Povežite se sa nama

BALKAN MONITOR

Peći ugašene

Objavljeno prije

3 mjeseca

na

Politička blokada u Sloveniji i na Kosovu, sporne pravosudne reforme pod lupom Venecijanske komisije, te istorijsko gašenje zeničke Visoke peći, ukazuju na duboku institucionalnu i ekonomsku nestabilnost regije

 

 

TRGOVINA: Ni više od mjesec dana po održanim izborima, u Sloveniji nema formirane vladajuće većine. U posljednjoj epizodi igrokaza, predsjednica države Nataša Pirc Musar službeno je objavila da u prvom krugu konsultacija neće dodijeliti mandat nikome jer niti jedan kandidat trenutno nema dokazanu potporu većine od 46 zastupnika. Iako je stranka Gibanje Svoboda aktualnog premijera Roberta Goloba osvojila relativnu pobjedu s 29 mandata, tijesna prednost nad Janšinim SDS-om (28 mandata) i izrazita fragmentacija parlamenta u koji je ušlo čak sedam stranaka, onemogućuju brzo postizanje dogovora. Predsjednica je naglasila kako ne želi sudjelovati u “političkoj trgovini” te je daljnji postupak predlaganja mandatara prepustila Državnom zboru, čime je loptica prebačena na zastupničke klubove.

PREGOVORI: Analize objavljene posljednjih dana ukazuju na to da je Slovenija u ovaj ćorsokak dospjela zbog uspona novih aktera poput Demokrata Anžea Logara i populističkog pokreta Resni.ca, koji mogu biti jezičak na vagi. Dok Golob pokušava okupiti široku koaliciju centra i ljevice, Janšin SDS nominalno ima veći koalicijski potencijal s desnim strankama (NSi, SLS, Demokrati), no njihova ukupna podrška i dalje varira oko kritične granice za većinu, uz izraženo nepovjerenje među potencijalnim partnerima. Izborni rezultati, u kojima su vodeće stranke gotovo izjednačene (28,6 posto naspram 27,9), stvorili su okruženje u kojem su pregovori postali izrazito složeni, a javnost je sve više frustrirana nedostatkom operativne vlasti u trenutku kada se država suočava s ekonomskim izazovima i posljedicama stranog uplitanja u kampanju koje su potvrdile domaće službe.

RASPUST: Vladajuća većina nije uspostavljena ni na Kosovu, gdje je nakon šest mjeseci pregovora, i formalno istekao zakonski rok za konstituiranje funkcionalne parlamentarne većine. Budući da pobjedničke koalicije nakon izbora održanih u novembru prošle godine nisu uspjele premostiti duboke ideološke razlike i osobne animozitete lidera, Skupština Kosova je po automatizmu raspuštena. Predsjednica Vjosa Osmani, pozivajući se na ustavne ovlasti i neuspjeh svih pokušaja posredovanja, službeno je proglasila kraj mandata ovog saziva, što je zemlju gurnulo u stanje institucionalnog vakuma i prijevremenih izbora koji će se morati održati u roku od 45 dana.

UDARAC: Ovakav ishod kosovskog političkog boja najteži je udarac za dosadašnju vladajuću strukturu koja nije uspjela osigurati podršku manjinskih zajednica niti ključnih oporbenih blokova za formiranje stabilne vlade. Glavni kamen spoticanja, prema recentnim izvještajima, bili su uvjeti vezani uz dijalog s Beogradom i pitanje formiranja Zajednice općina sa srpskom većinom, što je dovelo do potpunog kolapsa pregovora. Dok oporba slavi raspuštanje parlamenta kao priliku za “novi početak”, analitičari upozoravaju da bi ponovljeni izbori mogli rezultirati gotovo identičnim omjerom snaga, ostavljajući Kosovo u začaranom krugu političke nestabilnosti dok ključni ekonomski i međunarodni procesi stoje na mjestu.

MIŠLJENJE: Venecijanska komisija izdala je hitno mišljenje o setu pravosudnih zakona usvojenih u Srbiji u januaru 2026. godine, upozorivši da su izmjene (tzv. Mrdićevi zakoni) opasno proširile hijerarhijsku kontrolu i omogućile zloupotrebu privremenih imenovanja u pravosudnim institucijama. Komisija je postavila sedam ključnih preporuka. Između ostalog, zahtijeva se da o prigovorima tužitelja odlučuje Visoki savjet tužitelja umjesto nadređenih, ukidanje suglasnosti ministra za međunarodnu suradnju te strogo ograničenje privremenih premještaja i mandata glavnih tužitelja i predsjednika sudova. Posebno je naglašena potreba za povratkom tužitelja u Tužilaštvo za organizirani kriminal radi kontinuiteta istraga, uz oštru kritiku netransparentnog procesa usvajanja amandmana bez dužne demokratske debate.

MARIFETLUCI: Vladimir Međak, potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji, ocijenio je da je formiranje radne grupe za usklađivanje “Mrdićevih zakona” s preporukama Venecijanske komisije tek prozirna kupovina vremena i “muljanje”. Ističe da su zakoni, koje je predložio zastupnik kako bi se izbjegla javna rasprava, namjerno doneseni s lošom namjerom kontrole pravosuđa. Tvrdi da vlasti ignoriranjem suštine i čekanjem junskog plenuma samo žele osigurati provođenje spornih rješenja i obustavu tekućih postupaka. Prema njegovim riječima, jedini ispravan korak bio bi hitno stavljanje ovih zakona izvan snage i povratak na prijašnje stanje, umjesto daljnjih proceduralnih manipulacija kojima se izigravaju europska pravila. Sve ostalo su, kako je rekao, “marifetluci”.

PEĆ: U Zenici je službeno ugašena Visoka peć, čime je nakon 130 godina okončana integralna proizvodnja čelika. Menadžment Željezare Zenica je kao ključne razloge naveo izostanak državne zaštite domaće proizvodnje, nedostatak sirovina i dug veći od 175 miliona eura. Krizi je doprinijelo i gašenje Koksare Lukavac, neophodne za rad peći. Dok Uprava optužuje Vladu FBiH za izostanak izravne pomoći i komunikaciju isključivo putem medija, vlasti rješenje vide u angažmanu kompanije Energoinvest. Zbog gašenja pogona, oko 1.200 radnika gubi posao, a Sindikat metalaca najavio je masovne prosvjede ispred ključnih institucija u Sarajevu, zahtijevajući hitne mjere za spas radnih mjesta. Ugašena visoka peć u Zenici ne predstavlja samo kraj industrijske tradicije, već i ozbiljan udarac na temelje bosanskohercegovačke privrede. Gašenje ovog giganta prijeti izazivanjem domino efekta koji bi mogao paralizirati željeznički promet i povezane sektore. Sudbina zeničke čeličane ključni je test za opstanak teške industrije u zemlji, ostavljajući hiljade porodica u neizvjesnosti.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

BALKAN MONITOR

Granica srama

Objavljeno prije

2 sedmice

na

1 Augusta, 2026

Objavio:

Jedina granica koju regionalne politike brišu jest granica ljudskog dostojanstva

 

PLANINARI: Slučaj tragične pogibije bosanskohercegovačkih planinara na ruskoj planini Elbrus potresao je regionalnu javnost, ali je u Bosni i Hercegovini ponovno na površinu istjerao sav apsurd njene administrativne podjele. Nakon vijesti o nesreći, Vlada Federacije BiH najavila je proglašenje Dana žalosti, dok vlasti u drugom entitetu Republika Srpska tu odluku nisu ni uvrstile na dnevni red. Razlog tome je činjenica da su stradali dolazili iz Zenice, grada u drugom entitetu, čime je politika još jednom pokazala da empatija prestaje na entitetskoj liniji. Ovo je zapravo nastavak dugogodišnje prakse u kojoj Vijeće ministara BiH ostaje potpuno pasivno tokom velikih tragedija. Jedan od najdrastičnijih primjera dogodio se tokom požara u Domu penzionera u Tuzli, kada su ministri iz RS-a blokirali proglašenje Dana žalosti na razini cijele države. Vlasti u Republici Srpskoj svako donošenje takvih odluka na državnom nivou posmatraju kao opasnost od takozvanog „prijenosa nadležnosti“ s entiteta na državu. S druge strane, političari iz Federacije BiH su vremenom u potpunosti odustali od pokretanja sličnih inicijativa u Vijeću ministara, svjesni unaprijed sigurne blokade. Time je izostanak reakcije na nivou Bosne i Hercegovine postao nepisano pravilo i pokazatelj duboke moralne letargije društva. Republika Srpska uporno pokušava na svaki način međuentitetsku liniju predstaviti kao granicu. Tako da je sada bez granice ostao samo – sram.

PAD: Albanski parlament usvojio je sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama vrijedan 302 miliona dolara za nabavku američke vojne opreme, ali je glasanje zasjenio bizaran incident. Neposredno prije rasprave, opozicioni poslanik Agron Shehaj ukrao je vladin dokument iz jedne od prostorija. Uslijedila je potjera hodnicima parlamenta tokom koje je sekretarica, pokušavajući zaustaviti Shehaja, pala niz stepenice. Zastupnik je stao kako bi provjerio njeno stanje, ali je odbio vratiti papire. Video-snimak događaja začas je preplavio društvene mreže. Nakon incidenta, lider vladajućih socijalista Taulant Balla tražio je trenutno hapšenje Shehaja zbog krađe tajnih dokumenata. Shehaj je odbacio optužbe, tvrdeći da spisi nisu napustili zgradu parlamenta. Sporazum pruža Albaniji povoljan kredit za modernizaciju oružanih snaga i jačanje savezništva sa SAD-om. Ipak, opozicija je bojkotovala glasanje, tvrdeći da je čitava procedura bila protivustavna.

MEĐUGORJE: Nakon što je poljski državljanin oskrnavio svetište i zapalio oltar u Međugorju, hrvatska europarlamentarka Željana Zovko odmah je osudila incident kao „pokušaj zastrašivanja katolika u BiH“. Umjesto smirivanja tenzija, Zovko je događaj iskoristila za tvrdnje o dugotrajnoj ugroženosti kršćana, njihovih vjerskih objekata i prava na slobodu vjere u Bosni i Hercegovini. Reakcija Zovko se uklapa u širi politički narativ koji u javnosti često plasiraju pojedini desničarski i regionalni političari, poput lidera SNSD-a Milorada Dodika. On već duže vrijeme tvrdi da su kršćani pod pritiskom većinskog muslimanskog stanovništva te da je u BiH na djelu „sukob civilizacija“. Analitičari ističu da Zovko plasiranjem ovakvih brzopletih optužbi, prije utvrđivanja činjenica i motiva počinitelja, nastoji privući pažnju međunarodnih i kršćansko-desničarskih lobija. Primarni cilj tog djelovanja jeste utjecaj na vanjsku politiku zapadnih sila, prvenstveno SAD-a, prema BiH, pri čemu se pojedinačni incidenti koriste za ostvarivanje dnevnopolitičke koristi i podgrijavanje međunacionalnih tenzija.

DOKUMENTACIJA: Premijer Kosova u ostavci Albin Kurti i direktor Instituta za zločine Atdhe Hetemi predstavili su preliminarni izvještaj o ratnim stradanjima od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Institut je ukupno dokumentovao 13.227 žrtava (ubijeni, nestali i umrli od posljedica rata), od čega su 12.230 ubijene osobe. Među stradalima je više od 10.000 Albanaca, preko 1.900 Srba, te pripadnici drugih zajednica, uz 1.047 ubijene djece. Čak 81,3 posto žrtava stradalo je između marta i juna 1999. godine. Objava izvještaja koincidirala je s novim iskopavanjima sumnjive masovne grobnice u Kaludru kod Zubinog Potoka, gdje su uhapšene dvije osobe. Kurti je naglasio da bez dokumentovanja nema pravde te je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da otvori vojne arhive, posebno 37. motorizovane brigade. Iako su se Kosovo i Srbija Briselskom deklaracijom od 2. maja 2023. obavezali na rasvjetljavanje sudbine oko 1.600 nestalih osoba uz pristup „povjerljivim dokumentima“, Kurti optužuje Srbiju za neprovođenje dogovora i izbjegavanje odgovornosti, ističući da je Beograd tajnost pojedinih arhiva produžio sve do 2044. godine.

GRUBAČ: U Kneževu, varošici na prelazu između Bosanske krajine i Srenje Bosne, prijeratnom Skender Vakufu, uhapšen je Danijel Grubač, nakon što je pištoljem prijetio stricu. Policija je na njegovom imanju pronašla automatsko oružje, municiju i 177 saksija marihuane. Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci zatražilo je pritvor, dok je učešće tri državljanina Srbije završeno njihovim puštanjem na slobodu nakon ispitivanja. Prema podacima ukrajinskog projekta „Želim živjeti“, Grubač se kao mlađi narednik ruske vojske borio u Ukrajini. Pridruživanje stranim vojnim formacijama u BiH je krivično djelo, ali nije poznato hoće li Tužilaštvo BiH pokrenuti istragu. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na opasan obrazac spajanja ratnog iskustva i kriminalnog miljea, ističući da fragmentirani sigurnosni sistem u BiH često zakazuje u koordinaciji. Prema podacima koje je nedavno objavio Radio Slobodna Evropa, više od 20 bh. državljana pridružilo se ruskim snagama od početka invazije. Ipak, procesuiranje povratnika s ratišta u BiH suočava se s velikim pravnim preprekama. Mnogi borci, poput Darija Ristića kojem je optužnica odbijena, uz ugovor s vojskom dobiju i rusko državljanstvo, izbjegavaju suđenje u BiH.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Turizam mržnje

Objavljeno prije

3 sedmice

na

24 Jula, 2026

Objavio:

Umjesto turističke, otvorena je sezona čekanja: na granici, u dijalogu, u Bruxellesu, dok mržnja prolazi bez zadržavanja

 

 

TURIZAM: Na turističko-zabavnoj manifestaciji Drinska regata u Bajinoj Bašti, grupa učesnika je tokom spusta rijekom Drinom pjevala nacionalističku pjesmu „Ne volim te Alija“ i isticala ikonografiju s likovima presuđenih ratnih zločinaca. Snimak, objavljen na društvenoj mreži TikTok, brzo se proširio drugim mrežama uz oštre osude javnosti. Organizatori i nadležne institucije Srbije nisu reagirali na ovaj incident, koji se na prirodnoj granici između Srbije i Bosne i Hercegovine dogodio svega nekoliko dana nakon obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici. Drinska regata je najstarija i najmasovnija ljetna manifestacija na vodi u regiji, koju zvanično organizuju Općina Bajina Bašta, TO „Tara-Drina“ i Ministarstvo turizma Srbije. Događaj koji promoviše turizam i spajanje ljudi iskorišten je za širenje međuetničke mržnje i veličanje ratnih zločina, kao jedinog autentičnog turističkog potencijala Srbije, kojega nikada ne manjka.

GRANICA: S dolaskom ljeta na graničnim prijelazima između zemalja regije i Europske unije nastaju kilometarske kolone. Razlog usporavanja je, naravno, puna primjena novog Entry-Exit sistema (EES) EU, koji zahtijeva uzimanje biometrijskih podataka, odnosno otisaka prstiju i fotografiranje lica pri svakom ulasku. Teoretski, EES je automatizovani IT sistem EU dizajniran za jačanje sigurnosti vanjskih granica Šengena i praćenje dužine boravka putnika iz trećih zemalja. Prema navodima hrvatskog MUP-a, sistem je već spriječio ulazak 5.000 neovlaštenih osoba, ali je ujedno stvorio uska grla na ključnim tranzitnim tačkama.

TORTURA: Za građane BiH i druge putnike van EU, prelazak granice pretvorio se u pravu torturu. Višesatna čekanja na ljetnim vrućinama, neizvjesnost i komplicirane procedure stvaraju ogroman frustrirajući pritisak. Ljudi koji putuju poslom, u posjetu porodici ili na odmor primorani su uračunavati sate zastoja, dok sporadično gašenje biometrije vide tek kao privremenu i nedovoljnu mjeru za problem koji ozbiljno otežava svakodnevni mobilitet i regionalnu povezanost. Navodno, radi smanjenja gužvi, hrvatske vlasti povremeno primjenjuju pravilo privremene fleksibilizacije – kada čekanje pređe 45 minuta, sistem se djelomično suspendira i biometrija se privremeno ne uzima. No, kilometarske kolone i sati čekanja na graničnim prelazima, naročito između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pričaju drugu priču. U toj priči se spominju i majke i uža i šira rodbina, za vrijeme strpljivog čekanja na ulazak u zemlju u kojoj ljetovanje košta skuplje nego u Grčkoj ili Portugalu.

OBUSTAVA: Sjedinjene Američke Države obustavile su Strateški dijalog s Kosovom i uslovile nastavak pregovora između Beograda i Prištine. Portparol State Departmenta potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da razgovori neće biti nastavljeni sve dok Vlada Kosova ne ispuni preuzete obaveze prema srpskoj manjini. Dijalog je suspendovan još u septembru 2025. godine na neodređeno vrijeme usljed zabrinutosti Washingtona zbog jednostranih poteza prištinskih vlasti. Ukratko, SAD i Evropska unija insistiraju da Kosovo sprovede ranije prihvaćene sporazume – prije svega Osnovni sporazum iz 2023. i Ohridski aneks. To podrazumijeva uspostavljanje Zajednice općina sa srpskom većinom i osiguravanje određenog stepena samouprave za kosovske Srbe. Pored formiranja ZSO, od vlasti u Prištini zahtijeva se rješavanje imovinskih i drugih sporova sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zaštita vjerskih sloboda, te obustava jednostranih akcija na sjeveru Kosova koje narušavaju stabilnost. Iako State Department nije naveo precizne rokove, poruka je jasna: bez konkretnih ustupaka prema srpskoj zajednici i koordinacije sa zapadnim partnerima, kosovska vlada ne može računati na nastavak strateškog partnerstva sa SAD. Prištinske vlasti, odnosno premijer Albin Kurti, ne izgledaju naročito uzbuđeno oko američkih pritisaka, budući da im je daleko uzbudljivije tek najavljeno održavanje konstitutivne sjednice parlamenta najmlađe balkanske države, e da bi ona napokon i nakon ponovljenog izbornog ciklusa – dobila novu vlast.

FAJON: Visoka predstavnica Europske unije Kaja Kallas povukla je kandidaturu bivše slovenačke ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon za poziciju specijalne predstavnice EU za Sahel, pri čemu je za novu kandidatkinju navodno izabrana danska diplomatkinja Birgitte Nygaard Markussen. Do povlačenja je došlo nakon opstrukcije nove slovenačke vlade na čelu s Janezom Janšom i pritiska Evropske narodne stranke (EPP). I sad svaka strana tvrdi da je u pravu: Slovenačka vlada tvrdi da je potez bio pravne prirode, navodeći da je interno utvrđeno kako je proces nominacije bio nezakonit i potencijalno korumpiran, zbog čega se priprema i krivična prijava, dok Tanja Fajon tvrdi da je žrtva političkog revanšizma i lične diskreditacije. Navodi i da je Janšina vlada poslala pismo protiv nje u sve prijestolnice članica EU, usljed čega je Kallas, ostavši bez podrške EPP i matične države kandidatkinje, bila primorana obustaviti glasanje. Fajon je izrazila žaljenje što su unutrašnje političke prepirke nadjačale nacionalne i evropske interese, nazvavši ovaj događaj opasnim presedanom kojim je Slovenija narušila sopstveni ugled u EU.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Sistem postoji

Objavljeno prije

4 sedmice

na

18 Jula, 2026

Objavio:

Istup ministarke vlade Srbije Snežane Paunović nije incident, već simptom političkog sistema koji retoriku devedesetih više ne skriva, nego normalizira

 

 

PAUNOVIĆ: „Da sam bila Slobodan Milošević, etnički bih očistila Kosovo 1998. godine“. Ova izjava, koju je u programu televizije Kurir izrekla ministarka državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović, dodajući pritom i da je one koji su se opredijelili za terorističke akcije trebalo likvidirati na način na koji se s teroristima obračunava i danas, naišla je na zgražavanje i osudu u cijeloj regiji, dijelu opozicije i nevladinog sektora u Srbiji, predstavnika Srba na Kosovu, te niza europskih zvaničnika. Istup ministarke Paunović mahom je na domaćem terenu ocijenjen kao govor mržnje, opravdavanje i normalizacija etničkog čišćenja, ugrožavanje sigurnosti preostalih Srba na Kosovu, dok su iz Bruxellesa stizale poruke da je ovakva retorika suprotna vrijednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja i dobrosusjedskih odnosa na kojima se temelji EU.

SRAM: Dok je ministar unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, proglasio Snežanu Paunović personom non grata i trajno joj zabranio ulazak i tranzit preko teritorije Kosova, uključujući i njen rodni grad Peć, ona se u naknadno objavljenom saopštenju odbila izviniti ili povući svoju izjavu, naglasivši da se „ne odriče ni sebe niti politike SPS iz devedesetih“. Pritom je predsjednik njene stranke Ivica Dačić stao u njenu odbranu, nazvavši osude iz Brisela i javnosti „sramnim i licemjernim“. „Sram vas bilo. Ona je rekla da svi koji ne osećaju Srbiju, trebalo bi da se vrate u svoju matičnu državu, državu Albaniju. Kakvo je to etničko čišćenje u kojem danas Srba ima manje nego što ima Albanaca?“, rekao je Dačić. Ovakvom odbranom, drugi čovjek Vlade Srbije ne samo da je relativizirao pojam etničkog čišćenja, već je potvrdio da unutar vladajuće koalicije postoji apsolutni konsenzus o nepovredivosti njenih članova, bez obzira na stavove koji osim zgražavanja ne asociraju ni na šta drugo nego na masovne progone, ubojstva i zločine počinjene u ime Srbije.

ČISTINA: Tek je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za Tanjug izjavila kako stav ministarke Paunović ne predstavlja zvaničnu politiku Srbije. Da budemo načisto: izjava Ane Brnabić i pokušaj spiranja ljage kojom se Paunović sama ukaljala, kudikamo je problematičnija i treba je istjerati na čistac kao uzrok zla, a ne kao posljedicu, ili tek puku „kontrolu štete“. Naime, kada ministar u aktivnom mandatu iznese stav koji relativizira ili priziva metode etničkog inženjeringa bez ikakve, pa makar i deklarativne ograde, a kamoli sankcija, takav narativ de facto postaje politički mainstream i prećutna zvanična doktrina. Argumenti koji potvrđuju da je ovakva retorika duboko integrisana u sistem vlasti u Srbiji ne leže u diplomatskim izjavama za medije, već u konkretnim političkim praksama.

KONTINUITET: Najeksplicitniji dokaz političkog kontinuiteta sa devedesetim godinama dogodio se upravo u danima kada su se nizale domaće, regionalne i međunarodne osude na račun ministarke Paunović. Državni vrh je u jeku tog skandala promovirao otvaranje dionice obilaznice oko Beograda koja nosi ime Milutina Mrkonjića – jednog od osnivača SPS-a i ključnih aktera Miloševićevog režima. Ovo nije koincidencija, već jasna poruka: država ne samo da se ne odriče politike iz devedesetih, već aktivno nastavlja sa njenom simboličkom i infrastrukturnom rehabilitacijom. Iako sam Mrkonjić nije nikada postao haški pacijent, poput njegovog šefa Miloševića, on se isto tako nikada nije distancirao od njegove politike, te je do vlastite smrti bio i ostao jedan od najodanijih Miloševićevih apologeta.

TIŠINA: Premijer Srbije Đuro Macut bi u svakom iole funkcionalnom demokratskom društvu bio dužan hitno pokrenuti postupak smjene ili barem javno i nedvosmisleno osuditi izjavu članice svog kabineta i zbog daleko manjeg skandala od javnog zagovaranja jednog od najtežih zločina po mjeri bilo kojeg pravosuđa, domaćeg i međunarodnog. Nema potrebe naglašavati da se ni predsjednik Srbije, najviši autoritet vlasti i čovjek koji se inače očituje o svemu i svačemu van vlastite nadležnosti, uključujući – vjerovali ili ne – i rupe na putevima, ovim povodom nije oglasio. A i zašto bi – zar ima još ikoga ko sumnja da on ne misli ono što je ministarka Paunović izrekla naglas? U Srbiji se često može reći da je sistem urušen i da ne postoji, ali ništa nije dalje od istine. Jer, naprotiv, u Srbiji je jedino sistem konstanta – onaj u kojem se za spoljnopolitičku upotrebu fingira kooperativnost, dok se na unutrašnjem planu rutinski njeguje i normalizira najmračnija retorika iz krvavih devedesetih godina prošloga stoljeća.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo