Povežite se sa nama

MONITORING

RAZGOVORI OPOZICIJE SA DELEGACIJOM EU: Reda radi

Objavljeno prije

na

Aivo-Orav-eu-ambasador-3-520x391

Skoro će godina od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Obojenih državnim udarom zbog kojeg opozicija bojkotuje rad parlamenta. Izgleda kao da je prošlo neuporedivo više vremena – to se dešava kad su dani prepuni događaja, ali i kad se umrtvi sve, pa i vrijeme. Bliži smo drugom.

Tu godinu obilježavaju: progon Demokratskog fronta, suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora, blijedi bojkot i katastrofalni odnosi među opozicionim partijama. Naravno, uživanje DPS-a koji uz podršku SD i partija manjinskih naroda, hara uzduž i poprijeko.

Protekle sedmice Delegacija Evropske unije, pomalo iznenadno, organizovala je sastanke sa predstavnicima opozicije. Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori i ambasadori zemalja članica EU akreditovanih u Crnoj Gori držali su odvojene sastanke sa liderima opozicionih stranaka i koalicija koje imaju predstavnike u Skupštini: SDP, Demokrate, SNP, Demokratski front, Demos, URA i Ujedinjena Crna Gora.

Diskusije za rješavanje političke situacije u Crnoj Gori treba da budu u Skupštini, a važno je da u njima učestvuju sve partije, saopšteno je iz Delegacije EU nakon razgovora.

Glede izbora, iz Delegacije su podsjetili da su međunarodni posmatrači, posebno posmatračka misija OEBS/ODIHR, ocijenili da su parlamentarni izbori u oktobru 2016. godine održani u konkurentnim okolnostima i uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda.

Čitava naša stvarnost ugurana je u malešnu riječ: „uglavnom”.

Te, dakle, od evropskih zvaničnika nijesmo saznali ništa novo. Od domaćih političara saznalo se da ih je većina za nastavak bojkota, osim Demokratskog fronta, koji će da razmisli. I, po svemu sudeći, da se u parlament vrati ili ponekad vraća. Novofomirana Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića procjenjuje da ovakav bojkot nema smisla.

Andrija Mandić, lider Nove i funkcioner Demokratskog fronta nakon sastanka sa ambasadorima zemalja članica EU, rekao je da će taj politički savez čekati do 1. oktobra odgovor ostatka opozicije da li su spremni da zajedno sa njima protestuju kako bi izborili vanredne parlamentarne izbore. Izbori bi, kako je objasnio, trebalo da budu organizovani zajedno sa predsjedničkim. DF za sada, kaže, ne razmišlja o povratku u skupštinske klupe, iako smatra da bojkot parlamenta nije dao željene rezultate. Mandić je kazao i da je za Front sada prioritet da sa opozicijom pronađe zajednički jezik: ,,Spremni smo da zatvorimo tu stranicu”.

Najava kako se opozicija barem neće krvnički svađati, ako već ne može da sarađuje, naslušali smo se. Ni jedna dosad nije se ostvarila.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić rekao je da njegova stranka ne želi da vodi bilo kakav dijalog sa vlastima, dok Demokratska partija socijalista ne raspiše vanredne parlamentarne izbore.

,,Znaju se problemi, znaju se rješenja. Izvolite gospodo, loptica je u vašem dvorištu”, kazao je Bečić. Naglasio je da je bojkot parlamenta najefikasnije sredstvo demokratskog pritiska u antidemokratskom ambijentu.

Podgorička politička čaršija već mjesecima raspreda kako je Bečić ,,igrač”, kojeg SAD i EU favorizuju kako bi u Crnoj Gori bila sprovedena ,,mirna tranzicija vlasti”. Dio tog gatanja je priča da je Zapad riješio da predsjednika DPS-a ,,pusti niz vodu”, a kao dokaz da je tako predstavljaju se različite prilike u kojima se Đukanović jeste ili nije susreo sa nekim od stranih zvaničnika. ,,Il’ je čavka, il’ je pretpostavka”, dio je stare dječije pjesmice. Sigurno se zna da Demokrate vrijedno rade na terenu i da to – daje rezultate. Demokrate kao da procjenjuju da im popularnost može rasti još tri godine, jer njihov lider tvrdi da od bojkota neće odustati iako, osim poluprazne Skupštine, ne predlaže ništa što bi DPS natjeralo da raspiše izbore.

„URA neće prekinuti bojkot parlamenta i dati legitimitet pokradenim parlamentarnim izborima, a Evropska komisija konačno mora odlučiti – da li je na strani totalitarnog i represivnog režima DPS- ili na strani demokratije, zajedno sa svim slobodnim građanima Crne Gore”, kazao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, nakon sastanka sa predstavnicima EU.

Abazović je precizirao da bez dobijanja datuma izbora, opozicija ne smije prekidati bojkot parlamenta jer bi tako dala legitimitet ispraznim tezama Organizovane kriminalne grupe, koja nelegitimno uzurpira vlast. ,,Od Evropske unije ne tražimo da poštuje opozicione partije, ali zahtijevamo poštovanje za 150 hiljada građana Crne Gore koji se bore za demokratske promjene”, kazao je Abazović.

I predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da ta partija i dalje podržava bojkot parlamenta. ,,Rakli smo bajkot nije uvijek najbolje rješenje, ali da je u trenutnim crnogorskim prilikama najefikasnije sredstvo, i mi ga i dalje podržavamo kako bi se na taj način izvršio pritisak prema vladajućoj koaliciji. Da svi shvatimo da na dan takozvanog državnog udara nije moguće održati fer, demokratske i slobodne izbore”, rekao je Joković nakon sastanka u Delegaciji EU. On je kazao da je na premijeru Dušku Markoviću i Vladi da raspišu izbore i pozovu opoziciju da se dogovore oko fer i demokratskih uslova.

Demos ne planira da se vrati u parlament. Zalažu se za dijalog, ali tek onda kad Vlada odgovori na njihove zahtjeve koji su u interesu države i izlaska iz krize.„Treba da vidimo da li će ovo imati neki svoj birokratski tok i nastavak ili će iz ovoga korisnog dijaloga da slijedi neka inicijativa i pozicija EU. Ne očekujem neku spektakularno novu, ali ipak očekujem da oni doprinesu izlasku iz ove duboke krize”, kazao je Lekić.

Goran Danilović, predsjednik partije Ujedinjena Crna Gora, formirane nakon razlaza sa Lekićevim Demosom, rekao je da za bojkot kakav je sad više nijesu zainteresoavni. „Možda je na početku imalo smisla, danas smo saopštili da nema”. On je kazao da je Ujedinjena spremna da bude u ozbiljnom bojkotu, ali da se pod tim podrazumijeva sredstvo pritiska na vlast, a ne međusobni obračun.

Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić očekuje od crnogorskog premijera Duška Markovića da pozove opoziciju na dijalog o rješavanju političke krize u zemlji. ,,Vlasnik DPS-a ne želi dogovor. Očekujem da premijer objavi da je spreman da razgovara o novim uslovima za parlamentarne izbore. Ako to ne uradi, snosiće odgovornost za ono što će uslijediti. Znamo šta se dešava kada se socioekonomska kriza produbljuje”, rekao je Krivokapić. Lider SDP-a uzda se da će ,,evroatlantski partneri dovoljno uvjerljivo ubijediti premijera Markovića da pokrene dijalog”.

Sa ogromnim izgledom za uspjeh svaki građanin Crne Gore, iole upućen u politička zbivanja u zemlji, od tačke do zapete je mogao predvidjeti kako će teći razgovori u Delegaciji EU i šta će ko nakon toga da kaže. Sitna vijest mogla bi se izvući iz Frontove najave da će čekati opozicione razgovore do 1. oktobra, ali u ovom trenutku to najviše zvuči kao najava povratka u parlament.

DPS je pokrao izbore – bilo terorizma ili ne bilo – oni su održani u neregularnim uslovima, ali su ih međunarodne organizacije priznale i stav o tome da je sve, osim što opozicija nije u parlamentu, regularno, nijesu mijenjale. Šta god ko o Frontu mislio, taj opozicioni savez organizovao je jedine velike proteste uoči prethodnih izbora i osvojio ubjedljivo najviše mandata. U međuvremenu je ugažen. U ovakvoj atmosferi, u ovoj zemlji, u ovom trenutku, riječ ,,protest ” ne budi bunt nego strah.

Uglavnom: jasan odgovor na pitanje zašto bi DPS pristao na vanredne parlamentarne izbore – ne postoji.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo