Izdvojeno
CRNA GORA I GENOCID U SREBRENICI: Rezolucija o nama

Objavljeno prije
1 godinana
Objavio:
Monitor online
Upornost negatora genocida u Srebrenici svjedoči kako se i aktuelna priča o rezoluciji UN ne tiče samo onoga što se desilo u BiH u ljeto 1995. Jednako tako ona je usmjerena na pitanje naše budućnosti
Prijedlog Rezolicije UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici nanovo je uzburkao duhove u regionu.
Podrška tom dokumentu je dug prema prošlosti i zalog za budućnost, cijeni većina sa prostora bivše SFR Jugoslavije. BiH, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska našle su se među kosponzorima Rezolucije koju su Skupštini UN predožile Njemačka i Ruanda. Kosovo, koje nije član UN, takođe je podržalo usvajanje Rezolucije.
Srpski zvaničnici protive se Rezoluciji i vode kampanju protiv njenog usvajanja, insistirajući da se u Srebrenici nije dogodio genocid. Intenzivno lobiraju protiv njenog usvajanja uz tvrdnju da je “usmjerena protiv srpskog naroda”, iako se u tekstu Rezolucije ne pominju ni jedan narod ili država. Insistira se na procesuiranju nekažnjenih zločinaca, osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenih zločinaca.
Crna Gora je po običaju podijeljena. Nekako iz druge ruke, prije nekoliko dana, dobili smo dojavu o tome kako će se držati zvanična Podgorica prilikom glasanja u UN. Tokom Spajićeve posjete Njemačkoj, Milan Nič, jedan od njegovih sagovornika, objavio je kako im je crnogorski premijer saopštio da će njegova Vlada podržati Rezoluciji, ali je neće kosponzorisati.
Još od aprila ovamo brojni poredstavnici civilnog sektora tražili su od zvaničnika da se izjasne. “Budući da se podrazumijeva da će Crna Gora glasati za Rezoluciju, smatramo da treba da učini i korak više i pridruži se grupi od trenutno 18 država svijeta koje su je kosponzorisale i koje razumiju važnost izgradnje mira”, navodi se u inicijativi tridesetak NVO upućenoj premijeru Miloju Spajiću sredinom aprila. Od tada se broj potpisnika višestruko uvećao (stotinjak udruženja i NVO i više od 300 pojedinaca). Pošto Vlada nije reagovala uslijedile su dodatne reakcije.
“Veoma smo zabrinuti zbog oklijevanja da se Vaša Vlada bavi ovim pitanjem. Crna Gora je trebalo da među prvima objavi da sponzorstvom ove rezolucije na međunarodnoj sceni pokazuje raskid s ratničkom i zločinačkom politikom devedesetih i da je spremna da svojoj djeci i budućim generacijama obezbijedi trajni mir”, navedeno je u saopštenju HRA, jedne od NVO koje su inicirale obraćanje Spajićevom kabinetu.
Tu je bilo i podsjećanje da je Skupština Crne Gore već usvojila dvije odluke koje se tiču pogubljenja više od 8.000 civila u Srebrenici 1995. Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. i Rezoluciju o genocidu o Srebrenici iz 2021., za koju je glasala većina od 55 poslanika, dok je 19 bilo protiv, uz sedam uzdržanih.
Vlada je nastavila da ćuti. Članice vladajuće koalicije počele su pojedinačno izjašnjavanje o dokumetu UN-a. SNP, NOVA i DNP ostale su dosljedne politici negiranja genocida u Srebrenici. Demokrate se nijesu izjašnjavale, dok je iz poslaničkog kluba Spajićevog PES-a stiglo saopštenje u kome se kaže kako oni “poštuju sve rezolucije koje su usvojene u parlamentu”. Ali, “ne podržavamo da se zbog odgovornosti bilo kog pojedinca imputira odgovornost bilo kom narodu. Apsolutno smo protiv korišćenja ove teme u dnevno-političke svrhe, jer se radi o pitanju koje otvara rane prošlosti.”
U najboljem slučaju, dalo bi se zaključiti da poslanici najbrojnijeg poslaničkog kluba unutar vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore nijesu informisani o aktuelnoj Rezoluciji UN. Pošto se u njoj upravo insistira na individualnoj odgovornosti zločinaca. Reklo bi se da nisu baš upoznati ni sa tokovima ovdašnje istorije. Ne jednom se pokazalo da ćutanje o zločinima učinjenim iz nacionalne i vjerske mržnje, pod izgovorom “neotvaranja rana prošlosti”, može dovesti samo do društvene infekcije. A nikako do zacjeljivanja i ozdravljenja.
Predsjednik Jakov Milatović je, reagujući na inicijative NVO oko odnosa prema rezoluciji o genocidu u Srebrenici poručio: “Crna Gora ima državni stav. Da li je vlada promijenila mišljenje u odnosu na državni stav, to je pitanje za vladu.”
Pošto su stranci objelodanili kakav će stav imati naša država prilikom glasanja u UN, premijer Spajić se nije oglašavao. U priču su se žestoko uključili predsjednik parlamenta Andrija Mandić i predsjednik RS Milorad Dodik.
“Najava crnogorskog premijera da će podržati rezoluciju o Srebrenici je moralno, politički i istorijski katastrofalna”, ocijenio je Dodik. Mandić je priču nadogradio porukom da bi glasanjem za rezoluciju UN, Crna Gora okrivila cijeli srpski narod. “Crna Gora da nije imala poštovanje, tradiciju, svoj ponos i dostojanstvo, danas ne bi ni postojala”, lamentirao je predsjednik parlamaneta. Pri tom je ispoljio razumijevanje za Spajićeve nevolje, jer se on,kako reče, nalazi pod velikim pritiskom međunarodnih partnera i dijela crnogorske javnosti.
Mnogo je licemjerja na raznim stranama, na namjoćnijim adersama svijeta, kada je u pitanju strašna sudbina Srebrenice. To zaslužuje posebnu priču. Ovdje se bavimo nama. Ignorišući činjenice o genocidu u Srebrenici, relativizujući odluke Skupštine Crne Gore, izvrćući rezultate prošlogodišnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, Mandić se ponovo stavio na čelo onih koji pokušavaju prekrojiti istoriju 90-tih. Njihova dosljednost u tretmanu žrtava i egzekutora svjedoči kako se aktuelna priča o Srebrenici ne tiče samo onoga što se desilo 1995. godine u Bosni i Hercegovini. Isto je toliko usmjerena na pitanje budućnosti Crne Gore i njenih građana.
Nikada nije na odmet ponoviti: nakon osvajanja Srebrenice, zaštićene zona UN, pripadnici vojnih i paravojnih jedinica Republike Srpske ubili su više od 8.000 civila, muškaraca i dječaka. Za te zločine je, do sada, osuđeno oko 50 osoba na više od 700 godina zatvora.
Međunarodni sud pravde presudio je da je u Srebrenici počinjen genocid, a da su ga počinile vojne i policijske snage bosanskih Srba. Srbija je, navodi se u presudi, odgovorna zato što nije spriječila geniocid.
A mogla je. To znamo i bez Haga.
Finalni tekst Rezoluciji UN
Finalni prijedlog Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici usaglašen je i predat predsjedniku Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija, saopštio je ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija u četvrtak ujutru. Uz navođenje dijela dokumenata koja su poslužil kao osnov za njeno predlaganje, Rezolucijom se:
- Odlučuje da 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.
- Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti.
- Takođe bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene od strane međunarodnih sudova za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici.
- Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a.
- Traži od Generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom Genocid u Srebrenici i UN, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od Generalnog sekretara da skrene pažnju na poštovanje ove rezolucije od strane svih država članica i organizacija sistema UN.
- Poziva sve države članice, organizacije sistema UN, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
Apel bez odjeka
Četrnaest organizacije za zaštitu ljudskih prava iz Srbije pozvale su Vladu i predsjednika Srbije da podrže Rezoluciju UN..
Potpisnici apela, među kojima su Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM), Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji pozvale su vlasti u Beogradu da “prekinu s praksom slavljenja osuđenih ratnih zločinaca, poricanja zločina, žrtava i presuda međunarodnih sudova”.
“Time bi Srbija napravila odlučan korak prema pomirenju u regionu”, zaključili su. Apel je ostao bez odjeka
Zoran RADULOVIĆ
Komentari

Sa dvije letilice za gašenje požara iz vazduha, manje od 150 vatrogasnih vozila i vatrogascima koji se iscrpljuju do krajnjih granica, Crna Gora nema kapaciteta da se nosi sa požarima. Posebno kad bukte širom zemlje. Boreći se sa vatrenom stihijom, život je izgubio vojnik Dejan Božović. Ta tragedija morala bi biti opomena vlastima da vatrogascima, vojnicima i dobrovoljcima pomognu opremom, strategijom i organizacijom. Umjesto dosadašnjih praznih obećanja
Koliko je rizična i teška borba protiv vatrene stihije opomenula nas je pogibija vojnika Dejana Božovića prilikom prevrtanja cistjerne sa vodom za gašenje požara u Kučima. Mladi vodnik Božović bio je pripadnik 1. pješadijskog bataljona, oženjen i otac četvoro djece. U službi u Vojsci je bio od 2006. godine, a vršio je dužnost nišandžije na minobacaču 120 mm. Crnogorska porodica iz Berlina – koja godinama anonimno pomaže u humanitarne svrhe – saopštila je da će obezbijediti stipendiju za školovanje njegovo četvoro djece.
Prilikom prevrtanja cistjerne povrede je zadobio i Božovićev kolega Marko Iković. Njegovo stanje je stabilno, operisana mu je karlična kost, ima nagnječenje pluća.
Od vikenda vatra bijesni Crnom Gorom. Požari su od Buljarice i Čanja, preko Nikšića i Šavnika, do Podgorice – Kuči, Kakaricka gora, Piperi, Smokovac. Sa dvije letilice za gašenje požara iz vazduha, manje od 150 upotrebnih vatrogasnih vozila i vatrogascima koji se svake godine iscrpljuju do krajnjih granica tokom požarne sezone, koje su iz godine u godinu sve teže, Crna Gora nema kapaciteta da se nosi sa ovim izazovom.
Pomoć u gašenju vatre su pomogli helikopterom iz Srbije i kanaderima iz Hrvatske i Italije. Potvrđena je podrška iz Austrije, Češke, Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Gorjelo je dva dana dok nadležni nijesu prekinuli svoje godišnje odmore i konačno sazvali sjednicu Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje.
,,Predložićemo Savjetu za odbranu i bezbjednost da vojnik Božović bude posthumno odlikovan”, poručio je premijer Milojko Spajić, koji je sa gradonačelnik Podgorice Sašom Mujovićem obišao dio područja zahvaćenih požarima u Kučima.
Premijer je najavio da će Vlada sačiniti registar štete i nakon dobijanja zvaničnih procjena pomoći građanima čija je imovina stradala u požarima. Govoreći o stanju na terenu, naglasio je da su vatrogasci, pripadnici Vojske, policije, službi “pravi heroji”: ,,Zbog herojstva i patriotizma, svi vatrogasci će biti i finansijski nagrađeni”, kazao je.
Ponovio je premijer ono što odavno znamo – da je oprema za gašenje požara problem. U subotu veče helikopter nije uspio da ugasi početak požara u Buljarici, koji se zbog jakog vjetra tokom noći razbuktato. Požar bi nastavio da se širi da ga efikasno nije ugasio kanader iz Hrvatske. Vlasti su saopštile da su hrvatski i italijanski “kanaderi” gasili požare na crnogorskom primorju, ispustivši preko 300 tona vode na oblasti zahvaćene požarima.
Kada je prošle godine sedam dana buktio požar u Paštrovićima uz prijetnju da vatra pređe Jadransku magistralu i ugrozi kuće i druge objekte, oglasio se i premijer Spajić.
,,Kanader (ili slični modeli) jesu najefikasnije sredstvo za gašenje i zato se kupuju kako bi riješili problem jednom za svagda, a ne svako ljeto analize i filozofije – i na kraju nema ni pomaka ni rješenja! Vlada će iznaći mogućnost i modalitet plaćanja iz budžeta koji će biti održiv (kao i sve što radimo). MUP radi sjajan posao! Air traktori se popravljaju – ali nijesu dovoljni za ono što se svakog ljeta dešava u Crnoj Gori”, istakao je Spajić.
Ogorčenje i bijes javnosti izazvale su slike vatrogasaca koji rizikuju svoje živote u neadekvatnoj opremi. Sa lica mjesta stižu fotografije vatrogasnih vozila starih nekoliko decenija. Prvih dana požara pojedine je zaprepastilo saznanje da nemaju kome da se prijave da pomognu u gašenju požara. Saopštenja iz Vlade da će obezbijediti sredstva neophodna za opremu i gašenje požara, blago rečeno iritiraju.
I pored prošlogodišnjeg Sapjićevog obećanja o kupovini kanadera, u budžetu za ovu godinu nema stavke za kupovinu novih protivpožarnih letilica ili za popravku starih. Crna Gora je u ovu požarnu sezonu ušla samo sa jednim avionom za gašenje požara AIR traktor i jednim helikopterom za gašenje požara.
I ono što imamo nijesmo popravili, tako na remont još uvijek čekaju AIR traktor oštećen krajem decembra 2020. prilikom gašenja požara u rejonu Sutomora, a drugi juna 2021. prilikom gašenja požara u okolini Podgorice.
A kad se nema argumenata udri po staroj vlasti. Tako su režimski mediji i aktivisti zaglušili pričom da je savezna vlast, koju je činio i DPS, 1993. godine prodala Grčkoj za svega 8,4 miliona, sa 13 rezervnih motora za te avione i oko 3.500 komada razne opreme i rezervnih delova. Uz zaključak da DPS za 27 godina vlasti nije uspio da obezbijedi sredstva ni za jedan kanader. Ispada da je rok od pet godina nove vlasti kratak. I da je premijera neko natjerao da obeća kupovinu kanadera.
,,Umjesto prozivanja današnjeg DPS-a, možda bi valjalo prozvati predsjednika parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi Aleksu Bečića i naravno ministra Danila Šaranovića, čiji kadar upravlja Direktoratom za vanredne situacije, u čijim hangarima već pet godina leži ‘zamrznut kapacitet’ od jednog i po kanadera (7.500 litara vode). Dva AIR traktora kapaciteta od po 3.000 litara vode i fiksni rezervoar za helikopter bel kapaciteta od 1.500 litara vode ili drugih protivpožarnih hemijskih sredstava koji nam je davno, davno donirala Amerika, a mi nemamo na što da ga montiramo jer je, gle čuda, vazda jedan helikopter na remontu dok gori Crna Gora i tražimo pomoć“, ocjenio je za Dan penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević.
Da skrenu pažnju sa očigledne nesposobnosti vlasti, provladin portal Press je u utorak objavio: ,,Prema nezvaničnim informacijama sa kojima raspolaže PRESS, sumnja se da su strukture povezane sa bivšom vlašću DPS-a imale učešće u jučerašnjim požarima. Motiv za ovo je izazivanje političkog haosa i destabilizacija prilika unutar Crne Gore”.
I umjesto ozbiljnosti u tragičnoj situaciji krenulo se u hvatanje piromana koji se obavezno nacionalno ili politički etiketiraju.
Premijer je kazao da su nadležni organi zaduženi da ispitaju uzroke ovih požara te će tamo gdje se ispostavi da je u pitanju ljudski faktor zahtijevati da počinioci budu najstrože kažnjeni. ,,Otići ćemo i korak dalje i izmjenom regulative i kaznenih odredbi poslati poruku da za ova djela u Crnoj Gori ne smije biti ni najmanje tolerancije, a da će piromani imati drakonske zatvorske kazne”, kazao je premijer. Ova obećanja su se i ranije plasirala u javnosti a većeg hapšenja i procesuiranja piromana nema, iako je za preko 90 odsto požara krivac ljudski faktor.
Iako se kanader, kao ni druge protivpožarne letjelice nijesu našle u ovogodišnjem budžetu, tu je vladin avion, koji ćemo platiti 21 milion eura. Za ovaj novac se ne može kupiti kanader čija je cijena 50 miliona, ali bi za te novce Crna Gora mogla kupiti šest ili sedam aviona AIR traktora, vrijednosti oko 3,5 miliona eura sa opremom.
Skandalozno je da u Crnoj Gori imamo blizu 5.000 službenih automobila, da se svake godine kupuju nova i luksuznija, a da na zgarištima gledamo vatrogasce bez gas maski i vozila stara preko 20 godina.
,,Imamo oko 170 vatrogasnih vozila ali je 10 odsto zbog remonta van upotrebe. Prosječna starost ovih vozila je od 10 do 15 godina. Dosta su izrabljena i trebalo bi da se to obnovi”, saopštio je generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
On je izjavio da se nada da će se nakon ove požarne sezone sa državnog i lokalnog nivoa nešto promijeniti i da će se oprema i vozni park poboljšati, Slična nadanja u poboljšanje vojne protivpožarne opreme iznio je i Miodrag Vuksanović, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.
Da se nadamo da se tragedija neće zaboraviti i da će se konstanta viška privilegija i manjka brige o opštem dobru prekinuti. Međutim, ono što gledamo i u ovim danima ne sluti na dobro. Politički lideri su se, dok Crna Gora gori, presvađali oko tog odakle dolazi pomoć.
Podgorički odbor DPS-a kritikovao je vlast da primaju milostinju od Aleksandra Vučića – ,,koji se predstavlja kao spasitelj Crne Gore kroz slanje jednog helikoptera koji će pomoći u gašenju vatre”. Odgovorio je lider DNP Milan Knežević kritikujući dosadašnju podršku Alijanse u vanrednim situacijama navodeći da Crna Gora ne treba da ,,čeka NATO da pošalje čizme za levu nogu broj 36 i lutku na naduvavanje kao za vreme poplava 2010. godine”. Upisao se i predsednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović : ,,Da je NATO “protivpožarni aparat” ugasio bi onaj stravični i razarajući požar u Los Anđelesu kada je poginulo stotinu ljudi, a izgorelo na desetine i desetine milijardi dolara vrednosti”.
Uz sve ovo na društvenim mrežama gorjela je mržnja odakle su i ko su piromani, te ko je više i koliko pomogao, sad i kroz istoriju. Tu sliku uokvirilo je saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske da su u crkvama, u srijedu, održani molebani za kišu i suzbijanje požara u Crnoj Gori.
Nadajmo se da će sljedeće godine vatrogascima, vojnicima i dobrovoljcima i država, opremom, strategijom, organizacijom, pripremom, priteći u pomoć kada požari ponovo buknu.
Požari u južnoj Evropi
Smrtonosna vrućina koja je zahvatila velike djelove Evrope stvorila je, kako kažu naučnici, ,,molotovljev koktel” klimatskih uslova koji podstiče širenje požara.
Šumski požari su se i u srijedu intenzivirali širom južne Evrope, a najmanje tri osobe su poginule u Španiji, Turskoj i Albaniji, prenosi Beta.
Situacija sa požarima u Albaniji i dalje je alarmantna sa 37 aktivnih požara širom zemlje i vanrednom situacijom nadomak grada Delvina, prenijeli su albanski mediji. Prema podacima sa platforme Zoom Earth, izgorjela površina u oblasti Delvine prelazi 100 kvadratnih kilometara, navode albanski mediji.
Premijer Albanije Edi Rama objavio je na Fejsbuku video snimak koji je snimio dron albanskog vazduhoplovstva, a koji prikazuje trenutak podmetanja požara.
,,Namjerno paljenje nije samo zločin, već i izdaja naše zemlje i budućnosti naše djece. Evo snimka namjernog paljenja koji su danas snimili dronovi vazduhoplovstva. Državna policija je na terenu kako bi privela pravdi svakoga ko se igra plamenom na zajedničkom posjedu. U međuvremenu, u ovim teškim vremenima globalnog zagrijevanja i požara koji pogađaju sve mediteranske zemlje, moraćemo da izjednačimo paljenje sa ubistvom u Krivičnom zakoniku”, napisao je Edi Rama.
Španski premijer Pedro Sančez izrazio je saučešće nakon smrti vatrogasca u teško pogođenom regionu Kastilja i Leon sjeverno od Madrida, gdje su hiljade ljudi privremeno raseljene. Vlada je podigla nacionalni nivo reagovanja na vanredne situacije, pripremajući dodatnu podršku regionalnim vlastima koje nadgledaju višestruke evakuacije i zatvaranje autoputeva.
U Portugalu, oko 700 vatrogasaca bori se sa požarom u oblasti Trancozu, na oko 350 kilometara sjeveroistočno od Lisabona. Do sada je u Portugalu ove godine izgorjelo oko 52.000 hektara šuma, što je za 10.000 hektara više od prosjeka za isti period u posljednjih 18 godina, navodi Evropski informacioni sistem za šumske požare, prenio je Rojters.
Požari su zahvatili i oblasti Kefalonije, Vonice i Zakintosa u Grčkoj, dok se nastavlja evakuacija ugroženih naselja, a u mnogim djelovima zemlje danas je na snazi visok rizik od novih požara.
„Naravno da su klimatske promjene jedan od ključnih razoga. Kada zagrijevamo našu atmosferu to znači da ona može da uzme više vode iz vegetacije, može više da osuši vegetaciju, a to onda jednostavno znači da ta vegetacije postaje lakše zapaljiva“, kaže Stefan H. Dor, profesor nauke o šumskim požarima na Univerzitetu u Svonziju.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
VUČIĆEVI JURIŠNICI U ZAOSTRU: Disciplinovnje srpskog sveta za još jače udare na Crnu Goru

Objavljeno prije
5 danana
16 Augusta, 2025
Uglavnom, pozadina podizanja spomenika Pavlu Đurišiću ima i Vučićev potpis. Njegov jurišnici okupili su se u Zaostru ne samo da testiraju snagu otpora u Crnoj Gori, već i da disciplinuju redove ovdašnjeg srpskog sveta. Za još jače udare
Pavle Đurišić je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi siguran. Kao ikona. Gvozdenog ratnog zločinca, moćnog četničkog komandanta iz Drugog svjetskog rata, kog vrh SPC dugo slavi kao heroja, sada štiti i Temeljni ugovor koji je prije tri godine sa srpskom crkvom, uprkos snažnom protivljenju dijela javnosti, u ime vlade potpisao tadašnji v. d premijer Dritan Abazović.
Spomenik Pavla Đurišića je prošlog petka sklonjen u crkvicu u Zaostru kod Berana, baš kako je koji sat ranije najavio mitropolit budimljansko nikšićki Metodije sa četničkog orgijanja u Zaostru. Tu je pod blagoslovom SPC i uz pristustvo pripadnika BIA postavljen spomenik ratnom zločincu uz intoniranje srpske himne. Tokom njegovog premiještanja u crkvu fotoreporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević i novinar Vijesti Balša Rudović, uz nijemo posmatranje sveštenstva i policije u civilu, psihički i fizički su do sada nezapamćeno maltretirani.
Metodije, čvrsto Vučićevo SPC krilo, očito ohrabren odredbom Temeljnog ugovora kojom je SPC faktički postala država u državi, jer policija mora da traži odobrenje crkve da bi ušla na njen posjed osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi, je poručio: “Spomenik Đurišiću stavićemo u crkvu, pa nek dođu da je ruše”. Važnost te odredbe, koju je prije sklapanja Temeljnog ugovora osporavala stručna javnost, MPC je odavno prepoznala. Bvšem sudiji Ustavnog suda, Miloradu Gogiću, sada savjetniku predsjednika parlamenta Andrije Mandića, mitropolit Joanikije je uručio orden, uz zahvalnost što taj sud u toj stavci nije vidio ništa sporno.
“Ne trebaju da se junače nad nama po direktivama tih ‘građanskih’, uglađenih, umivenih, finih ‘evropejaca’, koji im daju naređenja i šalju ih ovdje“, kazao je mitropolit Metodije tokom podužeg govora u Zaostru, u kom je u zvijezde kovao četničkog komandanta i ratnog zločinca i slao zapaljive poruke o navodnom neprijatelju komšiji koji jedva čeka da opet istrijebi srpski narod ako se ovaj ne bude „sabirao“. Policija, i pored obaveze da oduzme spomenik kao predmet izvršenja krivičnog djela, kako ukazuje stručna javnost, pustila je da bude unešen u crkvu. Navodno ih je u namjeri da nakon gotovo dva dana sruše spomenik spriječio silni Vladislav Dajković, funkcioner Glavnog grada i lider Slobodne Crne Gore, koji je zbog blokade puta policiji i inspekciji na putu ka Zaostru kažnjen tek prekršajno i novčano. Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, javnosti poznat i po fotografijama koje je sam dijelio, gdje se kupa u bazenu u obliku krsta, po ugledu na Putina, nije pominjao da bi Dajkoviću moglo biti ugroženo službovanje.
Pravnici smatraju da policija ima mogućnost da reaguje i konfiskuje spomenik Đurišiću, jer je Temeljni ugovor akt nižeg ranga od Ustava i zakona. Nema naznaka da će se to desiti. Ministar unutrašnjih poslova iz Demokrata Danilo Šaranović nije se ni oglasio tim povodom. Kao ni funkcioneri njegove stranke zbog podizanja spomenika Đurišiću, ne računajući mlaku izjavu lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića nakon što su u Zaostru napadnuti novinari: „Umjereni građani, ne upadajte u zamke pojedinaca sa različitih strana“. Taj Bečićev stav vidi se kao uobičajeno šurovanje Demokrata sa SPC u Crnoj Gori. Ministarka kulture iz redova iste partije, Tamara Vujović na dan kad je gvozdeni Đurišić pod okriljem crkve i BIE prijetio da naruši odnose u Crnoj Gori i uruši njene antifašističke temelje, izašla je na teren da obiđe spomenik Jusufu Čeliću, a onda i da po Petnjici traži nepostojeću ulicu Osmanu Rastoderu. Šaranovićevo ministarstvo nije utvrdilo ko su dva policajca u civilu koji su mirno posmatrali nasilje nad novinarima i fotoreporterima u Zaostru.
Podizanje spomenika oštro je osudio predsjednik države Jakov Milatović, dok je premijer Milojko Spajić jedini pojedine religijske velikodostojnike označio kao inspiratore atmosfere u kojoj su napadnuti novinari i fotoreporteri. Iz premijerove partije podizanje spomenika osudio je i gradonačelnik Berana Đole Lutovac, te poslanik Miodrag Laković. Dio vlasti iz dijela bivšeg Demokratskog fronta, na čelu sa Andrijom Mandićem nije se oglašavao, iako su iz tih partija zdušno podržavali i inicirali prethodne pokušaje da se u Zaostru podigne spomenik Đurišiću. Podizanje spomenika i napade na novinare i fotoreportere glasno su osudili opozicija i civilni sektor, kao i delegacija EU u Crnoj Gori koja je oštro reagovala nakon napada na novinare.
„Srpska pravoslavna crkva, moćna institucija u zemlji, često se slaže sa prosrpskim narativima, sukobljavajući se sa težnjama Crne Gore ka posebnom nacionalnom identitetu i integraciji u EU. Kratkotrajno podizanje Đurišićevog spomenika odražava ove stalne borbe oko istorijskog pamćenja, koje se često prelivaju u javni diskurs i, kao što se ovdje vidi, u nasilje“, izvjestio je tokom vikenda i briselski portal EUalive.
Za sada je zbog podizanja spomenikak krivično procesuiran samo Vladislav Dobrašinović, vlasnik imanja u Zaostru na kom se po ko zna koji put pokušava postaviti spomenik Đurišiću. Funkcioner Mandićeve NSD i nekadašnji predsjednik SO Berana Goran Kiković je još prije devet godina tražio od tadašnje DPS vlade da finansira podizanje spomenika u Zaostru, saopštivši da „mi već imamo izliven spomenik Pavlu Đurišu za Zaostro”. Policija i Uprava carine sada pokušavaju, kako su saopštili, da utvrde kako je spomenik stigao u Crnu Goru. Mogli bi, osim SPC da o tome priupitaju i funkcionere NSD. Takođe, iako je grupa ostrašćenih maltretirala novinare i fotoreportere zbog toga je pritvoren samo Danko Femić. Femić se na svojim društvenim mrežama hvalio ranije fotografijama sa Metodijem.
Znatan broj onih koji su prepoznati na fotografijama iz Zaostra ima konekcije sa Mitropolijom, preko desničarskih udruženja, aktivnih tokom litija ili političkih događaja u kojima je navodno branjeno srpstvo. Neki od njih vode biznise, a jedan dio ima različite prekršajne ili druge prijave.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju otvorilo je predmet zbog poznatih poruka mitropolita Metodija u Zaostru. To tužilaštvo trenutno ima dva predmeta o njemu. Prethodni je otvoren u junu ove godine zbog poruka u manastiru Podmalinsko i još je u fazi izviđaja. Isto tužilaštvo formiralo je predmet i protiv Vladislava Dajkovića.
Dok tužilaštvo izviđa mitropolita, njegova eparhija piše saopštenja u kom se Metodije predstavlja žrtvom progona, kao i svekoliko srpstvo. Pravnici i analitičari ukazuju da se u tužilaštvo ne treba mnogo nadati. Ono je tokom ove, ali i tokom prethodne vlasti, izbjegavalo da reaguje na poruke govora mržnje koje su dolazile iz SPC. I kada su formirani predmeti, na kraju su odbacivani.
Mitropolit Metodije je u Zaostru poručio da su prošla vremena za strah. “Ne bojimo se mi više ni sile — nismo se ni ranije bojali, a pogotovo ne danas. Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede, a došli da po brdima ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Oni su došli da ispune nečiju naredbu”, kazao je ovaj zaljubljenik u Đurišića, padobranstvo i skupe motore, kako ga nerijetko opisuju srpski opozicioni mediji.
Pitanje je – čije je interese zastupao kada je u beranskom selu testirao stanje antifašizma u Crnoj Gori i njene institucije? Metodije je u Zaostru bio vidno sam, bez podrške mitropolita crnogorsko primorskog Joanikija, takođe zaljubljenika u Đurišića, „heroja nepobjedivog karaktera“. Podizanje spomenika prošlo je i bez redovnih učesnika četničkih prigoda i ranijih inicijatora podizanja spomenika iz bivšeg DF.
U slaganju profila mitropolita Metodija, nezaobilazan je njegov odnos sa sprskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Blisku vezu svježe izabranog drugog crnogorskog mitropolita i srpskog predsjednika posebno opisuje Orden Svetog Georgija Pobedonosca Prvog koji je Metodije u Beranama uručio predsjedniku Srbije, odnosno njegovom izaslaniku Milošu Vučeviću. Metodije je kazao da se tim ordenom pokazuje „jedinstvo srpskog naroda“. “Sve one granice koje nas i sa istoka i sa zapada i sa sjevera odvajaju od naše braće i danas i ranijih vjekova, naši su preci umjeli da prelaze i poništavaju, da ih ne računaju ni u šta”, promovisao je i tada ideju sprskog sveta.
Beogradski Danas pisao je da su Metodijevu nagradu Vučiću “neki u crkvenim i političkim krugovima ocijenili kao znak približavanja aktuelnoj struji u SPC predvođenoj patrijarhom Porfirijem i episkopom bačkim Irinejem”. Isti list je ustoličenje Metodija kao drugog mitropolita u Crnoj Gori ove godine ovako okarakterisao: “U crkvenim krugovima niko nema dilemu da je to jedna od disciplinskih mjera protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija (Mićovića), između ostalog i zato što nije popustio pritisku Patrijaršije da povuče potpis sa pisma protiv crkvenog vrijeđanja studenata u buntu”, navodi list ukazujući da Metodije za novu titulu nije ispunjavao “ni uslove novokomponovanog kanonski neutemeljenog titulara uvedenog 2024. u SPC”
Na sajtu MPC nema traga o zbivanju u Zaostru. Kao da se ama baš ništa ne dešava, mitropolit Joanikije je tog dana držao službu povodom Praznika svete Paraskeve, o čemu je MPC obavještavala javnost.
Vučićev potpis u Beranama primijećen je i preko Drine. „Srpska služba stoji iza dešavanja u Beranama, cilj je da se zavade Joanikije i Metodije i nanese šteta Srbima u Crnoj Gori“, kazao je Nebojša Vukanović, poslanik u skupštini Republike Srpske. To postaje jasno, precizirao je „kad se vidi da je tu Dajković i da je tu vladika Metodije“.
Portal In4s je objavio da je mitropolit Metodije u Zaostru nvodno kazao Dajkoviću: “Svaka ti čast, ti si pravi narodni prvak. Hvala ti što si bio tu i sinoć i danas a ne kao ovi izdajnici”,. To je moguće i Vučićeva poruka da bez potpune odanosti njemu lično, slavljenje starih četnika, nije dovoljno.
Vijesti su objavile da je skupu u Zaostru prisustvovao Vladimir Janković iz Beograda, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član zemunskog klana i saradnik BIA.
Uglavnom, pozadina podizanja spomenika Pavlu Đurišiću ima i Vučićev potpis. Njegovi jurišnici okupili su se ne samo da testiraju snagu otpora u Crnoj Gori, već i da disciplinuju redove ovdašnjeg srpskog sveta. Za još jače udare.
Sporno izjednačavanje Jusufa Čelića sa Pavlom Đurišićem
Dok je na Zaostru od strane SPC osveštavan spomenik osvjedočenom ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, ministarka kulture i medija Tamara Vujović posjetila je selo Vusinje naloživši da se ukloni spomen obilježje Jusufu Čeliću, a kog već ko zna koji put, kad zatreba, stranke srpskog bloka predstavljaju ratnim zločincem i saradnikom okupatora. Jusufa Čelića, nema na spisku spisku ratnih zločinaca u SFRJ.
Vujović je saopštila je da je naložila “uklanjanje nezakonito postavljenog spomen-obilježja Jusufu Čeliću”, uz poruku da “nema izuzetaka, nema selektivne primjene, nema tolerancije”, izjednačavajući tako podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću pod okriljem SPC, sa spomen obilježjem Jusufu Čeliću u Vusinju. “ Ministarstvo kulture i medija će i dalje, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, lokalnim samoupravama, policijom i tužilaštvom, štititi kulturnu baštinu i istorijski integritet naše države”, saopštila je.
Polemika o Čeliću već je vođena u crnogorskom parlamentu prilikom izglasavanja Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, koju su inicirali poslanici Demokrata. Tada je poslanik Genci Nimanbegu kazao da želi da demantuje poslanika Budimira Aleksića, jednog od najglasnijih u tvrdnjama da je Čelić bio ratni zločinac i saradnik okupatora.
“Jusuf Čelić se ne nalazi na spisku ratnih zločinaca u bivšoj Jugoslaviji, što pokazuju i dostavljeni podaci SUBNOR-u. Tvrdnja da je učestvovao u pokolju u Velici ne može biti istina, jer je on umro šest mjeseci prije pokolja u Velici”, kazao je tada Nimanbegu, predstavljajući podatke koje posjeduje, o čemu je, kako je kazao i ranije govorio.
Nimanbegu je kazao i da je “general Mirko Krdžić imao samo lijepe riječi za njega”.
U jednoj od ranijih polemika, otvorenoj 2018, kada je takođe Budimir Aleksić osporavao spomen obilježje Čeliću, oglasio se predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić. On je kazao da SUBNOR nema podataka da se radi o ratnom zločincu. „ Koliko ja znam, i koliko sam čitao, Čelići su bili na strani partizanskog pokreta”, kazao je tada Hodžić, pozivajući se i na knjigu Mustafe Memića, u kojoj se navodi da je u Čerenima kod Jusufa i Mustafe Čelića, od januara do aprila 1944. bio sklonjen komandant Andrijevičkog partizanskog bataljona, major jugoslovenske vojske Mirko Krdžić, jer je bio bolestan i nije mogao da izdrži uslove života u zemunici.
Ove sedmice oglasio se i predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Faik Nika, koji je ocijenio da “Kamer Čeljaj (Jusuf Čelić) nije bio saradnik okupatora, već uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju”. Kazao je da NSA posjeduje sasvim drugačije podatke i dokaze, “koji govore u prilog Jusufa Čeljaja kao branioca svoje zemlje i naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost”.
U autorskoj emisiji Seada Sadikovića na RTCG ove sedmice objavljeno je svjedočenje Bogoslava Turkovića o tome kako je Čeljaj spasio njegovu porodicu i bratstvo Turkovića 1941. godine od fašista, te da i danas održavaju prijateljske veze sa porodicom Čeljaj.
Nakon podizanja spomenika Đurišiću, aktuelizovana je i priča o navodnoj ulici proglašenom ratnom zločincu Osmanu Rastoderu u Petnjici. Mnistarka je pošla u Petnjicu da pronađe ulicu. Ispostavilo se da takva ulica ne postoji.
Milena PEROVIĆ
Komentari
HORIZONTI
GRENELOVA (NE)SLUŽBENA POSJETA REGIONU: Ponovno pazarenje u Crnoj Gori

Objavljeno prije
5 danana
16 Augusta, 2025
Monitor je iz balkanskog okruženja američkog specijalnog izaslanika dobio informaciju, koju nije bilo moguće nezavisno provjeriti, da su se sa specijalnim (američkim) predsjedničkim izaslanikom Ričardom Grenelom istoga dana kada i Milorad Dodik u Portanovom ,sreli premijer Milojko Spajić i ministarka Majda Adžović. Iz premijerovog okruženja je Monitoru negirano da je do sastanka došlo dok ministarka Adžović nije odgovarala na upite. Dan nakon susreta u Portonovom, prema pisanju portala borba.me “u jednom gradu na crnogorskom primorju” sa Grenelom se sreo i Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije
Pretprošlog četvrtka Antena M je u poslijepodnevnim satima objavila da su se u hotelu One and Only u Portonovom sreli pravosnažno osuđeni predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i specijalni (američki) predsjednički izaslanik Ričard Grenel. Iz Banja Luke nije bilo potvrde sastanka, ali je bilo indikativno da je miting podrške, koji je Dodikova stranka (Nezavisne socijaldemokrate) planirala kao protest zbog presude Suda BiH, gdje se on trebao pojaviti, naglo otkazan. Antena M dalje navodi da je sastanku u Portonovom prisustvovala i neimenovana republikanka iz Predstavničkog doma Kongresa. Crnogorskih zvaničnika nije bilo niti su imali udjela u organizaciji susreta u rizortu blizu Herceg Novog – piše ovaj portal.
Monitor je iz balkanskog okruženja američkog specijalnog izaslanika dobio informaciju, koju nije bilo moguće nezavisno provjeriti, da su se isti dan sa Grenelom sreli i premijer Milojko Spajić i nedavno postavljena ministarka Majda Adžović. Navodno je bilo neprijatne priče oko nedavnih turbulencija za koncesije crnogorskih aerodroma. Iz premijerovog okruženja je Monitoru negirano da je do sastanka uopšte došlo dok ministarka Adžović nije odgovarala na upite.
Prošlog mjeseca,19. jula, potpredsjednik Vlade, ministar za ekonomski razvoj i predsjednik tenderske komisije za koncesije na aerodrome Nik Đeljošaj je obavijestio javnost da se u Vašingtonu sastao sa Grenelom. U saopštenju iz Amerike je napisao da se zahvalio Grenelu “što je veliki prijatelj zemalja Balkana” i zatražio “da podrži građane Crne Gore i Vladu na putu ka evropskim integracijama, regionalnoj saradnji i jačanju veza sa SAD-om”. Tokom boravka u Americi Đeljošaj se navodno sreo u svojstvu zvaničnika Vlade i sa direktorom Federalnog istražnog biroa (FBI) i njegovim “rukovodečim timom”. Tvrdi da su pričali su o “suštinskoj važnosti poštovanja zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja i SAD-a”. Vlada se ogradila rekavši da je Đeljošaj išao u Ameriku privatno,a ministar nije potkrijepio svoje sastanke nijednom fotografijom. Đeljošaj je prije puta za Ameriku vidno bio nezadovoljan ishodom tendera i neuspjehom američko-luksemburškog ponuđača za aerodrome.
Dan nakon susreta u Portonovom, prema pisanju portala borba.me “u jednom gradu na crnogorskom primorju” 8. avgusta uveče sa Grenelom se sreo i Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP). Sastanak je trajao gotovo dva sata “u atmosferi otvorenog dijaloga i razmjene mišljenja”. Ovaj portal, koji slovi za neformalno glasilo bloka Za Budućnost Crne Gore (ZBCG), navodi da je Knežević Grenela “detaljno upoznao sa trenutnim političkim prilikama” – od odnosa u vladajućoj koaliciji i raznih izazova u sektorima bezbjednosti do ekonomije i međunarodnog položaja zemlje. Portal dalje piše, u formi koja liči na partijski komunike, da su se “sagovornici složili da postoji prostor za dalju komunikaciju i razmjenu iskustava, te su dogovorili mogućnost novog susreta u narednom periodu”. Zaključuje se da je sastanak bio ne samo informativan već i “djelotvoran u smislu otvaranja kanala neformalnog političkog dijaloga između crnogorskih aktera i relevantnih međunarodnih sagovornika”.
Nakon Crne Gore, Grenel je produžio za Hrvatsku odakle se glasnuo na Instagramu fotografijom iz Dubrovnika.
Istog dana, kada se sreo sa Kneževićem, kosovski portal Gazete Express je objavio informaciju sa fotografijom, da se Grenel sastao “tokom svog boravka u regionu Zapadnog Balkana” sa Škeljćimom Devolijem, iz prestižne kompanije Devolli Corporation koju je osnovao njegov otac Ibrahim Devoli. Mađi Devoli je redovni gost u Americi i u društvu uticajnih ljudi poput republikanskih senatora (Rodžer Viker, Ted Cruz), guvernera Teksasa Grega Abota i direktora CIA-e Džona Retklifa. Kosovski portal je kao središnju temu razgovora naveo “podsticanje ekonomskog rasta na Kosovu kroz strane investicije”. Dalje se navodi da je Grenel “potvrdio posvećenost sadašnje administracije Donalda Trampa u podršci Kosovu i Zapadnom Balkanu” uz promociju mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu. Kao i sa Kneževićem i borba.me, i Gazete Express odiše službenim narativom uz identično obećanje da će strane “nastaviti dijalog i istražiti konkretne načine realizacije zajedničkih projekata koji bi donijeli održive benefite ekonomiji i ojačali odnose SAD–Kosovo”. Iako se ne govori gdje je sastanak održan, po informacijama našeg lista Grenel je prije Crne Gore posjetio albansko primorje gdje je imao niz susreta i sa zvaničnicima Vlade i intervju za Klan Kosova koji je objavljen 9. avgusta.
Navodno je u regionu Grenel viđen i sa srbijanskim ministrom finansija Sinišom Malim. Valja se podsjetiti da je krajem oktobra 2023. godine srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uručio Grenelu orden srpske zastave prvog stepena za “istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Srbije i SAD-a”. Slično odlikovanje je primio i od Kosova tri godine ranije.
Ipak, susreti s albanskim zvaničnicima nisu reklamirani, dijelom i zbog neizvjesnosti oko statusa samog Grenela koji je u lošim odnosima sa ključnim osobama američkog predsjednika – državnim sekretarom Markom Rubiom i šeficom Trampovog kabineta Suzi Vajls. Grenelov veliki uticaj iz prvog Trampovog mandata je stvar prošlosti, makar za sada, prema pisanju američke štampe. Njegov stvarni posao u ovom trenutku je v.d. Direktor Centra za scenske umjetnosti Džon F. Kenedi.
Sagovornici iz regiona koji su bili u Grenelovoj okolini tokom posjeta kažu da je Grenelov vokabular zvučao kao da je u službenoj misiji iako to nigdje nije formalno rekao. Takođe je indirektno sugerirao da će naredne godine biti na znatno višoj poziciji nego sada, tvrdeći pazar.
Američka ambasada u Podgorici je na upit da li je Grenel bio u službenom svojstvu u Crnoj Gori i da li je posredovala oko sastanka sa Dodikom uputila Monitor da se obrati evropskom desku Stejt Dipartmenta. Nakon Monitorovog istog upita Stejt Dipartment je odgovorio da se obratimo direktno Grenelovom uredu koji nije odgovarao do momenta kada ovaj broj izlazi u štampu. Iz Vašingtona nam je nezvanično rečeno da Stejt Dipartment nema nikakve veze sa Grenelovom posjetom regionu i da je njegov nastup “freelance” (u prijevodu “slobodnjak” ili “samostalni djelatnik”).
Bez obzira kakav je trenutni status Grenela i kako će njegova karijera dalje ići, ostaje veliko pitanje kako je Crna Gora pripremljena za sve nepredvidivije međunarodne i blokovske odnose. Dosadašnja bilaterala Spajićeve Vlade sa Sjedinjenim Državama se nije proslavila. Prije nedjelju dana američki državni sekretar Rubio je primio srbijanskog ministra inostranih poslova Marka Đurića, nekada ambasadora Srbije u Vašingtonu koji je kreirao snažan srpski kokus u američkom Kongresu.. Rubio je najavio “strateški dijalog sa Srbijom” za kraj godine. Radi se o procesu koji Stejt department često sprovodi u jačanju bilateralnih odnosa. To povlači razgovore na visokom nivou o širokom spektru tema – odbrana, bezbjednost, energetika…Đurić je istakao da je zatražena podrška Vlade SAD za pitanja koja su Srbiji važna i da je njegov dolazak u Vašingtom značajan za repozicioniranje Srbije sa novom administracijom. Ne treba sumnjati da je na spisku važnih pitanja za Srbiju i Crna Gora.
Sa crnogorske strane, sadašnji crnogorski ambasador u SAD-u i Vlada kao da ne haju puno za nestanak crnogorskog kokusa niti se trude da ostvare snažne veze sa Trampovom administracijom. Prethodni šef diplomatske misije u Vašingtonu Nebojša Todorović je nekoliko puta upozoravao Vladu i vanjsko ministarstvo da se trebaju pripremiti za dolazak Trampa mnogo prije predsjedničkih izbora. Čak je i posjeta predsjednika Jakova Milatovića Ohaju na sastanak Parlamentarne skupštine NATO-a u Dejtonu (povodom 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma) od 23. do 26. maja ove godine traljavo pripremljena. Ni ambasada ni MVP nisu znali da će američka državna delegacija biti samo prvi dan u Dejtonu, pa je naknadno, zahvaljujući intervenciji prethodnog šefa ambasade, Milatovićeva delegacija otišla dan ranije. To je rezultiralo da Milatovića primi zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau što je na takvom skupu i van glavnog grada značilo puno. Slične greške MVP-a i ambasadora i otpravnika su se dešavale i u evropskim metropolama za ozbiljnim previdima oko datuma i dostupnosti evropskih zvaničnika.
Izostanak ozbiljnog diplomatskog rada i uski partijski interesi mogu koštati Crnu Goru puno. Susjedne zemlje vičnije lobiranju će to vješto koristiti za vlastite interese koji su puno puta suprotni crnogorskim.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 5 dana
Vatra i mržnja
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Tehno-manija
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Uskrsla metamorfoza Hirošime
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Testiranje
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse
Milan Popović

Novi broj


GRENELL’S (UN)OFFICIAL VISIT TO WESTERN BALKANS: Backroom Deals in Montenegro Again

CRNA GORA U PLAMENU: Skupa neispunjena obećanja

VUČIĆEVI JURIŠNICI U ZAOSTRU: Disciplinovnje srpskog sveta za još jače udare na Crnu Goru
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
ZAKLJUČANI SVETI STEFAN ČEKA PRESUDU: U petak završne riječi arbitraže u Londonu
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRVA PRESUDA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA ZA RATNO SEKSUALNO NASILJE: Jedna presuda ne znači suočavanje
-
Izdvojeno4 sedmice
MISTERIJA POSJETE NIKA ĐELJOŠAJA SAD: Traži li zaštitu FBI
-
DRUŠTVO3 sedmice
NOVA SEZONA POŽARA I STARE BOLJKE: Gledanje u nebo
-
FOKUS5 dana
CRNA GORA U PLAMENU: Skupa neispunjena obećanja
-
DRUŠTVO3 sedmice
TALAS NASILJA SE NASTAVLJA: Alarm nema ko da čuje
-
HORIZONTI5 dana
GRENELOVA (NE)SLUŽBENA POSJETA REGIONU: Ponovno pazarenje u Crnoj Gori
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse