Dok se u Beogradu i Prištini krčka, u Tirani doslovce gori – region uoči novog samita EU više podsjeća na Bliski Istok nego na evropsko susjedstvo

PUŽ: Šefovi diplomatija Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana održali su sastanak u Bruxellesu posvećen jačanju saradnje i pripremama za junski samit u Tivtu, uz poseban fokus na otpornost regiona prema vanjskim utjecajima i usklađivanje sa vanjskom politikom Unije. Briselski hodnici bruje o “jačanju otpornosti” i “usklađivanju sa vanjskom politikom”, što je diplomatski “lingo” za pokušaj EU da konačno uvede red u svoje dvorište i obuzda vanjske utjecaje koji godinama nagrizaju region. Fokus je, očekivano, na sigurnosti i sankcijama, ali iza zatvorenih vrata glavna tema ostaje ista stara boljka – dijalog Beograda i Prištine koji se, uprkos kozmetičkim pomacima, kreće brzinom rahitičnog puža. Visoka predstavnica EU Kaja Kallas, koja je kormilo preuzela još krajem 2024. godine, sada je spremna odigrati svoju ulogu “čelične lady” i udahnuti život procesu koji već predugo stoji u mjestu, pokušavajući natjerati lidere da se vrate za sto prije nego što junski samit postane samo još jedna propuštena prilika.

NESTABILNOST: Iako je Kaja Kallas izrazila spremnost da intenzivira dijalog Beograda i Prištine, zvaničnici u Bruxellesu upozoravaju da nedostatak dinamike u pregovorima i dalje izaziva nezadovoljstvo, naročito jer se lideri dvije strane nisu sastali na najvišem nivou još od septembra 2023. godine. Realizaciju nove runde dijaloga dodatno otežava nestabilna unutrašnja politička situacija, kako u Srbiji, gdje od novembra 2024. traju protesti zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, tako i na Kosovu, koje se suočava sa stalnim izbornim ciklusima. Budući da su na Kosovu novi parlamentarni izbori zakazani već za 7. juni, evropske diplomate ocjenjuju da institucionalna kriza u Prištini direktno koči napredak u normalizaciji odnosa, uprkos deklarativnoj spremnosti Bruxellesa da proces pokrene s mrtve tačke i klinički mrtav dijalog ponovo priključi na aparate za održavanje života.

NEIMAR: Dok se Vašington bavi njegovim dosjeima zbog optužbi za organizovani kriminal, Zvonko Veselinović i njegova poslovna mašinerija u Srbiji proživljavaju zlatno doba, o čemu svjedoči vrtoglavi profit od 9,8 miliona eura ostvaren samo u prošloj godini, otkriva istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE). Nije tajna da su bageri njegovih firmi postali nezaobilazan inventar na gotovo svakom velikom državnom gradilištu u Srbiji, pretvarajući budžetski novac u privatnu imperiju koja prkosi svim međunarodnim sankcijama. Iako su pod lupom stranih obavještajnih službi, na domaćem terenu oni su “kraljevi asfalta” kojima država povjerava najvrednije poslove, ignorišući pritom činjenicu da su njihova imena na crnim listama rezervisanim za najteže oblike korupcije. Bjegunac u inostranstvu, a kod kuće omiljeni neimar – zvuči kao paradoks samo neupućenima, dok je svima jasno da to nije izuzetak, već pravilo.

PARTNER: Priča o Veselinovićevom dugogodišnjem partneru Milanu Radoičiću dobija obrise pravog detektivskog romana nakon njegovog povlačenja iz zvaničnog vlasništva u raspletu terorističkog incidenta u Banjskoj. Iako Radoičić na papiru više ne posjeduje ništa, realnost na terenu su betonski skeleti luksuznih vila koje niču u najelitnijim djelovima Beograda. Na parcelama koje se direktno povezuju s ovim dvojcem, radovi teku punom parom bez ikakvih zvaničnih prijava i dozvola, dok se vile Veselinovićeve supruge i Radoičićevih saradnika naslanjaju jedna na drugu kao spomenici nedodirljivosti. Dok institucije okreću glavu od nelegalne gradnje i miliona koji se slijevaju u privatne džepove, ovi „biznismeni sa sjevera“ nastavljaju betonirati svoj utjecaj u samom srcu srpske prijestolnice, pokazujući da su papiri jedno, a realna moć, mjerena u kvadratima i eurima, nešto sasvim drugo.

KRIZA: Politička kriza u Albaniji doživjela je svoj vrhunac na ulicama Tirane, gdje su se mirni protesti u organizaciji opozicione Demokratske stranke pretvorili u otvorene sukobe s policijom. Demonstranti, koji zahtijevaju hitnu ostavku premijera Edija Rame, zasuli su zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova molotovljevim koktelima i jakom pirotehnikom, na šta su snage sigurnosti odgovorile upotrebom vodenih topova i suzavca. Dok građani na barikadama otvoreno optužuju vlast za potpunu integraciju kriminalnih struktura u državni aparat, atmosfera u prijestolnici ostaje napeta, a slike zapaljenih ulica šalju uznemirujuću poruku o dubini unutrašnjeg razdora u zemlji koja se nalazi na ključnoj raskrsnici svoje demokratske stabilnosti.

KONTROLA: Srž nezadovoljstva leži u seriji korupcionaških skandala koji su potresli vrh Socijalističke partije, kulminirajući slučajem bivše zamjenice premijera Belinde Balluku. Iako se Balluku tereti za malverzacije u javnim tenderima za kapitalne infrastrukturne projekte, odluka parlamentarne većine da joj zadrži imunitet i tako spriječi njeno hapšenje pokrenula je talas optužbi o institucionalnoj zaštiti korupcije. Ovakav razvoj događaja direktno podriva ambicije Albanije za članstvo u Evropskoj uniji do 2030. godine, s obzirom na to da Bruxelles beskompromisno insistira na mjerljivim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala. Dok Vlada čvrsto drži skupštinsku kontrolu, ulični pritisak i međunarodne primjedbe stavljaju zvaničnu Tiranu pod nezapamćen pritisak da dokaže funkcionalnost pravne države.

Eldin HADŽOVIĆ

Dok jedni saniraju imidž spomenicima, a drugi peru pare preko stajskog đubriva, uvodi se liječenje na daljinu, dok se čeka Janša da razvuče vatrogasno crijevo

DEMANTI: Ambasada Kine u Beogradu demantovala je navode da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum (CRIC & CCCC) neće biti obuhvaćen istragom o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra 2024. godine. Reagujući na izjavu profesora Vladimira Obradovića, Ambasada je te tvrdnje nazvala neosnovanim, pozivajući medije i javnost da prestanu sa širenjem dezinformacija koje bi mogle narušiti “čelično prijateljstvo” Srbije i Kine. Vučić je bez imalo stida također odbacio ove navode, ne spominjući kakva je ovo tačno sramota za vlast u Srbiji. Više od godinu i po dana nakon tragedije u kojoj je poginulo 16 ljudi još uvijek nije utvrđena odgovornost za očigledno loše izvedene radove kineskog konzorcijuma, dok se umjesto transparentne istrage pojavljuju optužbe da je najviše rukovodstvo zemlje štitilo stranog izvođača od pravne odgovornosti. Dok optužnica nema, vlast se bavi sanacijom imidža: ovih dana je javnosti predstavljeno idejno rešenje za spomenik žrtvama, a porodici jedne od žrtava nedavno je dosuđena odšteta od deset miliona dinara – novac koji bi, u normalnom sistemu, bio naplaćen od osiguranja odgovornog izvođača, a ne iz džepova građana.

OFANZIVA: Ne prestaje ofanziva pravnog tima Ratka Mladića na Hag, u kojoj insistiraju da se ovaj osuđenik pusti kući. Posljednjeg dana aprila podnesen je hitan zahtjev Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MICT) u Hagu za njegovo privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, pozivajući se na teško pogoršanje zdravstvenog stanja nakon nedavnog moždanog udara, tvrdeći da mu u pritvoru nije omogućena adekvatna njega. Mladić, koji je uhapšen u Srbiji maja 2011. nakon 16 godina skrivanja, pravosnažno je 2021. osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i druge ratne zločine počinjene u BiH 1992–1995. Udruženja žrtava genocida, uključujući Pokret Majke Enklava Srebrenice i Žepe, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Podrinja i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, oštro su se usprotivili zahtjevu, smatrajući ga novim otvaranjem rana i udarom na pravdu, te pozivajući sud da odbije puštanje i da Mladić izdrži kaznu do kraja.

EPPO: Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je opsežne pretrage na više lokacija širom Hrvatske u okviru istrage o sumnji na korupciju i subvencijske prevare povezane s poljoprivrednim fondovima Evropske unije. Prema navodima EPPO-a, istraga obuhvata više hrvatskih državljana osumnjičenih za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, subvencijsku prevaru te krivotvorenje isprava, a sumnja se da su kaznena djela počinjena u sklopu zločinačkog udruženja na štetu financijskih interesa EU. Hrvatski mediji, prije svega Index.hr, prenose da je riječ o velikoj akciji evropskog tužiteljstva, no EPPO zasad nije objavio dodatne detalje — poput broja osumnjičenih, konkretnih lokacija pretraga ili procijenjene štete — kako ne bi ugrozio istragu. Najnoviji detalji istrage ukazuju na to da se korupcija ‘spustila’ do najbizarnijih nivoa: sumnja se na malverzacije čak i sa podsticajima za stajsko đubrivo, u šta je navodno upetljana i službenica Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Ovo nije prvi slučaj u kojem EPPO istražuje zloupotrebe u hrvatskom poljoprivrednom sektoru. U proteklim godinama zabilježeno je više istraga i presuda vezanih uz nezakonito crpljenje sredstava iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i sličnih programa, što ukazuje na sistemski problem u nadzoru i dodjeli EU subvencija u Hrvatskoj.

POŽAR: Državni zbor Slovenije usvojio je izmjene Zakona o Vladi po prijedlogu SDS-a Janeza Janše, čime je broj ministarstava smanjen sa 19 na 14. Ovu promjenu, koju podržava i spajanje resora (npr. rad sa gospodarstvom, obrazovanje sa znanošću, unutrašnjih poslova sa javnom upravom, te osnivanje novog ministarstva za demografiju, obitelj i socijalne poslove), glasalo je 49 zastupnika (potrebna većina je 46), uključujući SDS, NSi, SLS, Fokus, Demokrate, Resni.ca i predstavnike nacionalnih manjina. Janša je odmah nakon usvajanja – koje je signaliziralo da postoji većina na koju se može osloniti – najavio slanje polaznih tačaka za koalicijski sporazum svim strankama koje su podržale zakon, ali je naglasio da SDS neće formirati vladu “po svaku cijenu”, koristeći metaforu da “prije gašenja požara treba provjeriti ima li adekvatnu opremu”. I dok Janša provjerava crijevo, recimo da se ovo događa nakon parlamentarnih izbora u martu 2026, nakon kojih relativni pobjednik, Pokret slobode Roberta Goloba, nije uspio okupiti većinu. Mediji u Sloveniji ovo vide kao otvaranje vrata za Janšinu četvrtu vladu i koaliciju desnog centra.

TELEMEDICINA: Kako je najavio ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Azir Aliu, telemedicina će postati jedan od ključnih stubova reforme zdravstvenog sistema, posebno u rješavanju hroničnog nedostatka ljekara specijalista koji je posljednjih godina eskalirao zbog masovnog odlaska medicinskog kadra u inostranstvo. Prema njegovim riječima, projekat ima za cilj da angažuje brojne makedonske specijaliste iz dijaspore koji rade na visokim pozicijama u inostranstvu, omogućavajući im da pružaju usluge na daljinu, pa čak i bez finansijske naknade. Telemedicina je praksa pružanja zdravstvenih usluga na daljinu pomoću informacionih i komunikacionih tehnologija, poput video-konsultacija, aplikacija, daljinskog praćenja parametara, razmjene medicinskih slika…, čime se omogućava dijagnostika, konsultacije, praćenje pacijenata i liječenje bez fizičkog dolaska u ordinaciju. Pilot-projekat u Debru, koji je počeo sa teledermatologijom, bolno ilustruje regionalni paradoks: države sada pokušavaju da besplatno ‘uvezu’ znanje onih stručnjaka koje su decenijama sistematski izvozile ka Zapadu.

Eldin HADŽOVIĆ

Politička blokada u Sloveniji i na Kosovu, sporne pravosudne reforme pod lupom Venecijanske komisije, te istorijsko gašenje zeničke Visoke peći, ukazuju na duboku institucionalnu i ekonomsku nestabilnost regije

TRGOVINA: Ni više od mjesec dana po održanim izborima, u Sloveniji nema formirane vladajuće većine. U posljednjoj epizodi igrokaza, predsjednica države Nataša Pirc Musar službeno je objavila da u prvom krugu konsultacija neće dodijeliti mandat nikome jer niti jedan kandidat trenutno nema dokazanu potporu većine od 46 zastupnika. Iako je stranka Gibanje Svoboda aktualnog premijera Roberta Goloba osvojila relativnu pobjedu s 29 mandata, tijesna prednost nad Janšinim SDS-om (28 mandata) i izrazita fragmentacija parlamenta u koji je ušlo čak sedam stranaka, onemogućuju brzo postizanje dogovora. Predsjednica je naglasila kako ne želi sudjelovati u “političkoj trgovini” te je daljnji postupak predlaganja mandatara prepustila Državnom zboru, čime je loptica prebačena na zastupničke klubove.

PREGOVORI: Analize objavljene posljednjih dana ukazuju na to da je Slovenija u ovaj ćorsokak dospjela zbog uspona novih aktera poput Demokrata Anžea Logara i populističkog pokreta Resni.ca, koji mogu biti jezičak na vagi. Dok Golob pokušava okupiti široku koaliciju centra i ljevice, Janšin SDS nominalno ima veći koalicijski potencijal s desnim strankama (NSi, SLS, Demokrati), no njihova ukupna podrška i dalje varira oko kritične granice za većinu, uz izraženo nepovjerenje među potencijalnim partnerima. Izborni rezultati, u kojima su vodeće stranke gotovo izjednačene (28,6 posto naspram 27,9), stvorili su okruženje u kojem su pregovori postali izrazito složeni, a javnost je sve više frustrirana nedostatkom operativne vlasti u trenutku kada se država suočava s ekonomskim izazovima i posljedicama stranog uplitanja u kampanju koje su potvrdile domaće službe.

RASPUST: Vladajuća većina nije uspostavljena ni na Kosovu, gdje je nakon šest mjeseci pregovora, i formalno istekao zakonski rok za konstituiranje funkcionalne parlamentarne većine. Budući da pobjedničke koalicije nakon izbora održanih u novembru prošle godine nisu uspjele premostiti duboke ideološke razlike i osobne animozitete lidera, Skupština Kosova je po automatizmu raspuštena. Predsjednica Vjosa Osmani, pozivajući se na ustavne ovlasti i neuspjeh svih pokušaja posredovanja, službeno je proglasila kraj mandata ovog saziva, što je zemlju gurnulo u stanje institucionalnog vakuma i prijevremenih izbora koji će se morati održati u roku od 45 dana.

UDARAC: Ovakav ishod kosovskog političkog boja najteži je udarac za dosadašnju vladajuću strukturu koja nije uspjela osigurati podršku manjinskih zajednica niti ključnih oporbenih blokova za formiranje stabilne vlade. Glavni kamen spoticanja, prema recentnim izvještajima, bili su uvjeti vezani uz dijalog s Beogradom i pitanje formiranja Zajednice općina sa srpskom većinom, što je dovelo do potpunog kolapsa pregovora. Dok oporba slavi raspuštanje parlamenta kao priliku za “novi početak”, analitičari upozoravaju da bi ponovljeni izbori mogli rezultirati gotovo identičnim omjerom snaga, ostavljajući Kosovo u začaranom krugu političke nestabilnosti dok ključni ekonomski i međunarodni procesi stoje na mjestu.

MIŠLJENJE: Venecijanska komisija izdala je hitno mišljenje o setu pravosudnih zakona usvojenih u Srbiji u januaru 2026. godine, upozorivši da su izmjene (tzv. Mrdićevi zakoni) opasno proširile hijerarhijsku kontrolu i omogućile zloupotrebu privremenih imenovanja u pravosudnim institucijama. Komisija je postavila sedam ključnih preporuka. Između ostalog, zahtijeva se da o prigovorima tužitelja odlučuje Visoki savjet tužitelja umjesto nadređenih, ukidanje suglasnosti ministra za međunarodnu suradnju te strogo ograničenje privremenih premještaja i mandata glavnih tužitelja i predsjednika sudova. Posebno je naglašena potreba za povratkom tužitelja u Tužilaštvo za organizirani kriminal radi kontinuiteta istraga, uz oštru kritiku netransparentnog procesa usvajanja amandmana bez dužne demokratske debate.

MARIFETLUCI: Vladimir Međak, potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji, ocijenio je da je formiranje radne grupe za usklađivanje “Mrdićevih zakona” s preporukama Venecijanske komisije tek prozirna kupovina vremena i “muljanje”. Ističe da su zakoni, koje je predložio zastupnik kako bi se izbjegla javna rasprava, namjerno doneseni s lošom namjerom kontrole pravosuđa. Tvrdi da vlasti ignoriranjem suštine i čekanjem junskog plenuma samo žele osigurati provođenje spornih rješenja i obustavu tekućih postupaka. Prema njegovim riječima, jedini ispravan korak bio bi hitno stavljanje ovih zakona izvan snage i povratak na prijašnje stanje, umjesto daljnjih proceduralnih manipulacija kojima se izigravaju europska pravila. Sve ostalo su, kako je rekao, “marifetluci”.

PEĆ: U Zenici je službeno ugašena Visoka peć, čime je nakon 130 godina okončana integralna proizvodnja čelika. Menadžment Željezare Zenica je kao ključne razloge naveo izostanak državne zaštite domaće proizvodnje, nedostatak sirovina i dug veći od 175 miliona eura. Krizi je doprinijelo i gašenje Koksare Lukavac, neophodne za rad peći. Dok Uprava optužuje Vladu FBiH za izostanak izravne pomoći i komunikaciju isključivo putem medija, vlasti rješenje vide u angažmanu kompanije Energoinvest. Zbog gašenja pogona, oko 1.200 radnika gubi posao, a Sindikat metalaca najavio je masovne prosvjede ispred ključnih institucija u Sarajevu, zahtijevajući hitne mjere za spas radnih mjesta. Ugašena visoka peć u Zenici ne predstavlja samo kraj industrijske tradicije, već i ozbiljan udarac na temelje bosanskohercegovačke privrede. Gašenje ovog giganta prijeti izazivanjem domino efekta koji bi mogao paralizirati željeznički promet i povezane sektore. Sudbina zeničke čeličane ključni je test za opstanak teške industrije u zemlji, ostavljajući hiljade porodica u neizvjesnosti.

Eldin HADŽOVIĆ