Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, SUDBINA FABRIKE ARMATURNIH MREŽA: Prosipanje magle

Objavljeno prije

na

Slučaj Fabrike armaturnih mreža u Beranama klasičan je primjer da su obećanja zvaničnika o oživljavanju industrijske zone Rudeš u Beranama, kojom je sa tranzicijom prošao cunami, prosipanje magle. Proporcionalno sa učestalošću predizbornih kampanja.

Ova fabrika je trebalo da bude primjer „privlačenja stranih i domaćih investitora”. U pogonima nekadašnje moćne kompanije Obod, zvanično je otvorio oktobra 2012. godine tadašnji premijer Igor Lukšić.

Ostale su za pamćenje njegove riječi da je to jedna od prvih investicija na Rudešu koja je, ,,zahvaljujući podsticajima države i lokalne uprave, trasirala put za otvaranje novih proizvodnih linija u beranskoj opštini”.

Neposredno uoči tog srećnog dogođaja tadašnji predsjednik opštine Vuka Golubović i vlasnik beogradske komapanije Europolis Vladan Zečević potpisali su ugovor kojim je toj firmi na korišćenje deset godina, ustupljen prostor na Rudešu, radi otvaranja fabrike za proizvodnju armaturnih mreža.

Vlasnik komapnije Europolis je zračio optimizmom. ,,Europolis je ušao u priču otvarnja Fabrike armaturnih mreža u Beranama, znajući da takva vrsta proizvodnje ima perspektivu. Uložili smo oko dva miliona eura za sanaciju čitavog objekta i za nabavku neophodnih proizvodnih postrojenja. To su značajna ulaganja, koja će se, sigurno, pokazati kao opravdana, jer mi planiramo da ubrzo pokrijemo kompletne potrebe crnogorskog tržišta kada su armaturne mreže u pitanju”.

Nije zaboravljeno ni to kako je tadašnji predsjednik opštine Vuka Golubović najavio da će realizacijom ovog projekta biti otvorena nova radna mjesta. „Ovo je ujedno i dobra poruka novim investitorima, jer u Berane dolazi dokazani preduzetnik. Na ovaj način i novoformirana Biznis zona Rudeš polako počinje da zaživljava”.

Od obećane proizvodnje nije bilo ništa. Fabrika je radila samo par dana nakon čega su instalirane mašine potpuno ugašene. One su kasnije izmještene iz bivšeg Obodovog pogona. Razlog nije do kraja poznat, ali se spekulisalo da je ova fabrika u Beranama smetala nekom od crnogorskih moćnika koji se bave građevinskim poslovima.

U sadašnjoj lokalnoj upravi smatraju da i ovaj slučaj potvrđuje da je država neozbiljno tretirala problematiku koja se tiče oživljavanja privrede na sjeveru Crne Gore. Tvrde da u cijeloj priči glavnu riječ vode uvoznički lobi i tajkuni bliski centrima moći.

,,Ako neki investitor uloži dva miliona eura radi otvaranja proizvodnog pogona i za tako nešto dobije podršku države, onda je logično pomisliti da se radi o zaista ozbiljnom poslu. U tako nešto su nas ubjeđivali državni zvaničnici kad su otvarali fabriku armaturnih mreža u Beranama, koja je u početku trebalo da uposli tridesetak radnika i da bude od koristi za cijeli region”, ocjenjuju u lokalnoj upravi.

Oni objašnjavaju kako se javnost i na ovom primjeru mogla uvjeriti da se radilo o propagandnom triku Vlade Crne.

,,Očigledno je da je fabrika smetala nekome od crnogorskih tajkuna, odnosno građevinskoj mafiji, koji se bave uvozom građevinskog materijala, što potvrđuje da se državni zvaničnici samo deklarativno zalažu za oživljavanje privrede”, smatraju u beranskoj lokalnoj upravi.

Valjalo bi se prisjetiti da je u industrijskoj zoni Rudeš nekoliko godina ranije uvoznički lobi presudio i jedinoj fabrici opekarskih proizvoda u Crnoj Gori. Beranska ciglana srušena je do temelja, iako Crna Gora godišnje uvozi opekarskih proizvod u vrijednosti od preko dvadeset miliona eura.

Te priče o beranskim fabrikama, koje su bile jedine takve vrste u Crnoj Gori nijesu nepoznate. Ciglanu Rudeš, kad je zapala u finansijske probleme, polovinom 2005. godine na javnoj licitaciji kupio je podgorički biznismen Petar Đurišić za sitne pare. Kupovina je obavljena iz stečaja, ali su posrednici bili stečajni sudija i upravnik, odnosno Privredni sud u Bijelom Polju, uz monitoring i garancije državne Agencije za privatizaciju i strana ulaganja. Đurišić se, prema tom ugovoru, obavezao da u naredne dvije godine investira 715 hiljada eura, kao i da pet godina ne mijenja djelatnost firme.

Đurišić je svega dvije godine održavao proizvodnju, a zatim je polovinom 2008. saopštio kako fabrika nije rentabilna i da je treba srušiti i napraviti novu. Nakon rušenja, prolaze mjeseci i godine, a od nove fabrike i obećanja nije bilo ništa.

Ovaj „preduzetnik” se nakon toga, kroz stečaj koji je sam sebi uveo, oslobodio svih radnika, a zemljište je na kraju prodato. Ostala je samo gola ledina.

Nedaleko od Fabrike armatrunih mreža i nekadašnje ciglane, svojevremeno je radila i jedina fabrika za protektiranje guma u Crnoj Gori, poznata po nazivom Gumig. Ovu fabriku je 2003. godine na berzi kupio slovenački berzanski mešetar Damjan Hosta, koji je radnicima obećao brda i doline.

Najavljeno je brzo pokretanje proizvodnje, „zašta su obezbijeđene bankarske garancije”, kao i snabdijevanje tržišta protektiranim gumama za koje će se „sirovina dobavljati iz Italije posredstvom slovenačkog partnera”.

Fabrika Gumig sa novim vlasnicima nije proradila. Nije prošlo mnogo vremena kada su svi radnici upućeni na biro rada, a iz fabrike iznešeno sve što je vrijedilo. Čak i kablovi iz zidova. Glavne mašine za protektiranje završile su navodno kod izvjesnog privatnog preduzetnika.

Fabrika kože i kožne galanterije Polimka takođe je bila jedina te vrste u Crnoj Gori, a njeni radnici i danas se ne mogu načuditi da nije mogao da se pronađe „strateški partner” koji bi nastavio proizvodnju u trenutku kada se ova kompanija našla u krizi. I ne samo da nije proradila, već su skupocjene mašine i oprema, vrijedni preko dva miliona eura, prodati i iznešeni iz Crne Gore.

Iz Crne Gore su odnešene i vrijedne papir mašine jedine fabrike papira u državi, koja je samo proizvodnjom roto papira za potrebe crnogorskih novina i novina u regionu, mogla naći dovoljno posla da opstane. Neki smatraju da je uvoznički lobi i tu bio od presudnog uticaja, kada je ova fabrika pred jedne od izbora počela sa radom, a zatim brzo ugašena. Za sva vremena.

Zašto bi onda bilo čudno što nije uspio pokušaj jednog beogradskog biznismena beranskog porijekala da napravi fabriku armaturnih mreža i zbog čega je njena sudbina trajala svega nekoliko dana.

,,Mi nudimo puno podsticaja za ljude koji bi se trebali odvažiti da krenu putem preduzetništva i malog i srednjeg biznisa, ali je nažalost njihov odziv još uvijek mali. Još mnogo vrlo povoljnih sredstva za razvoj biznisa je neupotrijebljeno. Ali ne možemo to samo tako opisivati jer ako imamo nedostatak preduzetničkih znanja onda moramo činiti dodatne podsticaje sve dotle dok se ljudi ne odvaže i krenu u biznis”.

Zvuči poznato. Klasika političkog govora pred izbore. Prosipanja magle je oduvijek bilo.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

MLADI NA SJEVERU: Podrška raste, razlozi za odlazak ostaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Troje od deset anketiranih mladih na Žabljaku razmišlja o odlasku. U Kolašinu gotovo polovina ispitanih ne planira da tamo živi i radi poslije škole ili nakon određenog vremena. U Mojkovcu traže više prilika za posao i veći uticaj na odluke, a u Pljevljima i povoljnije stanovanje i čistiji vazduh. Opštine dodjeljuju stipendije i subvencije za biznis, ali iz njihovih dokumenata teško je utvrditi koliko je mladih zbog te podrške odlučilo da ostane

 

 

Među zaposlenima koji su učestvovali u istraživanju o potrebama mladih na Žabljaku,  čak 30 odsto svih učesnika ankete razmišlja o odlasku iz opštine. Među onima koji razmatraju selidbu, više od polovine navodi nedovoljne mogućnosti za napredovanje, a dvoje od pet – loše uslove života. O odlasku sa Žabljaka razmišlja nešto više od trećine anketiranih djevojaka i nešto više od petine mladića. O preseljenju iz Crne Gore razmišlja 16 odsto ispitanih.

Ta anketa je sastavni dio Nacrta lokalnog plana za mlade za 2027. godinu, koji je trenutno na javnoj raspravi. Anketa je pokazala i šta mladima nedostaje van radnog vremena. Gotovo polovina ispitanih nikada ne posjećuje muzeje, galerije i pozorišta. Kao najčešći razlog za rijetke odlaske na kulturne događaje navode to što se takvi programi rijetko organizuju u mjestu u kojem žive. Tek oko četvrtine je tokom prethodne godine učestvovalo u javnoj raspravi, omladinskom savjetu ili sličnoj diskusiji.

Za sprovođenje Plana mjera za mlade  u 2027. predviđeno je 94.000 eura. Od toga je 24.000 namijenjeno stipendijama za 15 studenata, 22.000 besplatnim logopedskim, defektološkim i somatopedskim uslugama za 30 djece i mladih, a 20.000 podršci mladima u biznisu. Ostatak novca raspoređen je za ekskurzije, nagrade uspješnim učenicima, nabavku knjiga i lektire, kulturne programe, poput filmskih projekcija i škola glume i plesa, kao i škole košarke, šaha i nordijskog skijanja.

U Planu su i savjetovanje za mlade i roditelje, radionice o radu institucija, promocija volontiranja, prevencija nasilja i zavisnosti i informisanje mladih koji vode poljoprivredna gazdinstva. Pored tih planiranih mjera, iz žabljačke lokalne uprave kažu da na različitim konkursima  nastoje da zadrže mlade sugrađane i sugrađanke u rodnom gradu.

„Žabljačka opština je 9. novembra raspisala i konkurs za podršku mladima u biznisu za 2026. Prednost imaju poslovi koji produžavaju turističku sezonu, uvode nove proizvode ili usluge ili razvijaju preduzetništvo na selu. Sličnim konkursom biznisi mladih podržani su i prošle godine“, kazali su Monitoru u lokalnoj upravi.

U Kolašinu je, odgovarajući na pitanja za Nacrt lokalnog akcionog plana za 2025–2026., gotovo polovina anketiranih kazala da ne namjerava da u tom gradu živi i radi poslije srednje škole ili nakon određenog vremena. Na pitanje šta bi uradili da su na čelu Opštine, tražili su više sportskih i kulturnih sadržaja od septembra do maja, lakše rješavanje stambenog pitanja, za one koji žele da ostanu, i bolju psihološku podršku.

Iz Opštine Kolašin tvrde da podrškom preduzetništvu, poljoprivredi, obrazovanju i sportu nastoje da stvore uslove da mladi ostanu u svom gradu.

„Prvi put su po osnovu javnog konkursa mladi preduzetnici podržani prošle godine, sa ukupnim iznosom od 27.000 eura. Za ovogodišnju podršku mladim preduzetnicima opredijeljeno je 30.000 eura, a po jednom biznis planu moguće je dobiti do 9.000. Konkurs je namijenjen mladima od 15 do 30 godina koji žele da pokrenu ili unaprijede sopstveni posao u Kolašinu. Pored toga, postoji poseban program za nezaposlene mlade poljoprivrednike od 18 do 35 godina. “, kazali su iz lokalnog Sekretarijata za finansije.

Podrška mladima, prema objavljenim konkursima lokalne uprave, obuhvata i deset studentskih stipendija za studijsku 2026/2027. godinu, kao i pet sportskih stipendija. Perspektivnim sportistima od 15 do 23 godine namijenjeno je po 100 eura mjesečno tokom godinu.

U Mojkovcu je najčešća ocjena mladih za dostupnost posla bila dvojka, na skali od jedan do pet. Za život u opštini najčešće su davali trojku, a za osjećaj sigurnosti peticu. Od 119 mladih koji su odgovorili na anketu, oko 36 odsto izdvojilo je zapošljavanje kao najvažniju oblast za razvoj mladih, a oko 33 odsto obrazovanje. Anketirani su kazali da žele da budu više uključeni u donošenje odluka, kao i da se obrazovanje i pristupi radu sa mladima promijene. Na pitanje šta bi ih podstaklo da se više uključe u život zajednice, najčešće su birali sportske i rekreativne događaje.

Mojkovac je podršku mladima, takođe, razradio Lokalnim akcionim planom za 2025–2026. godinu, usvojenim 27. decembra 2024. Njime su predviđene radionice profesionalne orijentacije i pisanja projekata, predstavljanje programa Zavoda za zapošljavanje, podrška mladima sa sela za bavljenje poljoprivredom i turizmom, kao i programi sticanja radnih znanja i vještina. Veće učešće u odlučivanju trebalo bi, kako planiraju, podstaći simulacijom lokalnog parlamenta, debatama i volonterskim aktivnostima. Mjere se odnose i na kulturne, sportske i kreativne programe, medijsku pismenost, prevenciju zavisnosti i vršnjačkog nasilja te uključivanje mladih iz ranjivih grupa.

Istovremeno, u dokumentu je prepoznato da Mojkovac nema kancelariju za mlade ni službenika zaduženog isključivo za njihova pitanja, već te poslove zaposleni obavljaju uz druga zaduženja.

U Pljevljima je na opštinsku anketu odgovorilo 185 mladih. Među promjenama koje žele u narednih pet godina izdvojili su nova radna mjesta, bolje uslove rada, povoljne stambene kredite i olakšice za mlade bračne parove. Navodili su i da gradu nedostaju bioskop, koncertni prostori, omladinski klubovi, bazen i sportski tereni. Oko dvije trećine ispitanih bilo je nezadovoljno ili veoma nezadovoljno dostupnom podrškom za mentalno zdravlje.

Podrška mladima u Pljevljima obuhvata preduzetništvo, obrazovanje, stanovanje i podsticaje za ostanak na selu. Na primjer, mladim poljoprivrednicima namijenjena je pomoć do 8.000 eura, odnosno do 9.000 za žene, za pokretanje i unapređenje proizvodnje, uključujući nabavku priplodnih grla. Posebnom mjerom predviđeno je 1.000 eura za nezaposlene parove mlađe od 40 godina koji žive na selu i isključivo se bave poljoprivredom na registrovanom gazdinstvu, kao i podrška od 1.200 eura po osnovu rođenja djeteta tokom 2026.

Opština, kako su kazali Monitoru, pomaže i mladim porodicama da riješe stambeno pitanje, a sa ovogodišnjim korisnicima programa u septembru su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. Podrška školovanju nastavljena je konkursom za stipendije za studijsku 2026/2027. godinu.

Dok Opština priprema novi plan i uvodi mjere podrške, istraživanje ReLOaD3 pokazuje da bi Bijelo Polje napustilo više od četiri od deset anketiranih mladih. Kao razloge najčešće navode nemogućnost zaposlenja nakon školovanja i loše uslove života, dok polovina među razlozima izdvaja osjećaj da su nevidljivi za lokalnu samoupravu. Ipak, razgovori u fokus grupi pokazuju da odlazak ne mora biti konačan: većina učesnika vratila bi se nakon školovanja i sticanja iskustva ukoliko bi u svom gradu dobila priliku za posao i napredovanje.

Iz Opštine Bijelo Polje tvrde da nizom mjera nastoje da mladima olakšaju osamostaljivanje i ostanak u gradu. Za rješavanje stambenog pitanja mladih bračnih parova opredijeljeno je 260.000 eura, a za subvencionisanje kirije još 60.000, uz pomoć do 100 eura mjesečno tokom godinu. Povećane su i studentske stipendije, koje, zavisno od nivoa studija, iznose od 700 do 1.500 eura, a podrškom je obuhvaćeno 250 studenata. Za subvencije mladima za kupovinu bicikala i električnih trotineta izdvojeno je 40.000 eura, uz najviše 200 eura po korisniku.

Bijelo Polje je obuhvaćeno i državnim programom „Garancija za mlade“, koji pruža podršku zapošljavanju i osposobljavanju mladih koji ne rade, ne školuju se niti pohađaju obuku. Iz lokalne uprave ukazuju i na pripremu novog plana za mlade, u okviru koje je u oktobru organizovan dijalog sa oko 60 mladih, predstavnicima škola i institucija, čiji bi predlozi trebalo da oblikuju buduće mjere.

Koliko te mjere zaista mijenjaju život mladih nijedna lokalna uprava ne zna, odnosno o tome nema zvaničnih podatka. Opštine navode koliko su novca izdvojile i koliko stipendija ili subvencija dodijelile, ali nema preciznih podataka o tome koliko je mladih, zahvaljujući toj podršci, osjetilo da im je život u rodnom gradu bolji. Ne zna se ni koliko ih je ona podstakla da ostanu ili da se vrate.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRI, OPŠTINE BERANE I ROŽAJE: Zapošljavaj kad možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državna revizorska institucija utvrdila je da su opštine Berane i Rožaje povećavale broj izvršilaca predviđenih pravilnicima bez jasnih kriterijuma o tome koliko je ljudi potrebno službama. Obje opštine su za redovne poslove angažovale  po ugovorima o djelu. U Beranama se ne slažu ni podaci o broju zaposlenih, a u Rožajama su takvi ugovori zaključivani i poslije upozorenja revizora

 

 

Opština Berane je prošle godine za ugovore o djelu isplatila gotovo četvrt miliona eura, skoro dvostruko više nego godinu ranije. U Rožajama je u istom periodu zaključeno više od trideset ugovora o djelu za redovne poslove, a pojedini su trajali i po godinu. U Beranama su po tim ugovorima obrađivane poreske prijave i dostavljana rješenja, a u Rožajama su na taj način povjeravani i poslovi unutrašnje revizije i Komunalne policije.

Ugovor o djelu zaključuje se za konkretan posao koji neko obavlja za naknadu. Njime se ne zasniva radni odnos. Državna revizorska institucija (DRI) preporučila je opštinama da te ugovore koriste za poslove van redovne djelatnosti službi, a da radna mjesta predviđena pravilnicima popunjavaju po propisanoj proceduri.

Zapošljavanje u obje opštine od 2022. do 2024. obuhvaćeno je tematskom revizijom koju je DRI objavila početkom avgusta ove godine. U Rožajama je DRI posebno provjeravala šta je urađeno po preporukama iz revizije završnog računa za 2022. godinu. Rezultate te kontrole, koja je obuhvatila i prošlogodišnje ugovore, objavila je početkom oktobra.

Za broj zaposlenih u Beranama na kraju 2024. godine u dokumentima se pojavljuju četiri različite brojke. Prema dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa, Opština Berane imala je 271 zaposlenog, gotovo pedeset više nego godinu ranije. DRI za isti datum navodi ukupno 256 zaposlenih. Kad se saberu zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme iz istog izvještaja, dobije se 280. U poreskom obrascu IOPPD prijavljene su 274 osobe.

Razlike je bilo i godinu ranije. Na kraju 2023. u poreskom obrascu bilo je prijavljeno više od trideset ljudi više nego što je DRI navela u izvještaju. Revizori napominju da njihov kadrovski pregled ne obuhvata dio lokalnih funkcionera, među kojima su predsjednik Opštine i dva potpredsjednika. Za razliku između podataka opštinskih službi i poreske prijave u fusnoti navode da „nije objašnjena do kraja postupka revizije“.

Broj izvršilaca predviđen pravilnicima u međuvremenu je rastao iz godine u godinu. Za dvije godine povećan je za više od četrdeset i na kraju 2024. dostigao je 360. Broj radnih mjesta u istom periodu porastao je za petnaest. Opština je više puta mijenjala organizaciju uprave. Iz zajedničkog sekretarijata izdvojeni su, između ostalog, sekretarijati za sport i za kulturu. Broj predviđenih izvršilaca povećavan je i dok je dio postojećih mjesta bio nepopunjen.

Opština, piše DRI, „nije vodila računa o obimu, vrsti i složenosti poslova za koje treba dodatno angažovati radnu snagu“.

Revizori su našli netačnosti i u podacima o ugovorima o djelu koje su im dostavile opštinske službe, pa su isplate provjerili u glavnoj knjizi Opštine. Po tim ugovorima, tokom prve godine obuhvaćene revizijom, angažovano je nešto više od 40, naredne više od 60, a 2024. gotovo 50. Zaposleni po ugovoru o djelu su vodili registar obveznika poreza na nepokretnosti, obrađivali poreske prijave, dostavljali rješenja i obavljali komunalni nadzor. U pojedinim ugovorima pisalo je samo da angažovani „pruža usluge“.

Opština je 2024. sa 15 odoba sklopila ugovore o privremenim i povremenim poslovima. Više od polovine nastavilo je da radi po ugovoru o djelu nakon isteka 120 radnih dana. Revizori su našli i slučajeve u kojima su se te dvije vrste ugovora smjenjivale. Među povjerenim poslovima bilo je i onih predviđenih pravilnicima, od čuvanja arhivske građe do zaštite i spašavanja. DRI je preporučila Opštini da uvede kontrole kako bi spriječila ponavljanje te prakse.

Za ugovore o djelu iz budžeta je 2023. i 2024. isplaćivano oko 125.000 eura godišnje. U 2025. taj je izdatak dostigao gotovo četvrt miliona eura. U završnom računu za 2024. iskazano je i više od 2,3 miliona eura neplaćenih poreza i doprinosa na zarade, nagomilanih od jula 2021. do kraja 2024. godine.

U Rožajama je, prema avgustovskoj reviziji DRI, na kraju 2024. bilo 253 zaposlenih. Gotovo devet od deset radilo je na neodređeno. U poreskom obrascu prijavljeno je šestoro zaposlenih više, kao i jedna osoba na neplaćenom odsustvu. Tokom cijele godine po ugovorima o djelu angažovano je nešto više od četrdeset ljudi.

Od 2022. do kraja 2025. broj izvršilaca predviđenih pravilnicima porastao je za pedeset. Na kraju tog perioda Opština je imala 255 zaposlenih, dok su pravilnici predviđali 342 izvršioca na nešto manje od 260 radnih mjesta. Izmjenama pravilnika tokom prošle godine dodato je sedam izvršilaca, između ostalog u Komunalnoj policiji i Direkciji za imovinu. DRI je utvrdila da je kadrovski plan bio usklađen sa pravilnicima. Opština još nije sprovela preporuku da utvrdi kriterijume po kojima određuje koliko je ljudi potrebno službama.

U avgustovskom izvještaju DRI opisuje i slučajeve u kojima je Opština primala ljude na određeno bez javnog oglasa, iako nijesu ispunjavali uslove za ta radna mjesta. Potom ih je angažovala po ugovoru o djelu, a neki su se poslije javnog oglasa zaposlili na neodređeno. Vrijeme provedeno na ugovoru o djelu računalo im se kao radno iskustvo potrebno za radno mjesto.

„U toku 2025. godine Opština je zaključivala ugovore o djelu na poslovima iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“, piše u kontrolnom izvještaju. Revizori su utvrdili da su zaključena 33 takva ugovora. U Službi za unutrašnju reviziju ugovori za planiranje i obavljanje revizija i pisanje izvještaja trajali su od deset mjeseci do godinu. U Komunalnoj policiji trajali su od osam mjeseci do godinu. U obje službe po dva ugovora bila su zaključena na godinu. Po ugovoru o djelu radilo se i u arhivi i administraciji.

Kontrola je pokazala i šta je Opština promijenila. Naknade po ugovorima o djelu sada isplaćuje sa budžetske stavke predviđene za te ugovore. U reviziji za 2022. te isplate bile su evidentirane među neto zaradama. Poslije konkursa primljeno je dvanaest rukovodilaca koji su prošle godine bili vršioci dužnosti. Revizori su ove godine na platnom spisku zatekli još troje u tom statusu, pa su ocijenili da je preporuka o izboru rukovodilaca djelimično sprovedena. U kadrovski informacioni sistem uneseno je više od devet desetina dosijea lokalnih službenika i namještenika.

Od devetnaest preporuka koje je DRI provjerila u Rožajama, Opština je sedam sprovela u cjelini, sedam djelimično, a pet još nije sprovela. Među tih pet je i preporuka o ugovorima o djelu. Opština se nije izjasnila o preliminarnom izvještaju. Do 6. aprila 2027. treba da obavijesti DRI šta je uradila po preostalim preporukama. Za preporuke iz avgustovske revizije rok je 2. februar 2027. i važi za obje opštine.

Do zaključenja ovog broja Monitora iz beranske i rožajske opštine nijesu odgovorili na pitanja o tome da li su postupili po preporukama DRI i kakvo je sada stanje kada je riječ o zapošljavanju i angažovanju po ugovorima o djelu.

Za ugovore o djelu i druge opštine na sjeveru izdvajaju desetine hiljada eura godišnje. Prema završnim računima za 2024, Pljevlja su po tom osnovu isplatila nešto više od 200.000 eura, Bijelo Polje oko 65.000, Mojkovac oko 61.000, a Kolašin oko 33.000 eura.

I u Kolašinu su po ugovoru o djelu obavljani redovni poslovi lokalne uprave. U dokumentaciji uz nezavisnu reviziju završnog računa piše da su angažovani po tim ugovorima „u najvećem broju slučajeva obavljali poslove iz redovne djelatnosti organa lokalne uprave“.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NJUJORŠKI CENTRAL PARK USRED BUDVE: Zeleno obmanjivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako je suštinski na djelu betoniranje

 

Iz kabineta predsjednika Opštine Budva, Nikole Jovanovića, najavljen je novi ekskluzivni projekat – Central park Budva – investicija vrijedna oko 25 miliona eura. Poslije čitavog niza projekata vrijednih na desetine miliona eura koje je tokom ove godine u investicionom zamahu, kakav se ne pamti, plasirala lokalna uprava, najava izgradnje novih objekata na jedinoj preostaloj zelenoj parceli u gradu, izazvala je brojne negativne komentare među građanima i predstavnicima političkih partija.

Gradnja se planira na slobodnoj lokacji pored zgrade Pošte, preko puta tržnog centra TQ Plaza, poznatoj kao Velja voda, površine 5.087 m2, koja u ovom trenutku predstavlja djelimično uređenu parkovsku površinu. Nešto manje od 3.000 kvadrata zemljišta u vlasništvu je tivatske kompanije CG LUX, kazahtanskog biznismena Igora Bidila, dok je preostalih 2.140 kvadrata u vlasništvu države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Opštine.

Na sjednici Skupštine koja je održana 30. oktobra, planirano je da predsjednik Jovanović odbornicima predstavi detalje ovog projekta, kako bi dobio saglasnost da započne pregovore oko njegove realizacije. Investicija od 25,3 miliona eura predviđena je rebalansom budžeta čiji je predlog izazvao veoma oštru raspravu u kojoj umalo nije došlo do fizičkog obračuna među odbornicima. Sjednica SO je prekinuta nakon što su sa nje udaljeni odbornici opozicije, Blažo Rađenović (URA) i Jovana Todorović (DNP), dok su odbornici Demokrata i Pokreta za grad napustili zasijedanje.

U njihovom odsustvu skupštinska većina, koju čine Jovanovićeva grupa Budva naš grad, DPS i ES, usvojila je rebalans budžeta i dala ovlašćenje predsjedniku Jovanoviću da započne pregovore sa CG Lux oko realizacije projekta Central park Budva.

„Ovlašćuje se predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović da u ime i za račun Opštine Budva vodi pregovore i usaglasi predlog Ugovora o zajedničkom investiranju i izgradnji sa Društvom za turizam, trgovinu i usluge, export-import “CG LUX” D.O.O. Tivat, te preuzme druge radnje u cilju realizacije projekta “Central park Budva-park koji povezuje grad“ – koncept novog javnog prostora sa pratećim sadržajima i javnim garažama“, piše u odluci Skupštine

Odbornicima nije predočena  projektna dokumentacija iz koje bi se moglo vidjeti na osnovu čega je utvrđena vrijednost projekta na 25 miliona. Nisu pred sobom imali idejni projekat, ime autora idejnog rješenja, podatke na osnovu kakvog prethodnog postupka je ono nastalo i ko je i na koji način izvršio procjenu vrijednosti investicije. Predstavnicima građana dostavljena je loša kompjuterska animacija projekta u kojoj su navedene pojedinačne cijene za svaki segment investicije (garaže, trg, park) ukupno 25.311.562 miliona eura. Ko je to izračunao, kojom metodologijom i na osnovu kakve dokumentacije, niko nije ni pitao.

Za ovaj projekat podzemnih garaža nije raspisan javni urbanističko-athitektonski konkurs, kao ni za dvije montažne garaže koje u centru grada, na Trgu republike, izvodi novosadska kompanija Gemmax gradnja. Opština nema posebnu službu, savjet ili komisiju za urbanističko i arhitektonsko uređenje grada. Sve odluke donosi jedan čovjek, pa se dogodilo da su na oko 300 metara razdaljine, u gradskom jezgru, planirane tri javne garaže.

Takozvani Central park predviđa izgradnju objekta sa jednom nadzemnom etažom i sedam podzemnih, u kojima se smještaju komercijalni sadržaji i javne garaže. Javnost je ostala uskraćena za detaljne informacije oko ovog projekta koji se predstavlja kao javno-privatno partnerstvo u kojem se javna zelena površina kombinuje sa velikim podzemnim parkinzima i komercijalnim poslovnim prostorima.

Na parecli od 5.000 kvadrata zelena površina ostaje u manjini. Zelenilo zauzima oko 3.000 kvadrata, ostatak od 2.000 hiljade nadzemnog dijela i sedam etaža podzemnog, predstavlja ogroman novi betonski objekat. Nadzemna građevina i prva podzemna etaža raspolažu sa oko 4.740 bruto površine na kojoj su predviđeni restorani, gastro zone, teretane, prodavnice, prostori za djecu….

Pod zemljom se planira izgradnja 6 etaža sa 540 garažnih mjesta. Priča o parku i izgradnji zelene oaze u centru Budve pred podacima o tome šta se planira, gubi na vjerodostojnosti.

Na lokaciji površine približno 5.100 kvadrata, u neposrednoj blizini hotela, poslovnih sadržaja i glavnih gradskih pješačkih pravaca, predviđeno je formiranje savremenog javnog prostora koji objedinjuje približno 3.000 kvadrata parkovskih površina i 2.000 kvadrata uređenog gradskog trga. Riječ je o ambicioznom arhitektonsko-urbanističkom konceptu koji ima potencijal da značajno unaprijedi kvalitet svakodnevnog života građana, ali i da doprinese stvaranju novog, prepoznatljivog identiteta centra Budve.

Koliko je projekat ambiciozan pokazuje i naziv – Central park Budva, po ugledu na poznati Central park u Njujorku. Neumjesno korišćenje imena Central park u budvanskom kontekstu, predstavlja klasičan primjer takozvanog greenwashing-a, zelenog obmanjivanja, naziva poznatog i u arhitekturi. U pitanju je marketinška strategija kojom se neki građevinski objekat predstavlja kao ekološki i „zelen“, iako za to ne postoje dokazi. Njime se stvara privid ekološkog pristupa kroz arhitektonske vizuelizacije i javne prezentacije, kao „urbana oaza“, jer sadrži malo zelene površine, dok se istovremeno betoniraju mnogo veće.

Nakon što su planovi Opštine o gradnji Central parka u Budvi dospjeli u medije, na društvenim mrežama osvanuli su podsmješljivi komentari i usporedbe sa Central parkom u Njujorku, sa kojim ovaj budvanski nema nikakve sličnosti. Radi se o jeftinom propagandnom triku u poslu kojim se privatna imovina komercijalno valorizuje pod plaštom javnog interesa.

Najpoznatiji gradski park na svijetu i jedan od simbola Njujorka izgrađen je u 19. vijeku prema projektu čuvenih pejzažnih arhitekata Frederika Loa Olmsteda (Frederick Law Olmsted) i Kalverta Voksa (Calvert Vaux). Predstavlja remek djelo pejzažne arhitekture, sa valovitim livadama, stazama, jezerima i bujnim šumama. Central park je globalni primjer masivnog zelenog prostora okruženog neboderima i betonom, navodi se u brojnim tekstovima o ovom najposjećenijem gradskom parku na svijetu.

Prostire se na oko 341 hektar, odnosno 3 miliona kvadrata, dok zeleni dio budvanskog parka zauzima 0,3 hektara ili 3.000 m2 površine, a cijeli projekat 0,5 ha.

Central park nema podzemnih javnih garaža, tržnih centara, poslovnih prostora teretana i trgovina. Sagrađen je na prirodnom tlu, zemlji i stijenama, dok se ovaj u Budvi formira na krovu podzemnih garaža kao pejzažna arhitektura na vještačkoj podlozi. On nema za cilj izolaciju od budvanskih solitera i silnog betona kao mjesto mira i odmora za posjetioce,  već rješavanje hroničnog nedostatka parking mjesta u gradu. Mali sadašnji park postaće mjesto buke, saobraćajne gužve i zagađenja okoline. Sve suprotno od koncepta Central parka na koji se autori ove ideje pozivaju.

Iz Demokratske CG pozvali su Specijalno državno tužilaštvo da obrati pažnju na najavljeni projekat. Oni su kazali da je u pitanju posao iza kojeg stoji DPS, odnosno projektna podrška nerealizovanim kombinacijama iz vremena Svetozara Marovića.

„Vlast koja nije u stanju da zakrpi rupe na asfaltu sada želi da nas ubijedi kako će izgraditi šest nivoa podzemnih garaža na jedinoj preostaloj velikoj zelenoj površini iza hotela Budva – lokalitetu poznatom kao Velja voda..“ kazali su u saopštenju za medije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo