Povežite se sa nama

MONITORING

KO ZVIŽDI ZA ZVIŽDAČICAMA: Ženska posla

Objavljeno prije

na

Ideja Gorana Danilovića da kadidat opozicije na predstojećim predsjedničkim izborima bude žena sa dokazanim znanjem i hrabrošću naišao je, javno, na simpatije. U političkim kuloarima čuje se kako se ideja o prvoj dami – predsjedničkom kandidatu dojmila i nekim funkcionerima DPS-a, pa su se i oni dali u potragu za valjanom kandidatkinjom. Pod uslovom da mjesto ostane upražnjeno, nakon izjašnjenja Šefa.

Medalja ima i naličje. Hajde da se podsjetimo kako prolaze neke od Crnogorki sa dokazanim znanjem i hrabrošću.

Mirjana Drašković, specijalista za bezbjednost hrane životinjskog porijekla, od ljetos nije na funkciji glavnog veterinarskog inspektora, pošto je Veterinarska inspekcija pridružena novoformiranoj Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP). Tamo sistematizacijom nije predviđeno mjesto glavnog veterinarskog inspektora. Draškovićevoj je mandat prestao odlukom Vlade, na inicijativu ministra poljoprivrede Milutina Simovića, nekoliko dana nakon što je nanovo aktuelizovala priču o rizičnom uvozu piletine iz Brazila u Crnu Goru.

Bila je to još jedna epizoda serijala Drašković – Simović, u kome inspektorka pokušava primijeniti propise i zaštititi zdravlje građana, dok ministar insistira na ukidanju biznis barijera i (manje- više nekontrolisanom) uvozu. Koji donosi golem profit, čak i po cijenu da se uvezena hrana prikaže kao domaći proizvod. Kada je Mirjana Drašković dokazima potkrijepila tu poslovnu politiku privilegovanih uvoznika, Ministarstvo poljoprivrede joj je dalo otkaz iz Veterinarske uprave. Sud je poništio tu odluku i vratio je na posao.

,,Skoro dvije decenije javno ukazujem na opasnosti od bolesti životinja virusnog porijekla koje mogu biti uzrok kancerogenih oboljenja kod stanovnika Crne Gore, posebno djece”, upozorila je Drašković proljetos u Monitoru, najavljujući da će ponovo – za kaznu – biti sklonjena sa funkcije na koju je izabrana 2014. uz sedmogodišnji mandat. „Svijet nije bez dobrog razloga prihvatio termin bezbjednost hrane. Do skoro se govorilo o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti. Evropa je spoznala velike rizike od prenosa bolesti – do raznih eksperimenata koji bi se mogli provoditi preko hrane. Otud bezbjedonosni pristup kontroli hrane. Kod nas oni koji su odgovorni za ova pitanja jedno rade, drugo pričaju a treće misle – i pune džepove”.

Sa druge strane stizale su primjedbe kako Drašković bezrazložno uzbunjuje javnost, promoviše sebe i „minira turističku sezonu”. A opasnosti – nema.

Đavolja posla: ni tri mjeseca nakon što je Mirjana Drašković (ko zna koji put) upozorila na opasnost uvoza brazilske piletine i njenog brzopoteznog, a neki kažu i nezakonitog, razrješenja, iz Uprave za bezbjednost hrane pohvalili su se rezultatima jednomjesečne (julske) kontrole: „Crnogorski inspektori spriječili su da na tržište dospije 27 tona pilećeg bataka, 3.770 kilograma piletine za roštilj, te 690 kilograma dagnji zaraženih opasnom bakterijom salmonelom”.

Iz nekog razloga Uprava do danas ne želi da otkrije ni porijeklo zaražene pletine i morskih plodova, ni ime uvoznika koji je tu robi dopremio u Crnu Goru. Da li se tako štite potrošači – stanovnici Crne Gore i njihovi gosti ili privilegovani uvoznički lobiji?

Agencija za sprječavanje korupcije je, krajem prošle godine, odbila zahtjev Mirjane Drašković da joj se dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuća zaštita, pošto joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”.

Uzalud su bili dokazi koji potvrđuju i osnovanost njenih upozorenja (zviždanja) i spremnost sistema da je zbog toga kazni. „Agencija za sprječavanje korupcije u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača”, stoji u Mišljenju koje je potpisao direktor Sreten Radonjić.

Skoro pa identično mišljenje Agencja je, pod Radonjićevom komandom, donijela i u slučaju Patricie Pobrić, nekadašnje menadžerke hotela Ramada uz čiju pomoć smo saznali da čelnici partija iz vladajuće koalicije svoje privatne račune plaćaju novcem poreskih obveznika.

U slučaju Ramada nijesu ispunjeni uslovi za zaštitu zviždača, navodi Radonjić u saopštenju, objašnjavajući da je Agencija do tog zaključka došla „cijeneći kvalitet dostavljenih informacija i stepen ugrožavanja i nastalih posljedica” po onoga ko ih je objelodanio. „Zakon precizno određuje da uslove za zaštitu zviždača ispunjava isključivo podnosilac prijave za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što u ovom postupku nije bio slučaj”, ustvrdio je Radonjić.

Da li ga činjenice demantuju? Patricia Pobrić je dobila otkaz nedugo nakon što je obznanila model poslovanja Ramade i Socijaldemokrata Ivana Brajovića i Vujice Lazovića. Funkcioneri SD-a su osuđeni zbog otkrivenih zloupotreba u prvostepenom sudskom postupku. Skoro je pa izvjesno da postupak neće biti pravosnažno okončan u doglednoj budućnosti.

Patricia Pobrić nema posao. Tužilaštvo ignoriše prijave za lažno svjedočenje čelnika SD, kao što se ni Agencija ne oglašava povodom prijave da su se Socijaldemokrate (samo)finansirale na nezakonit način. Kako da te „institucije” ignorišu obavezujuće mišljenje predsjednika DPS-a i kontroverznog biznismena Mila Đukanovića, koji nam je obznanio šta on, kao vrhovna vlast u ovoj zemlji, misli o zviždačima: „Da li zaista mislite da je uobičajeno i normalno da neko neovlašćeno daje informacije koje se tiču poslovanja preduzeća? Taj ko kaže da je to doprinos demokratiji priča budalaštine”. Đukanovića se ne tiče to što je sud dao za pravo Patricija.

„Nema sumnje da sam porodici i sebi napravila finansijsku štetu, ali sam zaštitila svoj integritet, i mogu slobodno da se pogledam u ogledalo. Četiri mjeseca prije toga – koliko je prošlo od kada sam shvatila da se desilo ono što danas u medijima nazivate slučaj Ramada – bukvalno sam izbjegavala to ogledalo. Ja koja godinama pričam da je građanski aktivizam neophodan, da moramo biti odlučni i hrabri, nisam imala snage da to i sama budem. To me ubijalo dok nisam izašla sa svim ovim. Prelomila sam kada sam shvatila da više oka ne mogu da sklopim, tajeći nešto što ne treba da se skriva”. Ovako je Patricia u razgovoru za Monitor objašnjavala svoj angažman na početku slučaja Ramada.

Danas kaže samo: „Sve ovo je nevjerovatno teško”. Očekujući, valjda s pravom, da sada – nakon što je dokazano da je govorila istinu – u njeno ime počnu govoriti oni čije je interese štitila. Od javnosti i NVO sektora do američke ambasade u Crnoj Gori (Particia Pobrić ima državljanstvo SAD-a). Umjesto institucija, po njenim riječima, uz nju su nekadašnji poslanik Mladen Bojanić i mnogi drugi pojedinci koji su joj pomagali na razne načine. „Borim se da ostanem aktivna i sačuvan mentalno zdravlje tako što se bavim mojom djecom i omladinom, a uspijem i da nađem sponzore za NVO aktivnosti”. Mahom ekološke.

Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć medija upravo „traži” da Ustavni sud odbije inicijativu Mirjane Drašković o neustavnosti/nezakonitosti važeće sustematizacije u UBHVFP. Institucije, u najboljem slučaju, nastavljaju da ćute – ako već ne igraju po pravilima moćnih. Zato, vratitimo se na početak priče. Da li smo spremni da u javnom životu prihvatimo žene „sa dokazanim znanjem i hrabrošću”. I oprostimo im što imaju ono što mi nemamo. Znanje, integritet, hrabrost, ljepotu i šarm.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo