„Politički jezik“ Nika Đeljošaja u prepisci sa predsjednikom države je  onaj tip jezika koji se u naše krajeve uvrzao devedestih, i do dana današnjeg opstaje i uzgaja se. Krasi ga mješavina nacional romantizma i kabadahluka. Posebno ga njeguju branitelji nacionalnih interesa, iza kojih se kriju lični interesi i milioni

Nije bila Skaj prepiska. Mada ima elemenata. Kumovi, političari, upotreba nacije. I stil ulice u predgrađu.  „A te fore s kim si navikao“,  napisao je, između ostalog, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nakon što ga je  sms-om  optužio da je Zakon o porezu na nepokretnosti vratio parlamentu na doradu zbog kumovskih interesa, a Milatović odgovorio da „ne zna o čemu priča“.   Đeljošaj se prema pisanju Libertas pressa, stvarno pominje u Skaj prepiskama. Javnost sad ima priliku da pročita kako izgleda kad u nekoj prepisci i učestvuje.

Prepisku je objavio Milatović, a potom prijavio prijetnje nadležnom tužilaštvu. Đeljošaj tvrdi da to nije cio njihov razgovor i da nije prijetio Milatoviću. Iako je saopštio da će navodni ostatak prepiske  objaviti ukoliko mu se Milatović ne izvini, to, do sada, nije učinio. Rastumačio je kako je ono u stvari bio razgovor dva političara, savjetodavne vrste.  Ostalo je da tužilaštvo utvrdi ima li u tom savjetovanju elemenata prijetnji, sa aspekta krivičnog zakona.

Problem, međutim, nadilazi krivično zakonodavstvo. Đeljošajev „politički jezik“ je  onaj tip jezika koji se u naše krajeve  uvrzao devedestih, i do dana današnjeg opstaje i uzgaja se. Krasi ga mješavina nacional romantizma i kabadahluka. Posebno ga njeguju  branitelji nacionalnih interesa, iza kojih se kriju lični interesi i milioni.

Ispostavilo se da je razlog Đeljošajevog javljanja Milatoviću to što od povučenog zakona zavisi hoće li milionski minus imati kasa Tuzi ili kompanija Plantaže. Tuzi su do sada izgubile tri presude protiv Plantaža, pošto sudovi tvrde da ta opština obračunava nezakonito veliki porez kompaniji. Čeka se pravosnažna presuda. Koja bi mogla Tuzima donijeti milionsku štetu. Milatović je vratio zakon kojim se ta praksa pokušala ozakoniti.  Po Đeljošaju, Milatović radi za svog navodnog kuma  Nebojšu Vuksanovića, bivšeg predsjednika Borda Plantaža, sada predsjednikovog savjetnika. Kritikovati Predsjednika je naravno, legitimno . I poželjno. Ali ne ovako – već javno.

„Veliku ste grešku napravili koristeći poziciju predsjednika, a za interese svoga kuma. Mislim da nijesi  trebao da uđeš u ovo, a očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, ljutito piše ministar u sms prepisci sa predsjednikom.  Predstavljajući se kao  ekskluzivni zastupnik Albanaca u Crnoj Gori. Neka vrsta nacionalnog blaga. Ako povučeš zakon koji mu ne odgovara, napao si Albance, na svim nivoima,  i multietnički sklad. Kao  ono, ako smijeniš Biljanu Vučurović, suprugu poslanika NSD, sa mjesta direktorice Gimnazije, radiš protiv vaskolikog srpstva. Ili kad na karnevalu pokušaš da zapališ masku Slavena Radunovića. Ne daj Bože.

Početkom mjeseca predsjednik parlamenta i lider NSD Andrija Mandić, lider DNP Milan Knežević i predsjednik SNP Vladimir Joković našli su se tako na „istorijskom sastanku“, kako su ga nazvali, sa Đeljošajem i potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem. Predstavili su se kao  zastupnici  srpskog i albanskog naroda, koji su se sastali radi mirnog suživota, dobrih odnosa  i međusobnog poštovanja. Ne dugo ranije, pomiritelji su se međusobno optuživali za šovinizam prema Srbima, albanofobiju i slično. Mandić je priprijetio Đeljošaju da bi mogao biti izbačen iz Vlade, a iz Đeljošajevog Albanskog foruma su i tada uzvratili  da će „Albanci biti prinuđeni na samoorganizovanje“.  To sve zajedno  izgleda nelogično. I jeste nelogično. Nacionalni branitelji i postoje zato da bi nas po svojoj volji i za svoj interes zavađali i mirili. Zato se i ne održavaju na logici, već na antilogici.

Crnoj Gori i regionu, nikada nije nedostajalo kandidata za vlasništvo nad voljom svog naroda. Kad ta zanimacija uzme maha, to  je ozbiljan znak upozorenja da politički predvodnici nemaju valjane odgovore na najvažnije društvene teme, zbog kojih su birani. Traže drevnu legitimacijsku osnovu. Moj narod.

Gađani su pred izborom. Mogu da se postroje iza vođa i posluže im kao alatka u borbi za moć. A,  mogu da im uzvrate Đeljošajevom porukom:  Te fore s kim si navikao.

M.PEROVIĆ

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge od decembra prošle godine je u okrnjenom sastavu. Poslanici su i ove sedmice pokazali da nema političke volje da se u njega izaberu predloženi kandidati Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović

Skupština Crne Gore, u srijedu, nije podržala predlog Administrativnog odbora da se u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) imenuju Dragoljub Duško Vuković, koga je predložilo više NVO i Niko Martinović, predloženi kandidat ispred Crnogorske akademija nauka i umjetnosti (CANU).

Od ukupno 56 poslanika, 12 je glasalo za taj predlog, dok su ostali – njih 44 bili uzdržani.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge od decembra prošle godine je u okrnjenom sastavu, jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog P.E.N. centra Rajku Todoroviću istekao mandat. Iako je konkurs trebalo da se raspiše polovinom prošle godine, Mandić je to učinio u januaru ove godine, ali je ubrzo poziv povukao, objašnjavajući da to čini ,,zbog tehničke greške”. Na ponovljeni konkurs pristigle su dvije kandidature – Vukovića i Martinovića, ali je Administrativni odbor krajem marta ocijenio da su nepotpune.

Iz NVO koje su tada predložile Vukovića saopšteno je da je takva odluka Administrativnog odbora ,,politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore”.

Nekoliko dana kasnije, stiglo je i upozorenje iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.Oni su kazali da je hitno potrebno imenovati nove članove SAMU, kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.

,,Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG-u. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama” saopštili su iz Delegacije EU.

Kako SAMU nije bio kompletan ni u junu, Evropska komisija (EK) je to notirala u posljednjem neformalnom dokumentu (non-pejper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost).

Iz EK su poručili da efikasnu primjenu novih zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori usporavaju kašnjenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima članova SAMU i Savjeta RTCG.

,,Umjesto da sprovedu zakone o RTCG i audiovizuelnim medijskim uslugama, koji su temelj za profesionalne, nezavisne i javne, a ne partijske institucije, vladajuća većina hoće, po uzoru na one prije njih, političku kontrolu nad Javnim servisom i regulatornim tijelom”, objasnio je u obrazloženju svoje ostavke doskorašnji direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović.

R.M.

U predloženim izmjenama i dopunama zakona za one koji protestuju i time onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana, predviđene su novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura. Opozicija i nevladin sektor tvrdi da se guše slobode, a vlast da je sve po evropskim regulama

Ove sedmice u Skupštini Crne Gore poslanici su raspravljaju o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Seid Hadžić je ukazao da predlog zakona predstavlja korak u uspostavljanju ravnoteže između dva prava – prava na slobodu javnog okupljanja i prava drugih građana na bezbjednost i slobodno kretanje: ,,ijedno pravo, pa ni pravo na protest, ne smije ugrožavati druga prava”, dodao je.

Hadžić je istakao da se radi o preventivnom mehanizmu, te da se odgovornost mora preuzeti.

Šef kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić je kazao da žele da uspostave red kada su u pitanju javna okupljanja, te da je sve u skladu sa praksom Evropskog suda pravde. ,,Praksa Evropskog suda za ljudska prava podržava ono što je predlog parlamentarne većine kad je u pitanju ovaj zakon. Ovim zakonom se ne dira pravo pojedinca da protestuje, već se uvodi red”, istakao je.

Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je ocijenio  da ,,Vlada zna da je predlog neustavan i ostavila je paralmentarnoj većini da odradi prljav posao”, on je saopštio da su “ove zabrane suprotne Ustavu”.

,,Cilj ovih mjera je da se većina obračuna sa građanskim buntom… Niko ne boravi na magistrali na 40 stepeni jer mu je tamo lijepo, već što osjećaju nužnost. Jeste li razmišljali o tome šta rade emotivno ranjeni građani na Kruševom ždrijelu na Cetinju? Traže pravdu i političku odogovrnost jer su izgubili svoje najbliže”, kazao je. Nikolić je dodao da je pravo na okupljanje mjera demokratije.

Boris Mugoša (SD) je vlastima zamjerio što ,,I sad kažete da oni ljudi koji od muke i tuge protestuju sprečavaju turističke sezone. Znate kad ste se sjetili toga? Kad ste riješili problem sa vašima iz Šavnika. Ovaj zakon će tek u septembru doći na red, jer će ga predsjednik vrlo vjerovatno vratiti”, dodao je.

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa (IA) i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.

Kako su kazali, naknadno predloženi amandmani nijesu ublažili osnovne nedostatke predloga koji apsolutno – u svakom slučaju – zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama (u međuvremenu su izostavljeni samo lokalni putevi).

,,Nije svaki protest na saobraćajnicama nezakonit i neopravdan, kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje. I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno”, navodi se u saopštenju.

Kazali su da ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.

U predloženim izmjenama i dopunama zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su predložili poslanici vladajuće većine stoji da su, za one koji protestuju i time onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana, predviđene novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura.

R.M.