Povežite se sa nama

OKO NAS

PROBLEMI KOLAŠINSKIH PRIZVOĐAČA FLAŠIRANE VODE: S mukom i do domaćeg tržišta

Objavljeno prije

na

Voter grup Suza, Lipovo Akva Monta, Gorska i Akva Bjanka, fabrike za flaširanje vode, koje koriste izvore sa područja kolašinske opštine bile su, ne tako davno, razlog za neumjereni optimizam lokalnih i državnih čelnika. Očekivalo se mnogo, a otvaranje tih fabrika bio je motiv da i drugi krenu u komplikovane i skupe procedure za dobijanje koncesija nad mnogim, kako tvrde, vrlo kvalitetnim izvorima na području te opštine. Deset godina kasnije, situacija je takva da ne daje mnogo razloga za optimizam. Planovi o tome da Kolašin ,,napoji” i potrošače na bliskoistočnom tržištu sve se tiše i stidljivije pominju. Proizvođači flaširane vode svih ovih godina teško su stizali i do potrošača na domaćem tržištu, a neke od fabrika pomacima u zadobijanja crnogorskih kupaca tek sada mogu da se pohvale.

Četiri kolašinske fabrike različito su se snašle na tržištu, pa je i njihov trenutni status u skladu sa tim. Miro Perović, jedan od osnivača preduzeća Voter grup Suza, za Monitor kaže da Kolašin i dalje može imati reputaciju ,,grada voda”. Za to je, kaže on, dovoljna i jedna ,,ozbiljna industrija”.

,,Brojnost nije mjerilo toga. Međutim, postavlja se pitanje koliko možemo biti kvalitetni. Za tržište kao što je crnogorsko, tvrdim, dovoljna su dva zatvorena sistema. U našoj državi na zdrav način, u uslovima kada uvoz ne bi bio viši od 15 odsto, mogle bi da funkcionišu dvije fabrike vode. Neznanje je razlog tih planova o otvaranju fabrika voda, koji su još aktuelni”, kaže on.

Perović pojašnjava da se njegova kompanija odavno skoncentrisla na domaće tržište i da ne razmišljaju o stranim. Ambiciozni planovi o izvozu vode, takođe su, tvrdi on plod laičkog pristupa toj oblasti. Industriju vode, smatra, treba sagledati u relanim okvirima.

,,Voda, definitivno, nije artikal izvoznog karaktera. Ona je isplativa samo za transport ne udaljeniji od 300 km. Kamion vode vrijedi oko 2.000 eura i to je artikal koji se lokalno pakuje i prodaje. Sve mimo toga je nepoznavanje i laički pristup. Mogućnost izvoza na bliskoistočno tržište je bajka”. Svjetski giganti u toj oblasti, objašnjava Perović, vodu pune na više izvorišta pod istim brendom.

Rosa je jedna od rijetkih kolašinskih fabrika koja bilježi rast prozvodnje. Sada je količina flaširane vode u pogonima tog preduzeća oko 10 miliona litara. No i dalje se, kaže Perović suočavaju sa brojnim problemima na tržištu.

,,Proizvođači vode se i dalje suočavaju sa nelikvidnšću tržišta, nemogućnošću pristupa jednom segmentu tržišta koji je rizičan za male proizvođače, što mi i jesmo u poređenju sa gigantima iz okruženja. Ti veliki prizvođači koji imaju širi asortiman i veće mogućnosti mogu da se izbore i za urednost naplate. Male trgovine su i dalje bitan dio tržišta, naročito u sezoni. Mi kod njih ne možemo obezbijediti urednost naplate”, objašnjava. On tu vidi prostor da država poboljša ambijent, to jest reguliše sitem naplate. On smatra da su promjene u Privrednoj komori ohrabrujuće, pa se nada da će projekat, prema kojem je planirano da se police u radnjama plaćaju za domaće proizvođače, značajno popraviti stanje. Ipak, tvrdi sagovornik Monitora mora se mnogo raditi na razvijanju svijesti Crnogoraca da je kupovina domaćeg višestruko korisna.

U fabrici Gorska smatraju da se velikim uvozom voda iz regiona pravi presedan jer se zapostavljaju domaće kompanije čija su izvorišta proglašena među najboljim u Evropi. U toj kompaniji ističu kako aktivnosti Ministarstva poljoprivrede nijesu dovoljne da bi se stalo na put ovakvom stanju. ,,Nikakve olakšice nijesmo dobili od države, a svoje proizvode plasiramo samo na domaćem tržištu. Ne znam zašto se ne forsira domaći proizvod, koji definitivno može doprinijeti i rastu BDP.”

Dok u Perovićevoj fabrici bilježe pozitivan poslovni bilans, njihove kolege iz fabrike u Lipovu su godinama u ogromnim problemima. U Privrednom sudu, 12. februara biće održanao ročište, poslije kojeg će se znati da li će u tu fabriku biti uveden stečaj. Sve to prema zahtjevu Poreske uprave (PU) da se pokrene stečajni postupak , zbog dospjelog, a nenaplaćenog potraživanja, u iznosu od oko 341 hiljadu eura. Fabrikom vode Lipovo gazduje kompanija Atlas Invest, iz Atlas grupacije Duška Kneževića i javnosti nepoznata arapska firma Mega Gulf Investments Holding iz Dubaija.

Punomoćnica PU Anka Medojević kazala je juče pred sudom da PU ostaje pri predlogu za pokretanje stečaja u fabrici vode, kao i da je dužnik, u međuvremenu, platio samo 20.448 eura, što je nedovoljno u odnosu na ukupan iznos duga.

Ta kolašinska fabrika je prema posljednjim podacima, bila u blokadi oko 382 hiljade eura, a blokada je prema podacima saopštenim na zaključnom ročištu 13. oktobra minule godine, trajala neprekidno od 25. februara 2016. godine. Fabrika nije aplicirala kod PU za reprogram poreskih obaveza.

Sa druge strane, neki Kolašinci koji imaju planove da u budućnosti zarade eksploatacijom izvorišta i dalje su sigurni da je voda za piće proizvod koji Crna Gora može da izvozi na strana tržišta i najznačajniji resurs koji treba koristiti.

,,Najveći problem kod koncesionara je taj što je za početak rada to jako skupa investicija. Kreditni uslovi za ovu oblast su dosta nepovoljni, to je osnovni razlog što se pojedine planirane koncesije nijesu realizovale”, rekao je nadavno novinarima Zoran Rakočević, koji je dugo u poslovnim planovima vezanim za industriju vode.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo