Povežite se sa nama

MONITORING

PARALELNA STVARNOST: Direktor policije u zemlji nesigurnih kriminalaca

Objavljeno prije

na

SLAVKO-STOJANOVIC

„Biti policajac u današnjem vremenu nije lako”, kazao je tokom proslave Dana MUP-a, direktor Uprave policije Slavko Stojanović. A sudeći po nalazima Stojanovića o bezbjednosnom stanju u Crnoj Gori, on je otkrio paralelnu stvarnost u kojoj građani žive gotovo pa u raju.

Osim što bezbjednosna situacija varira, kako tvrdi bezbjednosni vrh, od „odlične” do „zadovoljavajuće”, u Crnoj Gori po Stojanoviću i premijeru Dušku Markoviću, nema nevinih žrtava. „Ovdje se samo kriminalci osjećaju nesigurno”, primijetio je Stojanović na ovonedjeljnoj proslavi MUP-a. Eto – treba se samo izboriti sa tim crnogorskim nesigurnim kriminalcima. Plus što policajcima u Stojanovićevoj verziji u borbi protiv kriminala treba da pomognu građani, da prijavljuju kriminalce koji drhte. I onda ih Stojanović uhvati. Ništa lakše. Ima vrh MUP-a rašta i slaviti.

Još samo da direktor policije, kad je sve tako bajno, građanima objasni zašto rezultati – izostaju. Svakako bi od njega trebalo tražiti da se, prije nego što zbog nedostataka rezultata podnese ostavku, izvini porodicama svih žrtvi bez kriminalnog dosijea koje su u Crnoj Gori stradale i čije se porodice i građani ovdje zbog toga osjećaju nesigurno. Posebno zbog toga što su krivci za te zločine i dalje na slobodi. Naravno, još se čeka i na izvinjenje Duška Markovića porodicama žrtava koje su stradale u kriminalnim obračunima. Premijer je tvrdio da u tim obračunima stradaju samo kriminalci.

U posljednje dvije decenije crnogorski policajci nijesu rasvijetlili desetine ubistava. Zadnje medijsko brojanje stalo je na 40. Još ne znamo ko su nalogodavci i izvršioci ubistva Duška Jovanovića, urednika Dana ili inspektora Slavoljuba Šćekića, ali i drugih policijskih funkcionera. Jesu li po Stojanoviću oni nevine žrtve ili ne? Još ne znamo ni ko su napadači na novinare, kao u slučaju Tufika Softića koji je više puta napadnut ispred porodičnog praga. Šta kaže Stojanović – da li su članovi njegove porodice kriminalci jer se u ovoj zemlji osjećaju sa pravom nebezbjedno? Ili je mislio da se kriminalci u redovima policije osjećaju nesigurno jer bi jednom neka unutrašnja kontrola, i pravosuđe mogli da počnu da rade svoj posao.

Ne može se svečarskim govorom i akcijom Boka, pompezno reklamiranom u medijima, a u kojoj je policija ove sedmice pretresla imovinu pripadnika članova škaljarskog i kavačkog klana, prekrečiti činjenica da u borbi policije sa tim klanovima, i njihovim međusobnim likvidacijama u kojima je stradalo više od deset osoba (i ne samo članovi kriminalnih grupa) izostaju rezultati. Ubistva ostaju u najvećem broju nerazriješena, a za nalogodavcima se ni ne traga. Takođe, teško se može akcijom Boka zamaskirati to da je jedan od šefova tih klanova samo odšetao u Beograd, bez obzira na aktuelnu optužnicu crnogorskog tužilaštva protiv njega u tom trenutku.

Optužnica protiv Kotoranina Igora Božovića, koji je u policijskim evidencijama označen kao vođa kavačkog klana, podignuta je krajem maja ove godine dok se Božović nalazio na izdržavanju petogodišnje kazne zatvora zbog trgovine skoro 36 kilograma kokaina. On je, iako je nova optužnica u to vrijeme bila potvrđena, iz zatvora izašao početkom avgusta jer tužilaštvo nije tražilo da mu se odredi pritvor, pisao je beogradski Krik, Mreža za istraživanje kriminala i korupcije.

Božovićev advokat Dragoljub Đukanović je nakon njegovog prvog nepojavljivanja na sudu rekao da nije tačno da je njegov klijent pobjegao jer mu nije ni izrečena mjera zabrane napuštanja zemlje.

Da li je vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić bio u pravu kada je javno saopštio: „U Crnoj Gori svakog dana ginu i nedužni ljudi – jer prljavi policajci čiste teren samo za njihove prijatelje i to je jedino što ih zanima”? On je kazao da ima spisak korumpiranih policajaca koji su na platnom spisku mafije nakon čega je saopšteno da će unutrašnja kontrola utvrditi te navode. Još čekamo.

Krajem prošle godine, mediji su izračunali da je od kada je Stojanović imenovan za prvog čovjeka policije 20. juna 2013. godine do kraja 2016. dogodilo 12 mafijaskih likvidacija, od kojih je, u tom trenutku bilo riješeno samo jedno – ubistvo Andrije Mrdaka. Premijer Marković je u parlamentu saopštio da je Stojanović „ispunio njegova očekivanja” i da je uspješan direktor policije „što pokazuju i rezultati koje je ostvario u svom mandatu”. Koju je statistiku Marković imao na umu ostalo je nerazjašnjeno. Možda neku iz paralelne stvarnosti. Kao što se ni dan danas ne zna šta je Marković mislio kad je 2015. godine kazao da je „organizovani kriminal nije više problem Crne Gore”.

Da popravi valjda rezultate Stojanović je za svoga savjetnika za bezbijednost u avgustu ove godine postavio Milovana Pavićevića, tokom čijeg se dvogodišnjeg šefovanja kriminalističkom policijom u Crnoj Gori dogodilo desetak mafijaških likvidacija, koje nijesu rasvijetljene. Pavićević je podnio ostavku početkom ove godine, kako se saopštavalo, upravo zbog nedostatka rezultata. Specijalno državno tužilaštvo inače ispituje da li su Pavićević i načelnik Centra bezbjednosti Nikšić Milorad Žižić povezani sa nezakonitim radnjama. Predmet je formiran nakon što je policijski funkcioner Vladan Delić podnio prijavu, u kojoj je optužio Pavićevića i Žižića da se bave kriminalom.

Brojne afere na račun policijskih funkcionera čekaju da budu razriješene. Tako se još čeka da se utrvdi da li su v.d. šefa Odsjeka za sprečavanje organizovanog kriminala i korupcije Dalibor Medojević i inspektor tog Odsjeka Nikola Terzić, kako su optuženi, krivi za nestanak dokumenata i pisama iz kuće Veselina Mujovića a nakon što su ta pisma pothranjena kao dokazi u policiji. I to se desilo za vrijeme otkako je Stojanović šef policije.

Čekamo i da Stojanović podnese odgovornost za zataškavanje slučajeva torture i nasilja u oktobru 2015. Kao i zbog toga što je štitio svog podređenog Radosava Lješkovića koji je nedavno u ZIKS-u u Spužu započeo izdržavanje petomjesečne kazne jer je prikrivao pripadnike SAJ koji su brutalno tukli građane u noći protesta 24. oktobra 2015. Lješkovića i tamo ima ko da štiti. Nedavno su objavljene tvrdnje zatvorenika da komandant SAJ-a služi kaznu u uslovima dostojnim kakvog VIP hotelskog aranžmana. Kad završi kaznu vratiće se na posao, pošto mu se brižljivo odmjerila dužina zatvorske kazne. Da je kažnjen sa preko šest mjeseci, to ne bi mogao.

U Crnoj Gori je za sada bezbjedno samo jedno – Stojanovićeva, i funkcije bezbjednosnog vrha. Koliko god bili loši rezultati koje imaju. Ili bahate izjave koje daju dok svira himna.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo