Povežite se sa nama

MONITORING

KO ZVIŽDI ZA ZVIŽDAČICAMA: Ženska posla

Objavljeno prije

na

mirjana-draskovic

Ideja Gorana Danilovića da kadidat opozicije na predstojećim predsjedničkim izborima bude žena sa dokazanim znanjem i hrabrošću naišao je, javno, na simpatije. U političkim kuloarima čuje se kako se ideja o prvoj dami – predsjedničkom kandidatu dojmila i nekim funkcionerima DPS-a, pa su se i oni dali u potragu za valjanom kandidatkinjom. Pod uslovom da mjesto ostane upražnjeno, nakon izjašnjenja Šefa.

Medalja ima i naličje. Hajde da se podsjetimo kako prolaze neke od Crnogorki sa dokazanim znanjem i hrabrošću.

Mirjana Drašković, specijalista za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, od ljetos nije na funkciji glavnog veterinarskog inspektora, pošto je Veterinarska inspekcija pridružena novoformiranoj Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP). Tamo sistematizacijom nije predviđeno mjesto glavnog veterinarskog inspektora. Draškovićevoj je mandat prestao odlukom Vlade, na inicijativu ministra poljoprivrede Milutina Simovića, nekoliko dana nakon što je nanovo aktuelizovala priču o rizičnom uvozu piletine iz Brazila u Crnu Goru.

Bila je to još jedna epizoda serijala Drašković – Simović, u kome inspektorka pokušava primijeniti propise i zaštititi zdravlje građana, dok ministar insistira na ukidanju biznis barijera i (manje- više nekontrolisanom) uvozu. Koji donosi golem profit, čak i po cijenu da se uvezena hrana prikaže kao domaći proizvod. Kada je Mirjana Drašković dokazima potkrijepila tu poslovnu politiku privilegovanih uvoznika, Ministarstvo poljoprivrede joj je dalo otkaz iz Veterinarske uprave. Sud je poništio tu odluku i vratio je na posao.

,,Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”, upozorila je Drašković proljetos u Monitoru, najavljujući da će ponovo – za kaznu – biti sklonjena sa funkcije na koju je izabrana 2014. uz sedmogodišnji mandat. „Svijet nije bez dobrog razloga prihvatio termin bezbjednost hrane. Do skoro se govorilo o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti. Evropa je spoznala velike rizike od prenosa bolesti – do raznih eksperimenata koji bi se mogli provoditi preko hrane. Otud bezbjedonosni pristup kontroli hrane. Kod nas oni koji su odgovorni za ova pitanja jedno rade, drugo pričaju a treće misle – i pune džepove”.

Sa druge strane stizale su primjedbe kako Drašković bezrazložno uzbunjuje javnost, promoviše sebe i „minira turističku sezonu”. A opasnosti – nema.

Đavolja posla: ni tri mjeseca nakon što je Mirjana Drašković (ko zna koji put) upozorila na opasnost uvoza brazilske piletine i njenog brzopoteznog, a neki kažu i nezakonitog, razrješenja, iz Uprave za bezbjednost hrane pohvalili su se rezultatima jednomjesečne (julske) kontrole: „Crnogorski inspektori spriječili su da na tržište dospije 27 tona pilećeg bataka, 3.770 kilograma piletine za roštilj, te 690 kilograma dagnji zaraženih opasnom bakterijom salmonelom”.

Iz nekog razloga Uprava do danas ne želi da otkrije ni porijeklo zaražene pletine i morskih plodova, ni ime uvoznika koji je tu robi dopremio u Crnu Goru. Da li se tako štite potrošači – stanovnici Crne Gore i njihovi gosti ili privilegovani uvoznički lobiji?

Agencija za sprječavanje korupcije je, krajem prošle godine, odbila zahtjev Mirjane Drašković da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.

Uzalud su bili dokazi koji potvrđuju i osnovanost njenih upozorenja (zviždanja) i spremnost sistema da je zbog toga kazni. „Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je potpisao direktor Sreten Radonjić.

Skoro pa identično mišljenje Agencja je, pod Radonjićevom komandom, donijela i u slučaju Patricie Pobrić, nekadašnje menadžerke hotela Ramada uz čiju pomoć smo saznali da čelnici partija iz vladajuće koalicije svoje privatne račune plaćaju novcem poreskih obveznika.

U slučaju Ramada nijesu ispunjeni uslovi za zaštitu zviždača, navodi Radonjić u saopštenju, objašnjavajući da je Agencija do tog zaključka došla „cijeneći kvalitet dostavljenih informacija i stepen ugrožavanja i nastalih posljedica” po onoga ko ih je objelodanio. „Zakon precizno određuje da uslove za zaštitu zviždača ispunjava isključivo podnosilac prijave za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što u ovom postupku nije bio slučaj”, ustvrdio je Radonjić.

Da li ga činjenice demantuju? Patricia Pobrić je dobila otkaz nedugo nakon što je obznanila model poslovanja Ramade i Socijaldemokrata Ivana Brajovića i Vujice Lazovića. Funkcioneri SD-a su osuđeni zbog otkrivenih zloupotreba u prvostepenom sudskom postupku. Skoro je pa izvjesno da postupak neće biti pravosnažno okončan u doglednoj budućnosti.

Patricia Pobrić nema posao. Tužilaštvo ignoriše prijave za lažno svjedočenje čelnika SD, kao što se ni Agencija ne oglašava povodom prijave da su se Socijaldemokrate (samo)finansirale na nezakonit način. Kako da te „institucije” ignorišu obavezujuće mišljenje predsjednika DPS-a i kontroverznog biznismena Mila Đukanovića, koji nam je obznanio šta on, kao vrhovna vlast u ovoj zemlji, misli o zviždačima: „Da li zaista mislite da je uobičajeno i normalno da neko neovlašćeno daje informacije koje se tiču poslovanja preduzeća? Taj ko kaže da je to doprinos demokratiji priča budalaštine”. Đukanovića se ne tiče to što je sud dao za pravo Patricija.

„Nema sumnje da sam porodici i sebi napravila finansijsku štetu, ali sam zaštitila svoj integritet, i mogu slobodno da se pogledam u ogledalo. Četiri mjeseca prije toga – koliko je prošlo od kada sam shvatila da se desilo ono što danas u medijima nazivate slučaj Ramada – bukvalno sam izbjegavala to ogledalo. Ja koja godinama pričam da je građanski aktivizam neophodan, da moramo biti odlučni i hrabri, nisam imala snage da to i sama budem. To me ubijalo dok nisam izašla sa svim ovim. Prelomila sam kada sam shvatila da više oka ne mogu da sklopim, tajeći nešto što ne treba da se skriva”. Ovako je Patricia u razgovoru za Monitor objašnjavala svoj angažman na početku slučaja Ramada.

Danas kaže samo: „Sve ovo je nevjerovatno teško”. Očekujući, valjda s pravom, da sada – nakon što je dokazano da je govorila istinu – u njeno ime počnu govoriti oni čije je interese štitila. Od javnosti i NVO sektora do američke ambasade u Crnoj Gori (Particia Pobrić ima državljanstvo SAD-a). Umjesto institucija, po njenim riječima, uz nju su nekadašnji poslanik Mladen Bojanić i mnogi drugi pojedinci koji su joj pomagali na razne načine. „Borim se da ostanem aktivna i sačuvan mentalno zdravlje tako što se bavim mojom djecom i omladinom, a uspijem i da nađem sponzore za NVO aktivnosti”. Mahom ekološke.

Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć medija upravo „traži” da Ustavni sud odbije inicijativu Mirjane Drašković o neustavnosti/nezakonitosti važeće sustematizacije u UBHVFP. Institucije, u najboljem slučaju, nastavljaju da ćute – ako već ne igraju po pravilima moćnih. Zato, vratitimo se na početak priče. Da li smo spremni da u javnom životu prihvatimo žene „sa dokazanim znanjem i hrabrošću”. I oprostimo im što imaju ono što mi nemamo. Znanje, integritet, hrabrost, ljepotu i šarm.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo