Mogu li preventabilni tragični događaji, poput iskakanja tramvaja iz šina u Sarajevu, požara u domu za stare u Tuzli, eksplozije zaostale mine u Doboju, ili pada željezničke nadstrešnice u Novom Sadu, postati katalizator društvenih promjena? Pitanje više nije hoće li se tragedije ponoviti, nego hoće li društva konačno shvatiti da nisu nesreće ono što ih ubija, već korupcija

ZABRINUTOST: Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković često je zabrinut. U svojoj najnovijoj inicijativi izrazio je zabrinutost zbog obnove fašizma i njegovog sve većeg prisustva na javnim događajima, aludirajući na neoustaške manifestacije sa Thomsonovih koncerata, nedavno održanih u Zagrebu, pa onda u Širokom Brijegu, a i inače. Zbog toga će, kaže Stanivuković, inicirati usvajanje zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske o zabrani promoviranja fašističkih i nacističkih ideologija. Inicijativa, sama po sebi, nije sporna i objektivno je prijeko potrebna, ali su zato Stanivukovićevi motivi krajnje suspektni i karikaturalno nedosljedni. Njega nerviraju Thompson i ustaški pokliči u Širokom Brijegu, ali ne i mural sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u neposrednoj blizini njegove kancelarije u Banja Luci.

KONTINUITET: Prošlo je sad i više od 15 godina otkako se prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih simbola našao u parlamentarnoj proceduri Parlamenta BiH, i otkako nije usvojen, zahvaljujući tome što su njegovo usvajanje blokirali predstavnici iz Republike Srpske. Isti Stanivuković je prilikom nedavne posjete Hrvatskoj bio prinuđen i platiti kaznu od 700 eura zbog zapaljivog govora u Gračacu, na kojem je zazivao “povratak Republike Srpske krajine”, odnosno neuspjelog velikosrpskog secesionostičkog projekta na teritoriji Hrvatske. Jeftini populizam, nacionalizam, selektivni antifašizam, demagogija – sve su to odlike političkog Stanivukovićevog angažmana. Drugim riječima – pred njim je svijetla budućnost kontinuiteta politike koju je etablirao Radovan Karažić, a normalizirao Milorad Dodik.

SELJAK: Poljoprivrednici u Srbiji, predvođeni mljekarima, od 11. februara 2026. blokiraju puteve širom zemlje. Sve je počelo u Mrčajevcima kod Čačka, gdje su traktorima zatvorili Ibarsku magistralu, a potom i stari put Čačak–Kraljevo. Protesti su se proširili na Bogatić, Raču, Blace, Kraljevo, Užice, Vojvodinu i druge krajeve, uz podršku povrtara, stočara i ratara – u nekim mjestima i sa prosipanjem hektolitara mlijeka u znak revolta. Glavni razlozi su alarmantno niske otkupne cijene mlijeka, koje ne pokrivaju troškove proizvodnje, zatim obustava otkupa kod mnogih, te nekontrolisani uvoz mlijeka, mesa, voća, povrća i žitarica koji uništava domaću proizvodnju. Seljaci traže hitnu kontrolu uvoza, prelevmane i kvote, garantovani otkup i stabilne cijene – u suprotnom, najavljuju radikalizaciju i totalne blokade. Baš tih dana, u jeku protesta poljoprivrednika, Srbiju je zvanično posjetio azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev, kojom prilikom je sa svojim srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem dogovorio povećanje izvoza azerbejdžanskog paradajza u Srbiju (uz gas i energetske projekte), u istom trenutku u kojem se doslovno “digla kuka i motika” upravo protiv uvoza koji seljake dovodi do ruba propasti. Protesti su za sada nenasilni i ostat će takvi dok se seljaci ne dosjete da su i kuka i motika prilično multifunkcionalni instrumenti.

TRAMVAJ: Incident iskakanja tramvaja iz šina u Sarajevu – u kojem je smrtno stradao mladi umjetnik i student akademije likovnih umjetnosti Erdoan Morankić, i u kojem su teško povrijeđene još četiri osobe, uključujući i 17-godišnju djevojku Ellu Jovanović, kojoj je amputirana noga – još jedan je u nizu šokantnih i preventabilnih tragedija, koje godinama nekažnjeno pogađaju cijelu regiju, uvijek uz istu poruku: korupcija ubija. Nesreća je izazvala višednevne proteste desetina hiljada građana Sarajeva, koji traže potpunu istragu, sistemsku odgovornost za hronično neodržavanje starih tramvaja starosti preko 40-50 godina uprkos donacijama novih vozila, te optužuju korupciju u GRAS-u, što je dovelo do ostavke premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka, direktora GRAS-a Senada Mujagića i ministra saobraćaja Adnana Štete. Istovremeno, vozač tramvaja Adnan Kasapović je uhapšen, ali i odmah pušten iz pritvora, dok istraga još uvijek traje.

ODRON: Smrtonosni događaj u Sarajevu podsjetio je na slične katastrofe u Bosni i Hercegovini, zbog kojih i dalje niko nije snosio odgovornost, unatoč dokazima o sistemskoj korupciji i nemaru vlasti. Podsjetimo se odrona zemljišta u Donjoj Jablanici 4. oktobra 2024. godine, izazvanog ilegalnom eksploatacijom granita u kamenolomu bez dozvola, koji je zatrpao cijelo naselje, usmrtivši 19 osoba i uništivši desetine kuća, i koji je i dalje ostao bez pravnog epiloga. Malo više od godinu dana kasnije, u novembru 2025., izbio je požar u domu za starije osobe u Tuzli, koji je odnio 17 života, za koji također niko nije preuzeo odgovornost. U augustu iste godine je kod Doboja stradao 19-godišnji mladić Mehmed Hasanamidžić, koji je čuvajući koze poginuo od nagazne mine, zaostale iz rata, postavši tako druga žrtva mine u istoj porodici, nakon njegovog oca Mihreta, koji je preminuo nakon što mu je zaostala mina otkinula nogu. U tom dobojskom naselju na entitetskoj liniji je u proteklih 25 godina smrtno stradalo više osoba, a teren ostaje zatrpan minama, kao što medijski izvještaji o sporom deminiranju i korupciju u upravljanju fondovima za čišćenje minskih polja zatrpavaju medijske stupce.

NASILJE: Protesti i studentske blokade zbog urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. i smrti 16 osoba, zbog korupcije u renovacijama sa kineskim i mađarskim kompanijama, još uvijek traju. Prošla je tužna godišnjica, a onda još i tri mjeseca, a napadi pristalica Vučićeve vlasti na studente i građane ne jenjavaju – posljednji se desio 16. februara ispred Srpskog narodnog pozorišta, gdje su pristalice SNS-a napali studente i novinare, udarajući ih, obarajući na zemlju i nanoseći povrede, dok policija u prvom trenutku nije reagovala. To je izazvalo masovne proteste solidarnosti širom Srbije 17. februara – u Novom Sadu ispred SNP-a, u Beogradu blokadom Novog Beograda i parka Ušće, u Nišu šetnjom do policijske stanice uz poruke da policija štiti narod, a ne batinaše, te u Prokuplju, Pirotu i drugim gradovima – gdje organizatori ističu da studente više nema ko da zaštiti osim samih građana, optužujući vlast za slanje “kriminalaca naoružanih stranačkim blagoslovom”. Tužilaštvo u Novom Sadu traži identifikaciju napadača “bez obzira ko su”, ali studenti i građani više ne vjeruju u institucije koje su dopustile da se korupcija pretvori u nasilje na ulici.

Eldin HADŽOVIĆ

Od Skoplja do Tirane, od Niša do Beograda, od Podgorice do Sarajeva, Balkan ne proizvodi krize – on ih uzgaja: kanabis kao državni biznis, murale kao politički program, ratne zločince kao kulturno nasljeđe i korupciju kao razvojnu strategiju

KANABIS: Sjeverna Makedonija je posljednjih dana postala epicentar narko-afere, koja je rezultirala rekordnim policijskim ulovom. Policija je na lokacijama u Skoplju i Strumici zaplijenila preko 40 tona kanabisa i poluproizvoda, nakon što je u Srbiji, kod Kruševca, otkriveno pet tona povezano s makedonskim “medicinskim” biznisima. Legalizacija uzgoja za medicinske svrhe iz 2017. pretvorena je u paravan za šverc: kompanije poput Alfafarm Grupe kršile su kvote, pravilnike i zakone, uz sumnjivu pasivnost državnih komisija. Ministar Izet Medžiti 2023. olabavio je kontrole, omogućivši viškove za crno tržište Evrope. Premijer Hristijan Mickoski obećava istrage, ali javnost čeka: je li ovo samo vrh ledenog brijega korupcije, gdje država gaji sopstveni kriminal? Prema upućenim makedonskim novinarima, kakav je Aleksandar Mitovski – jeste. Sve je stalo, samo trava raste.

KREČENJE: Učitelj Dejan Petrović iz niške škole “Učitelj Tasa” uzeo je stvari u svoje ruke i bijelom bojom prekrečio mural u školskom dvorištu “Kad se vojska na Kosovo vrati”. Dobro poznati nacionalistički hit koji se širi Srbijom kao da je državni projekat, učitelj je prekrečio o vlastitom trošku, objašnjavajući da slogan “poziva na rat i vraća nas u devedesete”. I dok si rekao “Kosovo” – stigla je anonimna prijava, pa onda i kazna komunalne policije od 25 eura za učitelja zbog “krečenja bez dozvole”. Još brža je bila reakcija lokalnih predstavnika Srpske napredne stranke, koji su se redom utrkivali da optuže učitelja Petrovića za autošovinizam, mržnju prema vojsci i Kosovu, i tome slično. Učitelj, koji je i aktivist Zeleno-lijevog fronta, rekao je da je akciju uradio van nastave, u korist djece, a ne partije. Vrijedni novinari podsjećaju da se sporni slogan prvi put pojavio u knjizi “Kosovo je glava Lazareva” mitropolita Spske pravoslavne crkve Amfilohija Radovića, a u međuvremenu se uselio u brojne nacionalističke nabrajalice, kao i na mnogobrojnim zgodnim lokacijama na autoputevima, fasadama, i to bez dozvola. Međutim, njihovo uklanjanje povlači za sobom kaznu od komunalne milicije i osudu establišmenta, jer slučaj krečenja u Nišu nije prvi.

REVIZIONIZAM: Osim murala koji pozivaju na povratak vojske na Kosovo, širom Srbije se u javnom prostoru mogu vidjeti murali koji slave osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Jedan od najpoznatijih naslikan je u Njegoševoj ulici u Beogradu krajem jula 2021., mjesec dana nakon što je bivši komandant Vojske Republike Srpske u Hagu osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini. Svi pokušaji građana i aktivista da ga uklone ostali su bez uspjeha, jer su ga nepoznati autori, za koje se sumnja da su dio ekstremno nacionalističkih navijačkih skupina, ekspresno vraćali u prvobitno stanje za svega nekoliko sati. Nakon što su ga aktivisti prekrečili u maju 2023., više nije prepravljan, ali je zato naslikan drugi, u beogradskom naselju Kotež, i to u ulici koja nosi ime istaknutog srpskog ljekara i komunističkog revolucionara Dragiše Mišovića. To može čuditi samo neupućene, pošto se historijski revizionizam i veličanje zločinaca u Srbiji sistematski podstiče. Naprimjer, prošle sedmice se  Beogradu grupa poklonika ratnog zločinca i kvislinga Milana Nedića okupila da mu oda poštu i zapali svijeće na uglu ulica Simine i Kneginje Ljubice, gdje se nekada nalazio zatvor OZNA-e, i gdje je Nedić stradao od zločinačke ruke – samoubistvom.

KORUPCIJA: Indeks percepcije korupcije za 2025. Transparency International donosi sumornu sliku: globalni prosjek pao na rekordno nizak –  42 boda, a Zapadni Balkan i dalje tone duboko ispod tog prosjeka. Srbija je prvi put u posljednjih deset godina lošija od BiH – sa 33 boda i 116. mjestom, nakon pada od dva boda i dramatičnog klizanja u rangiranju. Tajni ugovori sa stranim investitorima, rušenje zaštićenih spomenika za luksuzne hotele, pritisak na tužioce i slabljenje istraga o organizovanom kriminalu – sve to je navedeno kao razlog. BiH sa 34 boda i 109. mjestom stagnira godinama: politički uticaj na sudove, sukob interesa bez sankcija, izborne prevare i sužene slobode u RS-u čine ozbiljan napredak prema EU nemogućim. “S ovakvom razinom korupcije ne može se u EU“, upozoravaju iz Transparency BiH. Sjeverna Makedonija sa 40 bodova zauzima 84. mjesto, dok je Albanija sa 39 bodova na 91. mjestu, što znači da su sve tri zemlje stagnirale ili pale u odnosu na prethodne godine, sa slabim pravosuđem, netransparentnim javnim nabavkama i političkim uticajem na institucije. Crna Gora ima 46 bodova i zauzima 65. mjesto u svijetu, što je najbolji balkanski rezultat, ali još uvijek ispod evropskog prosjeka i pokazatalj da nije ostvaren nikakav naredak u odnosu na godinu ranije. Može Evropa pucati koliko hoće, mi i dalje držimo čas. Iz korupcije.

KOKTELI: Tirana je i proteklog vikenda podsjećala na ratnu zonu. Hiljade pristalica opozicije – predvođene Salijem Berishom i Demokratskom strankom – okupile su se ispred zgrade premijera i parlamenta tražeći ostavku Edija Rame zbog korupcijskih skandala i općeg gušenja sloboda. Demonstracije su brzo eskalirale: Molotovljevi kokteli, kamenice, rakete i dimne bombe letjeli su prema vladinim zgradama, plamen je zahvatao stepenice i automobile, dok je policija uzvratila suzavcem, vodenim topovima i hapšenjima. Šesnaest policajaca  povrijeđeno, 13 uhapšenih, desetine demonstranata sa opeklinama i povredama završilo u bolnici. Ovo je treći takav protest posljednjih mjeseci. Rama drži vlast od 2013., dok ga opozicija optužuje za korupciju, kriminal i autoritarizam, a vlast odgovara silom i optužbama za “terorizam”. Dok se Tirana guši u dimu i suzavcu, pitanje je – šta susjedi Albanije čekaju? Da se uguše u smradu korupcije?

Eldin HADŽOVIĆ

Preokret ECAP-a vraća Srpsku listu u igru, ponovljeni izbori u RS-u nude šansu opoziciji protiv Dodikovog nasljeđa, dok Thompsonov koncert na dočeku rukometaša i isključenja u SPC-u podsjećaju da se prošlost nikad ne predaje lako. U sveopštoj krizi identiteta, samo je jedno sigurno – ovdje se ništa ne završava, samo se komplikuje

LISTA: Panel za izborne žalbe i prigovore Kosova (ECAP) je 3. februara poništio odluku Centralne izborne komisije Kosova (CIK) koja je ranije odbila da objavi rezultate Srpske liste na parlamentarnim izborima održanim 28. decembra 2025. godine. Srpska lista, koju podržava Beograd, osvojila je devet od deset rezervisanih poslaničkih mjesta namijenjenih  srpskoj zajednici, ali CIK je odbio potvrditi te rezultate, pozivajući se na proceduralne razloge, što je praćeno negativnim reakcijama EU i SAD-a, ali i nekih kosovskih nevladinih organizacija. Kritičari odluke CIK-a mahom su se složili da nema pravnog osnova da se najjača Srpska partija na Kosovu izolira, bez obzira na evidentan upliv zvaničnog Beograda. Njihov zajednički stav je da se izborna volja građana ne može tek tako pogaziti, ma kakva ona bila. Odluka ECAP-a, kojom je naloženo objavljivanje rezultata, predstavlja značajan preokret i jača poziciju srpske zajednice u kosovskom parlamentu, ali isto tako nema sumnje da će ovakav razvoj situacije dodatno zakomplicirati odnose između Beograda i Prištine.

SAMOOPREDJELJENJE: Pokret Samoopredjeljenje nastavlja insistirati da je Srpska lista “produžena ruka Beograda”, a kao jedan od razloga zbog kojih ne želi suradnju s njom navodi i to što se nikada nije distancirala od svog bivšeg potpredsjednika Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj u septembru 2023. godine. Istovremeno, Samoopredjeljenje je otvoreno za suradnju sa Nenadom Rašićem i insistira da mjesta u Vladi ili Skupštini Kosova, koja prema Ustavu pripadaju srpskoj zajednici, budu dodijeljena upravo Rašićevoj stranci. Međutim, Ustavni sud Kosova je prošle sedmice ustanovio da potpredsjednika Skupštine iz redova srpske zajednice može imenovati samo najveća parlamentarna stranka te zajednice, što je u ovom slučaju Srpska lista. Sviđalo se to premijeru Kosova Albinu Kurtiju, ili ne.

NEOUSTAŠTVO: Svečani doček hrvatske rukometne reprezentacije nakon osvajanja bronzane medalje na Europskom prvenstvu održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali je potpuno zasjenjen kontroverzom oko nastupa Marka Perkovića Thompsona. Rukometaši, stožer i Hrvatski rukometni savez insistirali su da im Thompson otpjeva njihovu neslužbenu himnu “Ako ne znaš šta je bilo”, čak su ga zvali video-pozivom iz svlačionice odmah nakon utakmice. Grad Zagreb pod vođstvom Tomislava Tomaševića iz Možemo odbio je zahtjev, pozivajući se na odluku Gradske skupštine iz novembra 2025. kojom su zabranjeni ustaški simboli i pozdrav “Za dom spremni” na svim gradskim površinama. Thompsonove pjesme poput “Bojne Čavoglave” često uključuju taj pozdrav, zbog čega mu je već godinama zabranjen nastup u Zagrebu. Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić bila je najotvorenija, rekavši da je “dosta više ovog primitivnog neoustaštva”, a oštro je reagirao i aktualni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Doček je najprije otkazan, no Vlada Andreja Plenkovića preuzela je organizaciju, i Thompson je ipak nastupio pred desecima hiljada navijača i zajedno s rukometašima otpjevao himnu. Narod voli – narod pati.

IZOPŠTENJE: Crkveni sud Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, pod vođstvom patrijarha Porfirija, donio je odluku o trajnom isključenju dvojice teologa iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića – zbog javne kritike crkvenog vrha i njegove podrške vlasti Srpske napredne stranke. Milićević, bivši sveštenik, lišen je i svešteničkog čina, dok je Pantelić, urednik portala Teologija.net, ranije dobio prijetnje isključenjem. Odluka je donesena nakon saslušanja u ljeto 2025. godine, a SPC nije javno obrazložila razloge uprkos upita medija. Teolozi optužuju proces za političku motivaciju: podržavali su studentske proteste protiv vlade, koji traju više od godine dana zbog sistemskih problema i tragedije na novosadskoj željezničkoj stanici, u kojoj je stradalo 16 osoba. Patrijarh Porfirije, u skladu sa zvaničnom politikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te proteste naziva “obojenim revolucijama”, nastavljajući održavanje bliskih veza s Rusijom. Logika je jasna – ne grize se ruka koja te hrani.

IZBORI: U nedjelju, 8. februara 2026. godine, održat će se ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica (među kojima su Zvornik, Doboj, Laktaši, Prijedor, Banjaluka i drugi). Pravo glasa ima oko 85.070 birača, a glasanje traje od 7 do 19 sati. Rezultati će biti poznati najkasnije do 15. februara. Ovi izbori su posljedica poništenja rezultata prvobitnih prijevremenih izbora održanih 23. novembra 2025. godine. Tada je kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije Siniša Karan tijesno pobijedio opozicionog kandidata Branka Blanušu iz SDS-a. Opozicija je optužila SNSD za izborne nepravilnosti i manipulacije, posebno u većim gradovima poput Doboja, Zvornika i Laktaša. S obzirom na sve prethodne izbore, reklo bi se da je u Republici Srpskoj – stanje redovno.

ŠANSA: Nakon žalbi i provjera, Centralna izborna komisija BiH je 24. decembra 2025. poništila rezultate izbora na spornim mjestima zbog brojnih nepravilnosti (više spornih glasova nego razlike među kandidatima), što je preokrenulo ukupnu sliku, nakon koje se ispostavilo da je prednost imao Blanuša. Ponovljeni izbori odlučuju ko će zauzeti Palatu Republike nakon prestanka mandata Milorada Dodika, koji je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Nakon što je administracija američkog redsjednika Donalda Trampa odlučila skinuti Dodika i njegove suradnike sa svoje crne liste, uopće ne bi iznenadio krajnje pozitivan ishod izbora za njegovog kandidata Karana, osim ako se opozicija u tom bosanskohercegovačkom entitetu napokon ne konsolidira i ne stavi već jednom tačku na višedecenijsku vladavinu najžilavijeg autokrate u ovom dijelu svijeta. Šansa je tu.

Eldin HADŽOVIĆ