Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA STRATEGIJA VLASTI: Koncesionari koji su uništili šume radiće za Vladu

Objavljeno prije

na

2017-03-02-15

Dug koncesionara i korisnika šuma je na početku ove godine, prema podacima Poreske uprave, iznosio preko osam miliona eura. To je znatno više od prihoda koje država čak za dvije godine ubere na osnovu koncesione naknade.

Vlada je nedavno najavila da razmišlja o promjeni modela u kojem ona ima ogromne gubitke, a koncesionari i šumska mafija kupe profit od krčmljenja nacionalnog bogatstva.

Kolike su razmjere pohare najbolje govore vladini dokumenti. Reorganizacija koncepta koncesionog korišćenja šuma je dokument Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja iz septembra ove godine.

Prema prezentovanim podacima prosječna godišnja raspoloživa drvna masa za sječu šuma u državnom vlasništvu je 570.000 kubika, što je trebalo da donosi godišnji prihod od osam i po miliona eura. Međutim, taj nivo prihoda se nije ostvario ni jedne godine od 2007 i početka primjene koncesionog modela korišćenja šuma.

Prihodi od koncesija najveći su bili 2008. kada su iznosili 5,6 miliona, da bi onda padali i 2012. bili samo 2,9, a prošle godine 4,7 miliona.

U praksi se dešavalo da se godišnje iz državnih šuma posječe pola miliona kubika drveta, da se za to od koncesionara naplati nešto manje od četiri miliona eura, a da samo rad Uprave za šume državu košta više pet miliona eura. Samo po toj stavci čist gubitak od preko milion i po eura, koji se godinama ponavlja.

U Vladinom dokumentu se citira izvještaj Državne revizorske komisije u kome su konstatovane brojne nepravilnosti u sprovođenju koncesionih ugovora – nenaplaćivanje koncesione naknade u obimu predviđenom zakonom i neraskidanje koncesionih ugovora koji se ne realizuju.

,,Koncesionari koji su realizovali ugovore uglavnom nijesu postigli svrhu zbog koje su dobili koncesiju, a to je ubrzan razvoj drvne industrije postizanjem što većeg stepena finalizacije proizvoda od drveta. Kao dodatni problem, pojavio se prekomjeren izvoz drvne sirovine u zemlje u okruženju, posebno u Albaniji”, navodi se u Vladinom dokumentu.

Umjesto da kubik drveta, koji ionako dobijaju po povlašćenim cijenama prodaju u Crnoj Gori, povlašćenim koncesionarima se više isplati da u Albaniji ili na Kosovu za njega dobiju znatno višu cijenu. Prošle godine se više stotina hiljada kubika drveta nesmetano i nezakonito izvozilo. Nakon petomjesečne zabrane, Vlada je prošlog mjeseca odobrila izvoz ogrijevnog drveta.

Planovi u vladinim strategijama su bili da se putem koncesija zaposli i što veći broj ljudi. Međutim, kako se procjenjuje da skoro 50 odsto posječene drvne mase ne ulazi u formalne privredne tokove, i pored toga što skoro svako selo na sjeveru ima pilanu, veliki dio zaposlenih u drvopreradi radi na crno.

U vladinom dokumentu se kao ključna slabost sprovođenja koncesija navodi ,,neostvarivanje dovoljnog obima planiranih investicija u šume, posebno u uzgoj i zaštitu šuma, kao i šumsku infrastrukturu, koje su preduslov za održivo gazdovanje šumama”. Prevedeno to znači razrovane puteve, zbog kojih mještani sela sve češće protestuju, neispunjavanje obaveze gradnje novih puteva, bolesti drveća o kojima niko ne vodi računa, nepošumljavanje…

Koliko je država razmazila ,,strateške” koncesionare ilustrativan je primjer najvećeg koncesionara Vektre Jakić, biznismena Dragana Brkovića. Državna revizorska institucija ustanovila je u dva navrata nezakonito smanjenje iznosa za plaćanje koncesija, kao i neraskidanje ugovora zbog neispunjenja uslova ili gomilanja velikih dugova za koncesije. Uprava za šume je nepravilnim obračunom koncesione naknade Vektri Jakić u periodu 2007-2012. neosnovano umanjila javni prihod za iznos od preko milion i po eura. Mimo procedure tom preduzeću je koncesija smanjena od 2013. do 2015. za skoro 900.000 eura, a tokom 2015. je prpolovljena sa više od milion na 583.000.

I pored svega toga Vlada je u martu ove godine Vektri omogućila reprogram duga na pet godina na osnovu koncesija za korišćenje šume. Čak je i odobrila nove doznake za šumu koju nijesu stigli da posječu u periodu stečaja.

Najnovijem vladinom dokumentu za spas šumarstva, prethodila je opsežna Studija reforme organizacije i sistema gazdovanja šumama u Crnoj Gori, koju je za potrebe Vlade uradio slovenački ekspert Franc Ferlin. On predlaže da se za gazdovanje državnim šumama osnuje Privredno društvo Državne šume Crne Gore doo.

Kako je Slovenija, od koje je Crna Gora prepisala koncesiono gazdovanje šumama, taj sistem napustila prošle godine i osnovala državno preduzeće, Ferlin ističe da sadašnji crnogorski model gazdovanja šumama u Evropi ne postoji. Sa izuzetkom Kosova.

,,U Crnoj Gori je takvom procesu, prema navodima starijih šumarskih stručnjaka, kumovala neodgovarajuća politika privatizacije u šumarstvu (krajem devedesetih godina), koja je uništila dotadašnja, dobra šumarska preduzeća (u društvenom vlasništvu), a na račun mnogobrojnih novih, ne-osposobljenih privatnih izvođača radova, koji su kasnije postali i koncesionari”, navodi se u Ferlinovoj studiji. U kojoj se zaključuje da bi ,,eventualni organizacioni korak unazad – ka samostalnom, a unaprijeđenom privrednom entitetu – u Crnoj Gori zbog toga zapravo značio ispravku nekadašnje strateške greške odnosno korak unaprijed, a u skladu sa ‘evropskim’ pravcima”.

U Vladi su ovo primili k znanju: ,,Novim modelom se, radi kvalitetnijeg upravljanja šumskim resursima, povećanja budžetskih prihoda od korišćenja šuma na održivim osnovama i formiranja tržišta drvnih sortimenata, predviđa uvođenje sistema prodaje drvnih sortimenata na šumskim stovarištima, uz prethodno angažovanje privatnog sektora na sječi stabala, izradi drvnih sortimenata i njihovom izvozu na stovarišta u šumi”, saopšteno je nedavno sa sjednice Vlade kojom je predsjedavao premijer Duško Marković.

Nakon što su uništena državna šumarska preduzeća, za račun tajkuna bliskih vlasti, otpuštene hiljade radnika, rasprodata milionska oprema, sada će vlada iz pepela, nanovo, da stvara svoje preduzeće. Ko je kriv za eksperiment i ogromne gubitke, nije pitanje za vladu kontinuiteta.

Vlada će ipak i dalje da zavisi od volje koncesionara koji su umnogome poharali šumsko nacionalno blago. U novoj vladinoj strategiji predložene su mjere – neraspisivanje novih koncesija, ali se navodi i da su pravno obavezujući i neupitni postojeći koncesioni ugovori.

Od 68 koncesionih ugovora koliko ih je potpisano od 2007. aktivno je 18. Ugovor Vektre Jakić traje do 2036, sa Pelengić Trade do 2022, sa Bambis stolarija do 2021, pet ugovora sa, kako se navodi u Vladinom dokumentu, konzorcijumima iz Rožaja su sa rokom važenja do 2019…

Samo još premijer da privatnike nagovori da oni sječu stabala, izrade drvne sortimente i izložu ih na šumskim stovarištima. A vremenom, obećavaju iz Vlade, sav bi se posao organizovao u režiji države, u određenom procentu, kako navode. Do 2036. imaju kada da se organizuju.

UPRAVA ZA ŠUME
Partijsko gazdovanje

,,Crnogorsko šumarstvo se bazira na lugarima – čuvarima šuma, umjesto na šumarskim inženjerima i tehničarima, koji vrše stručne poslove”, navodi se u studiji Franca Ferlina. Broj čuvara šuma iznosi 194 što je 47% zaposlenih ili 60% šumarskih stručnjaka Uprave za šume. On ocjenjuje da je ovakvo stanje sektora gazdovanja šumama vrlo kritično. Dodaje da Slovenija – čuvara šuma uopšte nema. Slovenački stručjak izvodi zaključak da Uprava za šume kod zapošljavanja toliko velikog broja šumara posredno vrši značajnu socijalnu funkciju (omogućavanja zapošljavanja, iako isto prema normativima i ne bi bilo potrebno). No, nije problem samo u broju šumara. Odsjek za šumarski informacioni sistem zapošljava ukupno 15 informatičara. Ispunjenost radnih mjesta je dakle odlična, navodi Ferlin: ,,Bez obzira na brojnost informatičara dosad se kod Uprave za šume koristi jedino email i MS ofice. Međutim, brojni zaposleni, neki i na mjestima gdje se sakupljaju brojni podaci, još uvijek ne upotrebljavaju kompjuter”. Rezultat toga je da se svi ključni podaci i informacije o gazdovanju šumama (doznaci, prijemu, otpremi, koncesijama) još uvijek nalaze samo u knjigama! Pa se onda desi da imamo vrlo različite podatke o ugovorenim i realizovanim sječama šume, o koncesionim naknadama, o neisplaćenim naknadama… Jedne cifre možete naći kod Uprave za šume, druge u Monstatu, treće u Vladinim dokumentima… ,,Zapošljeni u Odsjeku još sve ove poslove obavljaju ‘na ruku’ i ‘pješke’, što je uporedivo sa stanjem u Sloveniji od prije 30 godina”, navodi Ferlin.

 

Opštine ostaju bez značajnih sredstava

TXT: Novim planom gazdovanja šumama, opštine bi mogle ostati bez značajnog dijela prihoda. Njima je do sada od koncesionog kolača išlo 70 odsto prihoda. U planu Uprave za šume za koncesije za prošlu godinu od dva i po miliona planiranih prihoda u državni budžet bi se slilo 770.000 eura a u opštinske milion i osamsto hiljada. Vlada je u novom konceptu naglasila da je ,,stalno povećanje procenta prihoda od koncesija lokalnim upravama, koji na kraju iznosi 70 odsto ostvarenih prihoda na teritoriji lokalne uprave u kojoj se šume koriste, značajno smanjilo mogućnost izdvajanja sredstava iz budžeta za uređenje šuma i šumskog zemljišta i gotovo onemogućilo sve potrebne investicije u šume”. Ferlin je u svojoj studiji predložio da se procenat koji dobijaju opštine od koncesionih naknada smanji na 25 odsto. Pozivajući se na iskustva Hrvatske i Srbije gdje je taj procenat, kako tvrdi, najmanje šest puta manji od sadašnjeg u Crnoj Gori. No, za to je neophodna izmjena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, kao i definisanje obaveza lokalnih samouprava za namjensku upotrebu ovih sredstava, npr. za izgradnju seoske ili šumske putne infrastrukture.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo