Povežite se sa nama

MONITORING

TUŽILAŠTVO OPET HAPSI NEPODOBNE: Katnić na braniku tekovina

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo uhapsilo je još četiri osobe povezane sa opozicionim Demokratskim frontom (DF) i optužilo da su članovi kriminalne grupe koju je lider Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević navodno osnovao radi pranja novca.

Posljednji je uhapšen Vladislav Bulatović, bratanić jednog od lidera DF Predraga Bulatovića, koji je u vrijeme izlaska ovog broja Monitora još u pritvoru. Prethodno su uhapšeni: Iva Pavlović, dugogodišnja članica PzP i v.d. direktorica TV Budva, Luka Radunović , sin poslanika Slavena Radunovića i Petar Drašković, član izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NOVA). Njih troje su pušteni da se brane sa slobode.

Tužiteljka Lidija Vukčević ih sumnjiči da su po nalogu Nebojše Medojevića i biznismena Momira Nikolića prali novac. Prethodno su u ovom slučaju osim Nikolića, uhapšeni i Dejan Vujisić i Željko Šćepanović koji se već četiri mjeseca nalaze u pritvoru. Uhapšen je i Gordan Konatar, ali je njemu pritvor ukinut. Lider PzP Nebojša Medojević izbjegao je hapšenje pošto je nakon više dana koje je sa kolegama iz DF proveo u parlamentu VDT Ivica Stanković izdao glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće Uputstvo za postupanje kojim je naredio da se Medojević ne hapsi.

Četvoro novouhapšenih u ovom slučaju negiraju krivicu, i ukazuju da su žrtve političkog progona.

„Izgleda da u Crnoj Gori nije važno ukoliko se milionski iznosi operu preko banke Aca Đukanovića, ali je neko uveo pravilo, a da nas nije obavijestio koliko novca građanin smije da posjeduje”, kaže za Monitor jedna od osumnjičenih, Iva Pavlović. „ Još ukoliko taj građanin koristi banku kao legalnu i legitimnu instituciju za razmjenu novca, onda je to otežavajuća okolnost. Posebno je izgleda zabrinjavajuće za specijalno tužilaštvo ako se od tih para podmire računi, kupe neke stvari od pokućstva – poput novog šporeta. Ako je tako, onda priznajem da sam ja vrhunski kriminalac, sposoban da kriminalno organizujem transport šporeta od prodavnice do kuće”, kaže ona i napominje: „Šalu na stranu, ovo je postalo zaista zabrinjavajuće. I previše liči na 1948. Čini se da je moj najveći grijeh što sam bila angažovana od strane jedne političke partije i uredno primala platu preko računa za šta postoji uredna evidencija, koju je DRI podržao i potvrdio da je ispravna. Ja sam radila u PZP i to je dio mog radnog CV, od kojeg se ne stidim, već naprotiv – ponosim se što sam bila dio jednog hrabrog i časnog tima ljudi koji ne štede sebe u borbi za bolju i pravedniju državu Crnu Goru”, kaže Pavlovićeva.

Slaven Radunović, čiji je sin osumnjičen da je član Medojevićeve kriminalne grupe na svom FB profilu pitao je ostatak opozicije „da li i dalje misle da je ovo sve farsa, dogovorena između DPS-a i DF-a”. ” Mislite li da hapsimo svoju djecu da bi podigli rejting”, napisao je.

Tužilaštvo je izdalo saopštenje u kom se navodi da su tokom istrage protiv Medojevića i biznismena Nikolića ,,prikupljeni podaci i dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da su oni organizovali kriminalnu organizaciju i preko članova te organizacije, među kojima su i aktivisti PZP-a i DF-a, u legalne tokove na teritoriji Crne Gore stavljali više stotina hiljada dolara koje potiču iz kriminalne djelatnosti. Tim novcem su se vršila plaćanja aktivista DF-a i angažovali pripadnici DF-a i sa njima bliska lica koja su vršila uplate tog novca u vidu donacija u filijalama poslovnih banaka u CG, zatim su se za potrebe aktivnosti navedenih političkih subjekata, bez odobrenja bavila bankarskom djelatnošću – konverzijom novca, zamjenom valute USD za EUR radi njihovog stavljanja u legalne tokove”. Iz saopštenja je ostalo nejasno da li je konverzija dolara u eure nedozvoljena, i da li za to građanin treba imati posebno odobrenje, što je postalo predmet šala na društvenim mrežama.

Kako god, stvar je daleko od šaljive, ako se ima u vidu da se Specijalno tužilaštvo na čelu sa Katnićem izuzev Budvana isključivo bavi opozicionarima i kritičarima režima, koje sumnjiči za teška djela iz oblasti organizovanog kriminala – od terorizma do pranja novca. U ladicama čekaju višemilionske afere koje se vezuju za politički vrh Crne Gore. I bjesni rat organizovanih kriminalnih grupa.

Pravni stručnjaci odavno ukazuju da specijalni tužilac Katnić djeluje selektivno, i da u tom djelovanju izaziva osjećaj nesigurnosti. A baš je to cilj režima. Da izazove strah kod ljudi da im ko zna zbog čega policija može pokucati na vrata. Ocjene pravnih stručnjaka su posebno pooštrene nakon upada policije a po nalogu specijalnog tužioca u kancelarije advokata Gorana Rodića, poznatog kao kritičara režima i tužilaštva, kojeg Specijalno tužilaštvo tereti da je takođe šef kriminalne grupe.

,,Da li ima iko u ovoj zemlji da iskontroliše rad Specijalnog tužioca?”, pitao je nakon posljednjih hapšenja branilac Ive Pavlović, advokat Dražen Medojević. ,,Svi građani gube opštu pravnu sigurnost i svi mogu biti izloženi ovim i sličnim progonima” kazao je Medojević. On je ranije Ustavnom sudu podnio žalbu zbog ovog procesa u kojoj se ocjenjuje da su osumnjičeni u ovom slučaju Momir Nikolić, Dejan Vujisić i Željko Šćepanović neosnovano pritvoreni, te da im je povrijeđeno pravo na jednaku zaštitu, ličnu slobodu i pravično suđenje.

U toj žalbi se navodi da je Vrhovni sud u svom rješenju potvrdio navode uhapšenog Nikolića da se bavio isključivo legalnim poslovima. „Iz spisa predmeta se jasno vidi da se osumnjičeni Nikolić u čitavom periodu za koji je SDT vodio istragu bavio legalnim poslovima gradnje porodičnih kuća, poslovnih objekata , kuporpodajom zemlje i objekata koje je sam izgradio, za šta posjeduje sve neophodne dokaze”, navodi se u žalbi i konstatuje da „je osnovni element bića krivičnog djela pranja novca da je novac koji je predmet pranja, pribavljen kriminalnom djelatnošću”.

Dodaje se i da SDT navodi samo pretpostavku da Nikolić nije ispunio svoje obaveze prema Poreskoj upravi, a da se protiv Nikolića i njegove kompanije Graditelj ne vodi nijedan postupak pred poreskim organima države Crne Gore.

U žalbi se napominje i da je posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju PzP obajavljen u septembru ove godine – pozitivan.

„Osnovanost sumnje da su predsjednik, direktor i tehnički sekretar PzP prali novac, posebno je obesmišljena pozitivnim mišljenjem DRI koja je jedini kompetentni državni organ koji prati regularnost finansiranja političkih subjekata i koja nije našla niti indicije o postojanju sumnjivih transkacija koje bi ukazivale na rizik od pranja novca”, zaključuje se u žalbi.

U otvorenom pismu Nebojše Medojevića pravnicima i aktivistima civilnog društva iz avgusta ove godine, lider PzP je ukazao da su on i pritvoreni Nikolić, Vujisić i Šćepanović osumnjičeni „a da nije podnijeta nijedna krivična prijava protiv bilo koga od nas. Nijedan kompetentni državni organ za otkrivanje krivičnog djela pranje novca nije podnio nijednu krivičnu prijavu – Uprava policije, Poreska uprava, Uprava za sprečavanje pranja novca i finasiranje terorizma, Državna revizorska institucija. Istraga se vodi na lični zahtjev Milivoja Katnića”.

Ko će znati da li je Katnić zaustavio točak istorije, kako je o sebi i procesu državni udar govorio. Sigurno je tek da će svojim istragama protiv opozicionara, dok krivične prijave protiv prve familije kupe prašinu, ući u istoriju crnogorskog pravosuđa. Onu mračnu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo