnu optužnicu za šverc cigareta. To je onaj zvanični dio. Nezvanično, dijelili su još toga.

Živkovićeve najnovije poruke govore ne samo da ova stranka pod novim rukovodstvom institucije poštuje samo ako ih kontroliše, već i da se zarad bespogovorne lojalnosti Đukanoviću, odriče i svoje evropske maske.

Sa Živkovićem se slažu i ostali u stranci. Potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković saopštio da je Živkovićeva izjava primjerena i da je njom poslata poruka da “niko neće mirno posmatrati da se nešto dešava nezakonito, protivustavno i selektivno…, nego da želimo svim sredstvima da branimo ono što je u okvirima zakona i Ustava Crne Gore”.  Po Erakoviću je normalno da Đukanović bude izvan zakona. Nedodirljiv.  Po onoj, svi smo jednaki, samo su neki jednakiji.

Sve zajedno to svjedoči da novo vođstvo DPS- a, uprkos onom prividu neposrednih izbora, nije izabrano  već – zaglavareno. Vođa je  i dalje vođa.

Živkovićeva najava radikalnog odgovora na eventualno Đukanovićevo hapšenje  uslijedila je nakon prošlonedeljne objave hrvatskog Jutarnjeg lista  da bi Đukanović mogao biti lišen slobode “sljedećih dana”, i da su to saznali “iz dobro obaviještenih izvora u Podgorici bliskih tom nekadašnjem crnogorskom lideru”.

„Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”, navodi Jutarnji list.

Duško Knežević saslušan je u tužilaštvu povodom afera Ničija kuća i Prvi milion, koje se vezuju za Đukanovića,  a za koje Knežević tvrdi da ima dokaze. On je, međutim, odbio da ih iznese „dok mu se ne pruže određene garancije“.

Analitičari ukazuju  da posljednje izjave iz DPS-a nesporno predstavljaju prijetnje i pritisak na tužilaštvo, i da imaju za cilj da “delegitimizuju” rad te institucije. Takođe, smatraju da je u pozadini zebnja Đukanovića od Kneževićevih insajderskih informacija koje bi mogao saopštiti tužilaštvu. Specijalani tužilac Vladimir Novović je tako bio tema kritika poslanika DPS- a  na ovonedjeljnoj sjednici o IBAR zakonima.

“Prisutan je  narativ o Skaj tužiocu (Novoviću), ‘političkim tasterima’ i slično. Ovim se podriva povjerenje javnosti ili bar dijela javnosti u rad ovog organa, s jasnom porukom da su otvoreni postupci nepravedni i da će i ovo proći. Time se šalju i poruke kojima će se podići moral u svojim redovima, odnosno da politička snaga i dalje stanuje u ‘njihovim’ redovima”, ocjenjuje Sergej Sekulović, analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova.  

Direktorica Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je pozadina ovakvih izjava  uvijek ili pokušaj uticaja na tužilaštvo ili dodvoravanje onome kome se nudi zaštita. Ona smatra  da na tužilaštvo te prijetnje ne bi trebale da utiču. “Osim da se eventualno pripreme za procesuiranje svih tih najavljenih krivičnih djela ako ona budu izvršena”.

Većina vladajućih partija oštro je reagovla na poruke Živkovića, osim iz Nove srpske demokratije. Funkcioner te stranke Jovan Vučurović saopštio je da  ne vidi problem u tome i da „svi imaju pravo da brane svoje ljude“ . I od zakona valjda.

U svakom slučaju, zanimljiva je aktuelna  DPS fenomenologija.  Prijetnja Đukanoviću danas su oni sa kojima je gradio višedecenijski sistem nejednakih i privilegovanih. I koji su od tog sistema profitirali. A brane ga, ako treba i “radikalno”, oni koji iza sebe nemaju teško breme prošlosti, ni prve milione.

Neki od dugogodišnjih Đukanovićevih saboraca postaće i njegova politička konkurencija.  Bivši DPS premijer i dugogodišnji šef tajne policije u doba Đukanovića, Duško Marković bi u  narednih petnaestak dana, javili su mediji,  trebalo da objelodani program i osnivače partije koju osniva. Marković je nedavno podnio ostavku na članstvo u DPS-u.

Duško Marković se povezuje sa brojnim aferama prethodnog režima, između ostalog sa švercom cigareta i tzv. mojkovačkim kriminalnim klanom, što je on više puta negirao, tvrdeći da su te optužbe “najobičnija” glupost”. Markovićev kum Veselin Veljović, još jedan od stubova bivšeg režima čije se ime takođe vezivalo za mojkovački klan, uhapšen je u julu prošle godine. Tužilaštvo ga tereti ga da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Marković je bo na čelu tajne policije u vrijeme ubistva urednika Dana Duška Jovanovića.  Deceniju nakon ubistva saopštio je da je dok je bio na čelu tajne službe upozoravao MUP  da je Duško Jovanović  ugrožen.  Tadašnji urednik Dana Nikola Marković podnio je zbog te izjave krivičnu prijavu tražeći da se Duško Marković „ odrekne imuniteta i progovori o svemu što je kao načelnik Službe državne bezbjednosti znao, a što se tiče ubistva Duška Jovanovića, odnosno da nam kaže ko je to prijetio i od koga je bio ugrožen život tadašnjem glavnom i odgovornom uredniku lista Dan.“  Marković se nije odrekao imuniteta i do danas na tu temu više nije rekao ništa. Zbog afere  trgovinom ženama S. Č, SDP je 2003. godine odbio da podrži njegovo imenovanje za ministra policije.

Marković se danas predstavlja kao budući lider nove partije koji nikad nije bio “ničije oruđe – pojedinaca, interesnih grupa, medija, pa ni DPS-a”, kako je napisao na mreži X.

Programski manifest i osnivači Markovićeve partije, biće, kako se najavljuje, predstavljeni na konferenciji za medije u narednih desetak dana. Stranka će se navodno temeljiti na evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva, a inicijativni odbor partije broji oko 50 članova koji su predstavljeni kao  – “doktori nauka, profesori, ljekari, inženjeri, ugledni pravnici, ekonomisti”. Za sada se samo zna da je među njima bivša ministarka nauke u Markovićevoj vladi  Sanja Damjanović.

Novo rukovodstvo DPS-a sa posljednjim izjavama pomaže  da  Duško Marković, „crna kutija“ Đukanovićevog režima, nastupa kao nekakav reformista. Baš kao što su za Đukanovićev rejting i dobre rezultate DPS-a na izborima najzaslužnije nove vlasti.  Prema nedavnom istraživanju DAMAR-a Đukanović je treći najpopularniji političar (iako to zvanično nije)u Crnoj Gori, odmah nakon Jakova Milatovića i Milojka Spajića. Isto istraživanje pokazuje da bi u slučaju samostalnog nastupa partija na izborima PES imao  22,8 odsto glasova,a DPS – 21, 1 odsto. Na lokalnim izborima u Budvi DPS je osvojio sedam mandata, a u Andrijevici 11 mandata i najbolji pojedinačni rezultat, bolji nego na parlamentarnim izborima.

Srećne promjene.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo