Povežite se sa nama

MONITORING

RAZGOVORI OPOZICIJE SA DELEGACIJOM EU: Reda radi

Objavljeno prije

na

Skoro će godina od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Obojenih državnim udarom zbog kojeg opozicija bojkotuje rad parlamenta. Izgleda kao da je prošlo neuporedivo više vremena – to se dešava kad su dani prepuni događaja, ali i kad se umrtvi sve, pa i vrijeme. Bliži smo drugom.

Tu godinu obilježavaju: progon Demokratskog fronta, suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora, blijedi bojkot i katastrofalni odnosi među opozicionim partijama. Naravno, uživanje DPS-a koji uz podršku SD i partija manjinskih naroda, hara uzduž i poprijeko.

Protekle sedmice Delegacija Evropske unije, pomalo iznenadno, organizovala je sastanke sa predstavnicima opozicije. Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasadori zemalja članica EU akreditovanih u Crnoj Gori držali su odvojene sastanke sa liderima opozicionih stranaka i koalicija koje imaju predstavnike u Skupštini: SDP, Demokrate, SNP, Demokratski front, Demos, URA i Ujedinjena Crna Gora.

Diskusije za rješavanje političke situacije u Crnoj Gori treba da budu u Skupštini, a važno je da u njima učestvuju sve partije, saopšteno je iz Delegacije EU nakon razgovora.

Glede izbora, iz Delegacije su podsjetili da su međunarodni posmatrači, posebno posmatračka misija OEBS/ODIHR, ocijenili da su parlamentarni izbori u oktobru 2016. godine održani u konkurentnim okolnostima i uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda.

Čitava naša stvarnost ugurana je u malešnu riječ: „uglavnom”.

Te, dakle, od evropskih zvaničnika nijesmo saznali ništa novo. Od domaćih političara saznalo se da ih je većina za nastavak bojkota, osim Demokratskog fronta, koji će da razmisli. I, po svemu sudeći, da se u parlament vrati ili ponekad vraća. Novofomirana Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića procjenjuje da ovakav bojkot nema smisla.

Andrija Mandić, lider Nove i funkcioner Demokratskog fronta nakon sastanka sa ambasadorima zemalja članica EU, rekao je da će taj politički savez čekati do 1. oktobra odgovor ostatka opozicije da li su spremni da zajedno sa njima protestuju kako bi izborili vanredne parlamentarne izbore. Izbori bi, kako je objasnio, trebalo da budu organizovani zajedno sa predsjedničkim. DF za sada, kaže, ne razmišlja o povratku u skupštinske klupe, iako smatra da bojkot parlamenta nije dao željene rezultate. Mandić je kazao i da je za Front sada prioritet da sa opozicijom pronađe zajednički jezik: ,,Spremni smo da zatvorimo tu stranicu”.

Najava kako se opozicija barem neće krvnički svađati, ako već ne može da sarađuje, naslušali smo se. Ni jedna dosad nije se ostvarila.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić rekao je da njegova stranka ne želi da vodi bilo kakav dijalog sa vlastima, dok Demokratska partija socijalista ne raspiše vanredne parlamentarne izbore.

,,Znaju se problemi, znaju se rješenja. Izvolite gospodo, loptica je u vašem dvorištu”, kazao je Bečić. Naglasio je da je bojkot parlamenta najefikasnije sredstvo demokratskog pritiska u antidemokratskom ambijentu.

Podgorička politička čaršija već mjesecima raspreda kako je Bečić ,,igrač”, kojeg SAD i EU favorizuju kako bi u Crnoj Gori bila sprovedena ,,mirna tranzicija vlasti”. Dio tog gatanja je priča da je Zapad riješio da predsjednika DPS-a ,,pusti niz vodu”, a kao dokaz da je tako predstavljaju se različite prilike u kojima se Đukanović jeste ili nije susreo sa nekim od stranih zvaničnika. ,,Il’ je čavka, il’ je pretpostavka”, dio je stare dječije pjesmice. Sigurno se zna da Demokrate vrijedno rade na terenu i da to – daje rezultate. Demokrate kao da procjenjuju da im popularnost može rasti još tri godine, jer njihov lider tvrdi da od bojkota neće odustati iako, osim poluprazne Skupštine, ne predlaže ništa što bi DPS natjeralo da raspiše izbore.

„URA neće prekinuti bojkot parlamenta i dati legitimitet pokradenim parlamentarnim izborima, a Evropska komisija konačno mora odlučiti – da li je na strani totalitarnog i represivnog režima DPS- ili na strani demokratije, zajedno sa svim slobodnim građanima Crne Gore”, kazao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, nakon sastanka sa predstavnicima EU.

Abazović je precizirao da bez dobijanja datuma izbora, opozicija ne smije prekidati bojkot parlamenta jer bi tako dala legitimitet ispraznim tezama Organizovane kriminalne grupe, koja nelegitimno uzurpira vlast. ,,Od Evropske unije ne tražimo da poštuje opozicione partije, ali zahtijevamo poštovanje za 150 hiljada građana Crne Gore koji se bore za demokratske promjene”, kazao je Abazović.

I predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da ta partija i dalje podržava bojkot parlamenta. ,,Rakli smo bajkot nije uvijek najbolje rješenje, ali da je u trenutnim crnogorskim prilikama najefikasnije sredstvo, i mi ga i dalje podržavamo kako bi se na taj način izvršio pritisak prema vladajućoj koaliciji. Da svi shvatimo da na dan takozvanog državnog udara nije moguće održati fer, demokratske i slobodne izbore”, rekao je Joković nakon sastanka u Delegaciji EU. On je kazao da je na premijeru Dušku Markoviću i Vladi da raspišu izbore i pozovu opoziciju da se dogovore oko fer i demokratskih uslova.

Demos ne planira da se vrati u parlament. Zalažu se za dijalog, ali tek onda kad Vlada odgovori na njihove zahtjeve koji su u interesu države i izlaska iz krize.„Treba da vidimo da li će ovo imati neki svoj birokratski tok i nastavak ili će iz ovoga korisnog dijaloga da slijedi neka inicijativa i pozicija EU. Ne očekujem neku spektakularno novu, ali ipak očekujem da oni doprinesu izlasku iz ove duboke krize”, kazao je Lekić.

Goran Danilović, predsjednik partije Ujedinjena Crna Gora, formirane nakon razlaza sa Lekićevim Demosom, rekao je da za bojkot kakav je sad više nijesu zainteresoavni. „Možda je na početku imalo smisla, danas smo saopštili da nema”. On je kazao da je Ujedinjena spremna da bude u ozbiljnom bojkotu, ali da se pod tim podrazumijeva sredstvo pritiska na vlast, a ne međusobni obračun.

Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić očekuje od crnogorskog premijera Duška Markovića da pozove opoziciju na dijalog o rješavanju političke krize u zemlji. ,,Vlasnik DPS-a ne želi dogovor. Očekujem da premijer objavi da je spreman da razgovara o novim uslovima za parlamentarne izbore. Ako to ne uradi, snosiće odgovornost za ono što će uslijediti. Znamo šta se dešava kada se socioekonomska kriza produbljuje”, rekao je Krivokapić. Lider SDP-a uzda se da će ,,evroatlantski partneri dovoljno uvjerljivo ubijediti premijera Markovića da pokrene dijalog”.

Sa ogromnim izgledom za uspjeh svaki građanin Crne Gore, iole upućen u politička zbivanja u zemlji, od tačke do zapete je mogao predvidjeti kako će teći razgovori u Delegaciji EU i šta će ko nakon toga da kaže. Sitna vijest mogla bi se izvući iz Frontove najave da će čekati opozicione razgovore do 1. oktobra, ali u ovom trenutku to najviše zvuči kao najava povratka u parlament.

DPS je pokrao izbore – bilo terorizma ili ne bilo – oni su održani u neregularnim uslovima, ali su ih međunarodne organizacije priznale i stav o tome da je sve, osim što opozicija nije u parlamentu, regularno, nijesu mijenjale. Šta god ko o Frontu mislio, taj opozicioni savez organizovao je jedine velike proteste uoči prethodnih izbora i osvojio ubjedljivo najviše mandata. U međuvremenu je ugažen. U ovakvoj atmosferi, u ovoj zemlji, u ovom trenutku, riječ ,,protest ” ne budi bunt nego strah.

Uglavnom: jasan odgovor na pitanje zašto bi DPS pristao na vanredne parlamentarne izbore – ne postoji.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo