Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKA TRGOVINA PROSTOROM CRNE GORE: DPS i sateliti odlučili – zakon prošao

Objavljeno prije

na

ivan-brajovic

Na primorju je počela građevinska sezona pa će bageri uskoro zatutnjati u Miločeru, biseru crnogorske obale, rušeći sve pred sobom, stari hotel Kraljičinu plažu i stoljetna stabla raznih vrsta četinara, maslina, eukaliptusa i drugih mediteranskih zasada, kako bi oslobodile prostor za gradnju stanova za tržište „strateškom” investitoru sa adresom na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Da li iko više pominje vinovnike ovog zločina prema prirodi, prema najvrednijem turističkom ljetovalištu u Crnoj Gori. One čiji je glas u crnogorskom parlamentu presudio Miločeru i otvorio vrata građevinskoj mafiji da i ovdje, na zelenom očuvanom, nekada kraljevskom imanju, zidaju i prodaju na hiljade kvadrata maltera, stakla i betona.

Na političkoj sceni nema više Pozitivne Crne Gore, stranke čiji su funkcioneri dali odlučujuće glasove za usvajanje amandmana na ugovor o zakupu i betoniranje Miločera i Svetog Stefana. Niko više ne pominje Darka Pajovića i njegove riječi kako je Miločer jedna „obična rupa iz koje se ni more ne vidi”, ni Azru Jasavić koja je zapjenušeno sa skupštinske govornice objašnjavala kako je izgradnja stanova u Miločeru posao od nacionalnog značaja. Miločer će platiti danak vrhunske političke korupcije koja je ostala nekažnjena, dok pozitivci na miru krckaju stečene benefite.

Posao dizanja ruku u parlamentu za kontroverzne dekrete i propise DPS oligarhije, usmjerene ka otimanju nacionalnih prirodnih resursa, nakon poslanika Pozitivne, nastavljaju sateliti, predstavnici manjinskih i malih stranaka, Socijaldemokrata, Bošnjačkog saveza, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije.

U subotu, poslednjeg dana septembra na vanrednom zasjedanju Skupštine izglasan je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, uprkos protivljenju svih primorskih opština, strukovnih i nevladinih organizacija i velikog broja građana.

Usvojenim zakonskim rješenjima posao planiranja prostora Crne Gore centralizovan je na nivou Vlade, odnosno Ministarstva održivog razvoja i turizma. Oduzete su ingerencije lokalnim upravama u svim poslovima upravljanja prostorom na njihovim teritorijama. Ukinute su građevinska i upotrebna dozvola za gradnju objekata, dok čitav niz poslova koje su u toj oblasti izvršavale lokalne uprave i druge strukovne organizacije, preuzima Ministarstvo.

Osnovni cilj koji se novim, radikalnim promjenama u upravljanju prostora postiže, jeste autonomno gazdovanje političke klike na vlasti sa sjedištem u Podgorici, cjelokupnim prostorom Crne Gore radi nesmetane eksploatacije vrijednih lokaliteta prvnstveno na obalnom području.

Sam način donošenja Zakona o planiranju po hitnom postupku uz noćna ubjeđivanja poslanika malih partija govori više od svega.

Mnogima je najteže palo to što su poslanici iz Boke Andrija Pura Popović, lider Liberalne partije iz Kotora i Andrija Vuksanović (HGI) iz Tivta svojim glasovima faktički predali dragocjeno područje Boke u ruke Vlade i ministra Pavla Radulovića. Prvobitna nećkanja bila su, kako se pokazalo, samo utvrđivanje pazara.

Bivši vaterpolista Andrija Popović odavno je politička marioneta DPS-a. Bez podrške u biračkom tijelu do nivoa cenzusa, LP se godinama šlepa na izbornim listama DPS-a. Pod njegovim vođstvom od 2009. stranka je sa nekadašnjih 2,4 odsto podrške birača spala na nevjerovatnih 0,8 odsto. Popović je glasao za Zakon o planiranju uprkos stavu većine opštinskih odbora LP, koji su dali negativno mišljenje, čime je izazvao turbulencije u stranci.

Kotoranin Mirza Krcić, jedan od Popovićevih savjetnika, kazao je, kako je Andrija Popović u subotu dao autogol u produžecima i otvorio više vrata za LP. Da ode u istoriju, formalno uđe u DPS ili promijeni naziv partije u liberalnu partiju socijalista.

Zanimljivo je kako je upravo na dan glasanja o Zakonu, Popović zakazao Kongres partije za 29 oktobar, mimo konsultacija sa partijskim organima. Čini se da je dobio vjetar u leđa u vidu obećanja, kako će pomoć DPS-a, osvojiti i četvrti mandat na čelu LP na nastupajućim stranačkim izborima. Spekuliše se i o navodno obećanom mjestu u diplomatiji.

Sve su prilike da će Popović ostati vječiti rezervni igrač. Koliko ga koalicioni partner uvažava vidjelo se po nikad dodijeljenoj fotelji ministra sporta, dogovorenoj koalicionim sporazumom uoči parlamentarnih izbora 2012. godine. Prijetio je raskidom koalicije, zamrzavanjem statusa i sličnim marifetlucima, zbog nepoštovanja sporazuma, ali fotelju nije dobio. Iako prevaren i izigran nema dilemu kada je u pitanju podrška kontroverznim poslovima ekipe iz DPS-a. Odlučio je, „Sigurnim korakom” na štetu Kotora, grada u kome živi i svojih sugrađana.

Jasni su i motivi HGI, čija je liderka Marija Vučinović, u noći između petka i subote, maltene do zore, nagovarala poslanika Adrijana Vuksanovića da promijeni odluku i pritisne taster „Za”. On se prethodno izjasnio protiv ponuđenog teksta zakona.

HGI duguje lojalnost Demokratskoj partiji socijalista, koja je svojom izbornom matematikom obezbijedila potreban broj glasova za taj jedan skupštinski mandat. Građani pamte kako su za stranku Hrvata u Crnoj Gori glasali birači iz Pljevalja, Andrijevice, Plužina… Bez dirigovane podrške sa sjevera HGI bi ostao izvan parlamenta.

Takav skandal tokom izbornog procesa kojim je Mariji Vučinić obezbijeđena ministarska fotelja bez portfelja, plus jedno poslaničko mjesto i veliki broj privilegija, mora se platiti. Pa ako treba i opštinskom teritorijom Tivta i njegove atraktivne obale. I novim nametima građanima Boke koji će za rješavanje problema oko gradnje objekata umjesto u kancelarije svoje opštine, ići u Podgoricu. Ovo je bilo „HGI Od srca” DPS-u i ministru Pavlu Raduloviću.

Podrška poslanika Bošnjačke stranke, Nedžada Dreševića i Ervina Ibrahimovića Zakonu o planiranju nije ni bila upitna. Ova stranka bezrezervno podržava politiku DPS-a uz čiju je pomoć i čuveno pretakanje glasova, jedva osvojila dva poslanička mandata na prošlim izborima.

Ali je zato u raspodjeli vlasti DPS bila široke ruke prema BS. Dobili su mjesto potpredsjednika Vlade, dva ministarstva i čitav niz upravljačkih mjesta u državnim inistitucijama, u privredi i diplomatiji. Što je nesrazmjerno njihovom političkom uticaju u biračkom tijelu i u raskoraku sa izbornim sloganom „BS-Naša snaga”.

Naplaćuju cijenu održanja DPS-a na vlasti. Dok njihovi birači sa sjevera, u Plavu, Gusinju, Rožajama, zbog esktremnog siromaštva napuštaju zemlju u potrazi za poslom, stranački prvaci BS-e sa užom i širom rodbinom migriraju ka Podgorici u kojoj zauzimaju važne i dobro nagrađene pozicije. Glasati protiv Zakona o planiranju za ovu stranku bilo bi ravno samouništenju. I to zbog odnosa prema prostoru i obespravljenju opština, što njih previše ne brine.

Glas Socijaldemokrata Ivana Brajovića se podrazumijevo. Oni su mnogo puta dokazali da više nijesu pratija nego filijala DPS.

Predloženi Zakon usvojen je sa 41 glasom poslanika vladajuće koalicije. Glas koji je pokvario apsolutnu saglasnost stigao je od Albanaca. Poslanik Genci Nimanbegu (FORCA) nije podržao Radulovićev Zakon. On je kazao da je koalicioni dogovor DPS-a sa manjinskim partijama predviđao ravnomjerni razvoj svih regija Crne Gore i decentralizaciju uprave, što su poslanici BS i HGI pružanjem podrške novom konceptu planiranja prostora, prekršili.

„Albanci odlučno”, bio je izborni slogan ove političke grupacije iz Ulcinja. Odlučnost u ovom slučaju nije izostala, zahvaljujući možda i tome što su uvaženi stavovi građana Ulcinja koji su u ovom zakonu prepoznali opasnost za prirodne vrijednosti ove opštine.

Pojedini poslanici pokušali su se opravdati tvrdnjama kako su izvršene značajne korekcije predloženog teksta zakona. To nije tačno. Mizerni ustupci nisu narušili suštinu izmjena kojima se uvodi novi, revolucionarni koncept upravljanja prostorom i sva moć prenosi u Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Promijenjenim rješenjima opštinama je vraćena nadležnost u pripremi programa privremenih objekata, dok su oni u zoni morskog dobra i dalje u nadležnosti Ministarstva. Lokalne uprave donosiće i urbanističke projekte za svoju teritoriju ali na bazi Plana generalne regulacije koji donosi Ministarstvo.

To znači da su opštinama povraćeni kiosci i tezge na koje se Ministarstvo bilo nameračilo i kao bonus poslići oko urbanističkih projekata. Ni manje ni više od toga.

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nastao je kao produkt otvorene i vulgarne političke trgovine partija koje u parlamentu zastupaju vlastite, umjesto interesa građana Crne Gore. Te štetočinske partije građani će imati priliku da kazne već na sljedećim izborima.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo