Povežite se sa nama

MONITORING

POLITIČKA TRGOVINA PROSTOROM CRNE GORE: DPS i sateliti odlučili – zakon prošao

Objavljeno prije

na

Na primorju je počela građevinska sezona pa će bageri uskoro zatutnjati u Miločeru, biseru crnogorske obale, rušeći sve pred sobom, stari hotel Kraljičinu plažu i stoljetna stabla raznih vrsta četinara, maslina, eukaliptusa i drugih mediteranskih zasada, kako bi oslobodile prostor za gradnju stanova za tržište „strateškom” investitoru sa adresom na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Da li iko više pominje vinovnike ovog zločina prema prirodi, prema najvrednijem turističkom ljetovalištu u Crnoj Gori. One čiji je glas u crnogorskom parlamentu presudio Miločeru i otvorio vrata građevinskoj mafiji da i ovdje, na zelenom očuvanom, nekada kraljevskom imanju, zidaju i prodaju na hiljade kvadrata maltera, stakla i betona.

Na političkoj sceni nema više Pozitivne Crne Gore, stranke čiji su funkcioneri dali odlučujuće glasove za usvajanje amandmana na ugovor o zakupu i betoniranje Miločera i Svetog Stefana. Niko više ne pominje Darka Pajovića i njegove riječi kako je Miločer jedna „obična rupa iz koje se ni more ne vidi”, ni Azru Jasavić koja je zapjenušeno sa skupštinske govornice objašnjavala kako je izgradnja stanova u Miločeru posao od nacionalnog značaja. Miločer će platiti danak vrhunske političke korupcije koja je ostala nekažnjena, dok pozitivci na miru krckaju stečene benefite.

Posao dizanja ruku u parlamentu za kontroverzne dekrete i propise DPS oligarhije, usmjerene ka otimanju nacionalnih prirodnih resursa, nakon poslanika Pozitivne, nastavljaju sateliti, predstavnici manjinskih i malih stranaka, Socijaldemokrata, Bošnjačkog saveza, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije.

U subotu, poslednjeg dana septembra na vanrednom zasjedanju Skupštine izglasan je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, uprkos protivljenju svih primorskih opština, strukovnih i nevladinih organizacija i velikog broja građana.

Usvojenim zakonskim rješenjima posao planiranja prostora Crne Gore centralizovan je na nivou Vlade, odnosno Ministarstva održivog razvoja i turizma. Oduzete su ingerencije lokalnim upravama u svim poslovima upravljanja prostorom na njihovim teritorijama. Ukinute su građevinska i upotrebna dozvola za gradnju objekata, dok čitav niz poslova koje su u toj oblasti izvršavale lokalne uprave i druge strukovne organizacije, preuzima Ministarstvo.

Osnovni cilj koji se novim, radikalnim promjenama u upravljanju prostora postiže, jeste autonomno gazdovanje političke klike na vlasti sa sjedištem u Podgorici, cjelokupnim prostorom Crne Gore radi nesmetane eksploatacije vrijednih lokaliteta prvnstveno na obalnom području.

Sam način donošenja Zakona o planiranju po hitnom postupku uz noćna ubjeđivanja poslanika malih partija govori više od svega.

Mnogima je najteže palo to što su poslanici iz Boke Andrija Pura Popović, lider Liberalne partije iz Kotora i Andrija Vuksanović (HGI) iz Tivta svojim glasovima faktički predali dragocjeno područje Boke u ruke Vlade i ministra Pavla Radulovića. Prvobitna nećkanja bila su, kako se pokazalo, samo utvrđivanje pazara.

Bivši vaterpolista Andrija Popović odavno je politička marioneta DPS-a. Bez podrške u biračkom tijelu do nivoa cenzusa, LP se godinama šlepa na izbornim listama DPS-a. Pod njegovim vođstvom od 2009. stranka je sa nekadašnjih 2,4 odsto podrške birača spala na nevjerovatnih 0,8 odsto. Popović je glasao za Zakon o planiranju uprkos stavu većine opštinskih odbora LP, koji su dali negativno mišljenje, čime je izazvao turbulencije u stranci.

Kotoranin Mirza Krcić, jedan od Popovićevih savjetnika, kazao je, kako je Andrija Popović u subotu dao autogol u produžecima i otvorio više vrata za LP. Da ode u istoriju, formalno uđe u DPS ili promijeni naziv partije u liberalnu partiju socijalista.

Zanimljivo je kako je upravo na dan glasanja o Zakonu, Popović zakazao Kongres partije za 29 oktobar, mimo konsultacija sa partijskim organima. Čini se da je dobio vjetar u leđa u vidu obećanja, kako će pomoć DPS-a, osvojiti i četvrti mandat na čelu LP na nastupajućim stranačkim izborima. Spekuliše se i o navodno obećanom mjestu u diplomatiji.

Sve su prilike da će Popović ostati vječiti rezervni igrač. Koliko ga koalicioni partner uvažava vidjelo se po nikad dodijeljenoj fotelji ministra sporta, dogovorenoj koalicionim sporazumom uoči parlamentarnih izbora 2012. godine. Prijetio je raskidom koalicije, zamrzavanjem statusa i sličnim marifetlucima, zbog nepoštovanja sporazuma, ali fotelju nije dobio. Iako prevaren i izigran nema dilemu kada je u pitanju podrška kontroverznim poslovima ekipe iz DPS-a. Odlučio je, „Sigurnim korakom” na štetu Kotora, grada u kome živi i svojih sugrađana.

Jasni su i motivi HGI, čija je liderka Marija Vučinović, u noći između petka i subote, maltene do zore, nagovarala poslanika Adrijana Vuksanovića da promijeni odluku i pritisne taster „Za”. On se prethodno izjasnio protiv ponuđenog teksta zakona.

HGI duguje lojalnost Demokratskoj partiji socijalista, koja je svojom izbornom matematikom obezbijedila potreban broj glasova za taj jedan skupštinski mandat. Građani pamte kako su za stranku Hrvata u Crnoj Gori glasali birači iz Pljevalja, Andrijevice, Plužina… Bez dirigovane podrške sa sjevera HGI bi ostao izvan parlamenta.

Takav skandal tokom izbornog procesa kojim je Mariji Vučinić obezbijeđena ministarska fotelja bez portfelja, plus jedno poslaničko mjesto i veliki broj privilegija, mora se platiti. Pa ako treba i opštinskom teritorijom Tivta i njegove atraktivne obale. I novim nametima građanima Boke koji će za rješavanje problema oko gradnje objekata umjesto u kancelarije svoje opštine, ići u Podgoricu. Ovo je bilo „HGI Od srca” DPS-u i ministru Pavlu Raduloviću.

Podrška poslanika Bošnjačke stranke, Nedžada Dreševića i Ervina Ibrahimovića Zakonu o planiranju nije ni bila upitna. Ova stranka bezrezervno podržava politiku DPS-a uz čiju je pomoć i čuveno pretakanje glasova, jedva osvojila dva poslanička mandata na prošlim izborima.

Ali je zato u raspodjeli vlasti DPS bila široke ruke prema BS. Dobili su mjesto potpredsjednika Vlade, dva ministarstva i čitav niz upravljačkih mjesta u državnim inistitucijama, u privredi i diplomatiji. Što je nesrazmjerno njihovom političkom uticaju u biračkom tijelu i u raskoraku sa izbornim sloganom „BS-Naša snaga”.

Naplaćuju cijenu održanja DPS-a na vlasti. Dok njihovi birači sa sjevera, u Plavu, Gusinju, Rožajama, zbog esktremnog siromaštva napuštaju zemlju u potrazi za poslom, stranački prvaci BS-e sa užom i širom rodbinom migriraju ka Podgorici u kojoj zauzimaju važne i dobro nagrađene pozicije. Glasati protiv Zakona o planiranju za ovu stranku bilo bi ravno samouništenju. I to zbog odnosa prema prostoru i obespravljenju opština, što njih previše ne brine.

Glas Socijaldemokrata Ivana Brajovića se podrazumijevo. Oni su mnogo puta dokazali da više nijesu pratija nego filijala DPS.

Predloženi Zakon usvojen je sa 41 glasom poslanika vladajuće koalicije. Glas koji je pokvario apsolutnu saglasnost stigao je od Albanaca. Poslanik Genci Nimanbegu (FORCA) nije podržao Radulovićev Zakon. On je kazao da je koalicioni dogovor DPS-a sa manjinskim partijama predviđao ravnomjerni razvoj svih regija Crne Gore i decentralizaciju uprave, što su poslanici BS i HGI pružanjem podrške novom konceptu planiranja prostora, prekršili.

„Albanci odlučno”, bio je izborni slogan ove političke grupacije iz Ulcinja. Odlučnost u ovom slučaju nije izostala, zahvaljujući možda i tome što su uvaženi stavovi građana Ulcinja koji su u ovom zakonu prepoznali opasnost za prirodne vrijednosti ove opštine.

Pojedini poslanici pokušali su se opravdati tvrdnjama kako su izvršene značajne korekcije predloženog teksta zakona. To nije tačno. Mizerni ustupci nisu narušili suštinu izmjena kojima se uvodi novi, revolucionarni koncept upravljanja prostorom i sva moć prenosi u Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Promijenjenim rješenjima opštinama je vraćena nadležnost u pripremi programa privremenih objekata, dok su oni u zoni morskog dobra i dalje u nadležnosti Ministarstva. Lokalne uprave donosiće i urbanističke projekte za svoju teritoriju ali na bazi Plana generalne regulacije koji donosi Ministarstvo.

To znači da su opštinama povraćeni kiosci i tezge na koje se Ministarstvo bilo nameračilo i kao bonus poslići oko urbanističkih projekata. Ni manje ni više od toga.

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nastao je kao produkt otvorene i vulgarne političke trgovine partija koje u parlamentu zastupaju vlastite, umjesto interesa građana Crne Gore. Te štetočinske partije građani će imati priliku da kazne već na sljedećim izborima.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo