Povežite se sa nama

FOKUS

ABAZOVIĆEVA BORBA PROTIV DIVJE GRADNJE: Vječni princip selektivnosti

Objavljeno prije

2 godine

na

Umjesto sistemskog rješavanja višedecenijskog problema divlje gradnje, Vlada se odlučila za predizborni marketing u vidu rušenja nelegalnih objekata građanina Mila Đukanovića. Kao da je Đukanoviću, premijeru i predsjedniku, to najveća greška

 

Dva dana nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima, građanin Milo Đukanović dobio je naređenje da sam sruši ili će mu država srušiti nelegalno izgrađene objekte u Kočanima, Nikšić.

,,Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na čijem čelu se nalazi ministarka Ana Novaković- Đurović, donijela je 4. aprila Rješenje kojim se naređuje subjektu Milu Đukanoviću da poruši dva nelegalno izgrađena objekta u KO Kočani u Nikšiću. Kako se navodi u rješenju rok za izvršenje naređenja je 20 dana od dana njegovog prijema. Ako Milo Đukanović ne sruši objekte u predviđenom roku to će učinjeti država o njegovom trošku”, obavijestili su javnost i Đukanovića putem Fejsbuka iz GP URA.

,,Tuđe đedovine po Crnoj Gori nećete rušiti”, odgovoreno je iz Đukanovićevog DPS-a.

Advokatica Neda Ivović, koja je punomoćnica Đukanovića, kazala je da su preko društvenih mreža i medija obaviješteni o rješenju ,,kojim se vlasniku Milu Đukanoviću nalaže rušenje objekata koji se nalaze na zemljištu koje predstavlja porodično nasljeđe – đedovinu, đedovu kuću i objekte uz kuću, koja je inicijalno izgrađena prije više od jednog vijeka”. Ona tvrdi da odluka Ministarstva predstavlja očigledno pravno nasilje, te bezobzirno ignorisanje relevantnih propisa, kao i egzaktnih i lako provjerljivih činjenica. ,,Milo Đukanović će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva u upravnom postupku i upravnom sporu, a iniciraće i krivične i parnične postupke, kako bi zaštitio svoja prava”, kazala je Ivovićeva.

Premijer Dritan Abazović kazao je da je u toku velika akcija rušenje nelegalnih objekata širom Crne Gore. ,,Da je donijela rješenje prije izbora predsjedničkih, rekli bi namjerno zbog predsjedničkih izbora. Sad prije parlamentarnih. Mi smo svaka dva mjeseca u izborima. Ne bismo mogli ništa da radimo ako bismo se vodili tom logikom. Pitanje nije za Vladu, niti za Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja. Pitanje je za Đukanovića šta je gradio na divlje”, rekao je Abazović i preporučio:,,da ne izlazimo na teren i rušimo. Ima mogućnost da sam to ukloni kao neko ko je sad odgovoran građanin”.

Đukanović, kao građanin, se sada suočava sa mogućom kaznom za dva nelegalna objekta, a kao vlastodržac novim vlastima je ostavio problem stotine hiljada nelegalnih objekata diljem Crne Gore – od crkve na Rumiji, hotelskih i stambenih kompleksa, vikendica i vila u nacionalnim parkovima i uz pjenu od mora, pa do bespravno sagrađenih čitavih naselja (Park šuma Zagorič, Malo brdo, Karabuško polje…).  Za dvije i po godine vladanja nove vlasti nijesu pokazale pretjeranu ažurnost u rješavanja ovog problema.

Da je nastavljeno po starom, pokazuju podaci od prošle godine – divlja gradnja nastavljena je čak i u zaštićenim područjima – u NP Skadarsko jezero nikla su 32 nelegalna objekta, Biogradska gora osam divljih obejekata, NP Prokletije deset slučajeva nelegalne gradnje…

Ni sa rušenjem objekata za sada ne ide dobro. Početkom prošle godine zabilježen je slučaj da su stanari automobilima i kamionima spriječili rušenje nelegalno sagrađenih lamela na Zabjelu, u decembru su vlasnici nelegalnih objekata na Žabljaku preko medija poručivali da će svoje vikendice braniti i životima. Darko Stijepović, direktor NVO Centar za razvoj Durmitora je tada upozorio da se problem divlje gradnje treba početi rješavati tako što će se udariti prvo na najveće – ,,restorani, hoteli, cijeli turistički kompleksi, i to na najatraktivnijim lokacijama. A tek onda doći i do ovih ljudi”.

,,Imamo tri neuspjela pokušaja rušenja na Malom brdu, zato što se u trenutku rušenja pojave djeca i trudnice i tu treba da reaguju centri za socijalni rad i policija jer ne može građevinski inspektor, niti ima zakonske nadležnosti da pomjeri ljude koji dolaze da brane rušenje”, naglasila je na sjednici Vlade u oktobru ministarka Novaković-Đurović.

Ministarkin prethodnik Ratko Mitrović priznao je da je kraj Budve bez dozvole sagradio kuću, koju je poklonio sinu, a koja je septembra 2021. uknjižena u katastar.

U februaru ove godine bivši gradonačelnik Opštine Budva Marko Bato Carević, kome se sudi zbog toga što je uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, izjavi  je da je: ,,Porodični biznis na državnoj imovini podigao vrijednost te imovine za 17 miliona, to ne zaslužuje optužnicu već nagradu”.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac je ranije o slučaju Carević izjavio: ,,To je, nažalost, jasan pokazatelj da pogubna praksa prethodnog režima nije nikada napustila državne institucije, te da formalna promjena vlasti nije donijela prijeko potrebnim reformama u ovoj oblasti. Time se i dalje šalje poruka javnosti da, iako su akteri promijenjeni, ‘pravila igre’ su ostala ista”.

Da podsjetimo na ta pravila. Nelegalna gradnja u Crnoj Gori doživjela je procvat za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića, koji je taj resor pokrivao od novembra 2006. do 2010. Državne institucije su stavljene u službu nelegalnih graditelja, pa su masovno legalizovani divlje sagrađeni kompleksi putem usvajanja novih i izmjenom postojećih planova kako bi se zadovoljili apetiti građevinskog lobija. MANS je protiv Gvozdenovića podnio više krivičnih prijava. Indikativno je da i pored gromoglasno proklamovane borbe protiv divlje gradnje još uvijek nema tužilačkih epiloga i prijava protiv Gvozdenovića.

Tek prošle godine saznali smo da je obnova Svetoga Stefana bila nelegalna, a strateški partner Petros Statis  je izgradio i dvije velike građevine naspram grad-hotela od 1.600 kvadrata bez ijednog papira. Saznali smo i da se sličan slučaj nelegalne gradnje desio i na ostrvu Sveti Nikola kod Budve na zemljištu drugog strateškog partnera bivšeg tajlandskog premijera Taksina Šinavatre.

Divlja gradnja je još 2008. proglašena krivičnim djelom. Prva, i za sada jedina, žrtva te odluke bio je visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović. On je 2015. godine zbog afere Zavala osuđen kao šef kriminalne organizacije, koja je zloupotrebom službenog položaja vršila malverzacije sa prodajom državnog zemljišta kako bi sebi pribavila imovinsku korist i tako oštetila kasu Opštine Budva za višemilionske iznose.

Prije nego što je uhapšen zbog drugih nepočinstava, Milošu Medenici, sinu bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, inspekcija je u junu 2020. zaustavila divlju gradnju u Krašićima u Tivtu. Medenica je zidom pregradio javno šetalište. U Tivtu je nelegalno gradio i još uvijek aktuelni  guverner Centralne banke Radoje Žugić.

Otkad je 2018. država objavila poziv za legalizaciju nelegalnih objekata mnogi funkcioneri su se prijavili da ozakone svoje objekte. Monitor je pisao da su lokalnim katastrima podnijeti zahtjevi za legalizaciju objekata u vlasništvu firme Dragana Purka Ivančevića, stambenog objekta supruge bivšeg premijera Duška Markovića – Nate Marković, Hotela Emerald, koji je u vlasništvu porodice bivšeg potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića. Nelegalne kuće i pomoćne zgrade prijavili su i  Aco, Ana i Lidija Đukanović u Kolašinu, Veruši i Podgorici, vikendicu na Žabljaku želio je da legalizuje bivši ambasador u Sarajevu Obrad Mišo Stanišić, te bivši DPS funkcioner Božidar Vuksanović, bivši predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović…

Pored funkcionera, mnogi građani su zainteresovani za legalizaciju objekata. A ni nakon pet godina od njegovog početka ne nazire se kraj procesu legalizacije divljih objekata. Prema podacima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma do sada je primljeno preko 56 hiljada zahtjeva, a legalizovana su 2.722 objekta. Glavna prepreka uspješnog završetka ovog posla je nepostojanje planske dokumentacije.

Stručnjaci koje je Monitor kontaktirao kažu da je u procesu legalizacije najvažniji Plan generalne regulacije. Međutim, i pored više najava Vlada i resorno ministarstvo nikako da ga donesu. Tako umjesto sistemskog rješavanja ovog problema, iz Vlade nude predizbornu maglu u instant rješavanju problema početkom sa vrha – rušenjem nelegalnih objekata građanina M.Đ.

 

Crkva gradi kako hoće

Konstanta u divljoj gradnji za vrijeme prošle i sadašnje vlasti je povlašteni položaj Mitropolije crnogorsko primorske – Srpske pravoslavne crkve. Za ovu vjersku zajednicu ni sada, kao ni ranije, nema plana legalizacije, vraćanja u prvobitno stanje i ostalih mjera, iako se radi o intervencijama na zaštićenim spomenicima kulture.

U posljednje dvije i po godine nastavljeno je devastiranje na Manastiru Ostrog, koji je pod zaštitom države kao kulturno dobro od 1961. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je podnijela protiv SPC-a dvije krivične prijave zbog nezakonitih intervencija na Manastiru Ostrog.  Stručnjaci su ukazali da se godinama na manastirskom kompleksu i u njegovoj okolini izvode radovi koji narušavaju arhitektonski, umjetnički i ambijentalni značaj. Između ostalog, utvrđeno je da je dvorište Gornjeg manastira popločano obrađenim kamenim pločama, kao i da je na jugo-istočnoj strani dvorišta Gornjeg manastira postavljen video bim. Evidentiran je novi ,,objekat” koji se nalazi na istočnoj strani manastira, koji služi kao mljekara, magacin i konak za monahinje, te da su objekti konaka i ekonomskih prostorija adaptirani postavljanjem ,,demit” fasade i eloksirane bravarije.

Pored Ostroga, konstantna je i devastacija Cetinjskog manastira na koju država ćuti. Postovljeno je  novo stepenište, doslikane su nove freske i sa unutrašnje strane iznad ulaza na mjestu na kojem nijesu ranije bile, oko Cetinjskog manastira u zaštićenoj okolini bespravno su napravljene kuće i studija…

U kompleksu Manastira Kosijerevo u Nikšiću započeta je izgradnja novog objekta. Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Ništa nije vraćeno u prvobitno stanje, a radovi su nasavljeni.

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara je u Manastiru Duga  blizu Podgorice konstatovao nelegalno izvedene radove. Izgrađen je novi konak, koji gabaritima u potpunosti zaklanja stari, a u međuvremenu su živopisali pripratu i djelimično zidove manastirske crkve, sa religijskim porukama ispisanim na ekavici.

Nelegalni građevinski radovi  nastavljeni su i  u Manastiru Župa u Nikšiću. Postupajući po prijavi, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara konstatovao je brojne nelegalne intervencije i građevinske radove. I u ovom manastiru ništa nije vraćeno u prvobitno stanje.

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara ustanovio je  devastaciju Manastira Reževići, Budva. Konstatovano je da je uprava manastira izvršila nezakonito podizanje – zidanje sprata na postojećem objektu i potkrovlja koje ima krovnu konstrukciju u zadnjem dijelu manastirske porte  iza Crkve Sv. Arhiđakona Stefana.  Nezakonito su sagradili kapiju sa kupolom dimenzija cca 3m x 2,50 m (sa jugozapadne strane manastira), čime je narušen istorijski kontekst i ambijent manastirske porte.

U porti nad ostacima sjevernog zida sa živopisom Crkve Sv. Stefana u Budvi nezakonito, bez saglasnosti Uprave, sagrađena je crkva u kamenu. Pod ove crkve je u skorije vrijeme obložen crvenim mermernim pločama, a u unutrašnjosti je uvedena voda, struja  instalacije. Unutrašnjost crkve je malterisana i okrečena.

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, utvrdio je devastaciju manastira Ćelija Piperska. Na samom ulazu u manastir napravljen je asfaltni put koji vodi do tri bespravno sazidane garaže, na sjevernoj strani objekti, kao i kula – zvonar. Na sjeverozapadnoj – konak, u unutrašnjosti manastira uvedeno je centralno grijanje i postavljeni su vidljivi radijatori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

STADIONI, VLAST, NAVIJAČI: Mržnja iznad zakona

Objavljeno prije

2 sedmice

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima – nema. Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti, tokom utakmice Berane Lovćen,  završiti na prekršajnim prijavama

 

 

Rukometni derbi između Berana i Lovćena u nedjelju u Beranama tri puta je prekidan. Igrače sa Cetinja  navijači su gađali raznim predmetima, čak i staklenim flašama. U finišu utakmice, pojedinci su iz publike pokušali da uđu u teren i obračunaju se sa igračima Lovćena.

U navijačkoj koreografiji nijesu izostale ni baklje, kao ni klicanje Kosovo-  Srbija, Draži Mihailoviću. Igračima sa Cetinja je skandirano ustaše.

Sem štete u sportskoj sali, utakmica je završena bez povrijeđenih. Lovćen je pobijedio, a nakon gostovanja predsjednik ovog rukometnog kluba Vido Đakonović, istakao je da su čelnici Rukometnog kluba Berane bili korektni, ali da su derbi apsolutno pokvarili navijači tog kluba.

Beranska navijačka grupa Streetboys, baš na ovoj utakmici proslavila je jubilej – 30 godina postojanja. Grupa je osnovana 1994. kao navijači FK Berana. Na sajtu Balkanski navijači, naveli su svoje principe: ,,Princip slobode, jednakosti i zajedništva kao sredstvo protiv siromaštva, korupcije, nepravde i zaborava a specifičnim mentalitetom, rasnom i etničkom raznolikošću…”.

Iako Steetboysi, kako tvrde upućeni u beranske prilike, jesu etnički raznoliki, na utakmicama, pa i na ovoj posljednjoj u Beranama, ne ponašaju se tako. Nijedan od proklamovanovih  principa nije bio vidan ni na posljednjem derbiju.  Dio medija je optužio prije svega Andriju Mandića i njegove prosrpske partije da stoje iza ovog incidenta samo desetak dana prije lokalnih izbora u ovom gradu.

Sličan incident Streetboysi su napravili u oktobru 2017. u Ulcinju. Tada su na fudbalskoj utakmici FK Berane sa Otrant Olimpit klicali Ratku Mladiću, te skandirali Srbiji i klicalii –  ,,ubij Hrvata da Šiptar nema brata”. Privedeno je 15 navijača FK Berana. Sudija ih je nakon saslušanja pustio da se brane sa slobode.

Rukometno rivalstvo dva kluba traje decenijama i utakmice su često praćene tenzijama. Naročito nakon obnove crnogorske nezavisnosti. Tako je, u martu 2016. izbila tuča između igrača ova dva tima na meču u Beranama a iz publike se i tada Cetinjanima skandiralo – ustaše.

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je najoštrije osudio „izlive šovinizma na rukometnoj utakmici u Beranama“  i pozvao nadležne organe da hitno reaguju i sankcionišu aktere. ,,Negativan odnos publike u Beranama prema našim rukometašima, izlivi mržnje i klicanje drugoj državi nijesu od juče i imaju svoj kontinuitet, ali sam bio uvjeren da su prošlost”, kazao je Đurašković i dodao da vjeruje da takav odnos nije odnos Berana i ubjedljive većine Beranaca koji poštuju i Cetinje, Lovćen i Crnu Goru zbog čega pozivam na smirivanje tenzija i fer i sportsko navijanje u Beranama, na Cetinju i u cijeloj Crnoj Gori.

Iz Rukometnog saveza Crne Gore (RSCG) kazali su da ovakvi propusti u organizaciji zahtijevaju kaznu za organizatora utakmice, o čemu će organi Saveza donijeti odluku u narednim danima.

Monitor saznaje da je početkom ove sedmice policija hapsila izgrednike u Beranama, te da na spisku imaju 20-ak osoba.

Pored rukometa, nacionalistično divljanje često je na fudbalskim utakmicama. Aktuelni šampion Crne Gore u fudbalu Dečić iz Tuzi u posljednjih par godina igra zapaženu ulogu u crnogorskom fudbalu. To je pratilo i sve žešće navijanje od strane prije svega navijača FK Budućnosti – Varvara. U aprilu ove godine Varvari su prekinuli utakmicu ova dva tima u Tuzima. Zabranjeno im je da idu na četiri sljedeća gostovanja, a Budućnost je kažnjena sa 5.000 eura zbog navijačke pirotehnike i još 5.000 zbog vrijeđanja suparnika na nacionalnoj osnovi. I prije ove kazne, tokom prošle sezone, Budućnost je kažnjena sa tri meča bez prisustva publike nakon što su u duelu drugog kola varvari vrijeđali Albance na nacionalnoj osnovi.

Sukob između dva kluba ima i političku dimenziju. Nezadovoljan odlukom Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore o kazni  Budućnosti, oštro je reagovao predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj. ,,Svi koji su bili na stadionu tog dana, kao i gledaoci koji su na televiziji pratili jednu od najvažnijih utakmica ove sezone, prisustvovali su ponovnom ničim izazvanom izlivu divljaštva, mržnje i šovinizma. I umjesto da, nakon nekoliko sličnih skandala, FSCG decidirano pokaže nultu toleranciju na rasizam, Disciplinska komisija je svojim odlukama pokazala da direktno podstiče ovakvo ponašanje, koje ne služi na čast ni državi ni sportu uopšte”, izjavio je Đeljaj.On je tada poručio i da će razmotriti soluciju da Dečić istupi iz Prve lige, te da će se žaliti evropskoj i svjetskoj kući fudbala – UEFA i FIFA.

I početak nove sezone obilježila je tenzija između navijača ova dva kluba. Krajem septembra, kolona navijača Budućnosti kretala se, nakon utakmice, kroz Tuzi. Mediji su izvjestili da su ih vrijeđali iz obližnjih lokala, dok su pojedini mediji prenijeli da je bilo provociranja sa obje strane. Sukob je spriječila policija.

UEFA je prošle godine, u maju, kaznila fudbalske saveze Crne Gore i Srbije nakon utakmice ove dvije reprezentacije u Podgorici. Iz krovne evropske organizacije ocijenjeno je da je navijanje dijela publike bilo “pogrdno i rasističko”.Zbog rasizma, FSCG je kažnjen  i 2019. nakon utakmice sa Engleskom kada je grupa navijača Crne Gore fudbalerima afričkog porijekla iz Engleske uputila ,,majmunske krike”.

Početkom ove godine Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je u mišljenju, koje je potpisala zamjenica Nerma Dobardžić-Kurti, da OFK Grbalj, kao domaćin utakmice koja je odigrana 15. oktobra 2023., nije, shodno Zakonu o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, preduzeo odgovarajuće mjere prema navijačima koji su svojim ponašanjem raspirivali netrpeljivost, netoleranciju i mržnju i pozivali na nasilje prema članovima FK Otrant Olimpik iz Ulcinja.

Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori saopštio je da su se na utakmici između ekipa Grblja iz Kotora i Otranta iz Ulcinja, odigranoj u oktobru prošle godine, čuli “histerični povici rasističkog sadržaja prema Albancima”, poput ,,ubij, zakolji, da Šiptar ne postoji”. Naveli su da se ovi povici često čuju na sportskim terenima u Crnoj Gori i identični su onima koji su se mogli čuti prije skoro 10 godina na utakmici između reprezentacija Srbije i Albanije odigranoj u Beogradu.

U maju prošle godine, pred finale državnog kupa, koje su Sutjeska i tivatski Arsenal igrali u glavnom gradu Crne Gore, dio navijača iz Nikšića je u blizini stadiona pod Goricom uzvikivao: “Nož, žica, Podgorica”.

Nakon utakmice Više državno tužilaštvo u Podgorici je po službenoj dužnosti formiralo predmet protiv 40-ak pripadnika navijačke grupe Vojvode  i dalo nalog Upravi policije za prikupljanje potrebnih obavještenja i identifikaciji osoba koje su nedolično skandirale.Počinitelji su identifikovani, prikupljeni su dokazi. Ali …  ,,Tužilaštvo je ocijenilo da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, odgovorila je novinarima Lepa Medenica iz podgoričkog tužilaštva.

Primjera iz sudske prakse u kojima se sankcioniše govor mržnje i nacionalistički ispadi na stadionima nema.

Sredinom novembra 2020. K. D., K. R., T. M., B. Ž., B. B., na javnom mjestu Donje Luge istakli su transparent veličine 200 puta 120 centimetara, na kojem je pisalo: ,,Crnogorac koji nije Srbin nečije je kopile”, koji je onda objavljen na Instagramu pod nazivom “RS – Belgrade – hooligans”. Sud za prekršaje u Bijelom Polju je počinioce oslobodio krivice, uz obrazloženje da na ovaj način nijesu mogli vrijeđati sve građane Crne Gore.

Blage sankcije uglavnom snose klubovi, a pojedinci koji prave nerede i šire govor mržnje su još uvijek izvan zakona. Monitorovi sagovornici iz Berana kažu da će se i posljednji incidenti završiti na prekršajnim prijavama.

Zakon o sprječavanju nasilničkog ponašanja na sportskim priredbama iz 2006. predviđa kaznene mjere za incidente poput ovog u Beranama. Po njemu, sportskim organizacijama koje ne osiguraju nesmetano i bezbjedno organizovanje sportske priredbe i  ne spriječe nasilje i nedolično ponašanje gledalaca prijete kazne u visioni dvadesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minmalne zarade ili zatvor od 60 dana. Ista kazna zatvora predviđena je i za nedolično ponašanje i nasilje gledalaca na sporstkim manifestacijama. Pored ovih mogu se izreći i zabrana prisustvovanja sportskim događajima u trajanju od mjeseca do godine. Samo se ništa od toga ne primjenjuje.

 

Krivična prijava protiv klubova

Monitor je imao uvid u krivičnu prijavu koja je  ove sedmice proslijeđena  Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću. Ime podnosioca krivične prijave poznato je redakciji.

Prijava je podnešena protiv NN lica u Košarkaškom savezu Crne Gore i klubova Budućnost, Sutjeska, Mornar, SC Derby; Rukometnog saveza Crne Gore i klubova Budvanska rivijera, RK Rudar, Partizan 1949, Mornar; Odbojkaškog saveza Crne Gore i klubova Budućnost Volley, Jedinstvo, Budva; Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore i klubova Jadran, Primorac, Cattaro, Budva, kao i NN osoba iz organa državne uprave zaduženih za poslove sporta, obrazovanje, odbrane, finansija, unutrašnjih poslova, i to na rukovodećim pozicijama i povezanih drugih pravnih i fizičkih lica.  Tereti ih za zloupotrebu službenog položaja, pronevjeru i nesavjestan rad u službi.

U prijavi se navodi da je prekršen Zakon o radu, te da ne postoji nikakva evidencija nadležnih organa da su za bilo kojeg sportistu plaćeni neophodni porezi i doprinosi. Te da šteta za državu, po ovom osnovu, iznosi više desetina miliona eura od 2011!

U prijavi se navodi da su nacionalni savezi bili dužni da prijave ove nepravilnosti, kao i da inspekcija, i državni organi iz oblasti poreske politike, rada i socijalnog staranja provjere rad ovih pravnih lica.

U Fondu PIO ili u Poreskoj upravi se ne nalazi evidencija sportista iz ovih sportskih organizacija da su uplaćeni obavezni doprinosi u skladu sa važećim propisima.

 

Navijačke grupe u Crnoj Gori

U Crnoj Gori zvanično postoji petnaestak navijačkih grupa. U najbrojnije spadaju navijačke grupe Partizana, Zvezde, Budućnosti i Sutjeske, podaci su sa sajta Balkanski navijači.

Podgorički Varvari su najveća navijačka grupa u Crnoj Gori, koja od aprila 1987. aitvno podržava Budućnost u svim nastupima. Pored njih u Glavnom gradu, najaktivni su navijači sa Zabjela – Republikanci. U susjednoj Zeti, navijači istoimenog tima su Vukovi.

U Niksiću su najorganizovanije grupe Vojvode, koje bodre Sutjesku i navijači Partizana – Grobari Nikšić, aktivni su i Fapovci navijači lokalnog tima Čelik.

U Mojkovcu pored Delija i Grobara ima i lokalnih Serdara.
Na sajtu Balkanski navijači navodi se da je sjever Crne Gore uglavnom opredijeljen za klubove Partizan i Crvena Zvezda, „pa tako opštine Pljevlja, Plužine, Žabljak, Mojkovac, Šavnik preko 90 odsto  čine ljubitelji crveno i crno belih“. Za razliku od ovih gradova, Bijelo Polje i Berane imaju navijače koji bodre gradske timove  Ultras Bijelo Polje i u Beranama Streetboys. Izuzetak je i Mojkovac koji ima lokalne navijače Serdare.I Rožaje i Plav imaju svoje organizovane navijačke grupe. U Rožajama to su Gazije, dok se grupa u Plavu naziva Hajvani.

U Ulcinju pored Delija,Grobara i Varvara ima i grupa lokalnog fudbalskog kluba ciji su simpatizeri uglavnom pripadnici albanske nacionalne manjine i navijačka grupa Dilberi.

Cetinje navija za Lovćen, a na primorju u Tivtu postoji podružnica Torcide, navijača Hajduka iz Splita. Lokalna navijačka grupa u Ulcinju zove se Dilberi.

 

Navijači i kriminal

Globalna inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala objavila je prije dvije godine izvještaj na temu veze između navijača i kriminala na Balkanu. Istraživanje pokazuje da je od 122 navijačke grupe u Zapadnom Balkanu njih 78 bilo identifikovani kao ultraš i 21 učestvovala u nasilnim djelima huligana, a takođe imaju veze sa politikom i/ili organizovanim kriminalom.

Utvrđeno da navijačke grupe iz Crne Gore, Albanije i Kosova nisu povezane sa klanovima. Dok , za razliku od njih, pojedine grupe iz Srbije i njihove frakcije se povezuju sa klanovima, posebno sa kotorskim kavačkim klanom.

Jedan od takvih primjera je frakcija navijača Partizana koju je predvodio Veljko Belivuk, koji je osumnjičen sa djelom te grupe za izvršenje teških ubistava i mnoga krivična djela. Takođe, pored Srbije, pravni i istražni postupci se vode protiv njega i pred organima Crne Gore.U istraživanju se navodi i slučaj jednog od vođa grupe navijača Partizana Aleksandra Stankovića koji je 2016. godine poginuo, navodno zato što je uzeo 40 kilograma kokaina od crnogorske mafije, a da im nije dao novac od prodaje.

Od devedesetih naovamo dosta je pisano i o usponu i padu vođe Delija, navijača Crvene Zvezde, Željka Ražnatovića Arkana i njegovih veza sa tajnom policijom, politikom, sportom i kriminalom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

RUKOVODSTVO ADVOKATSKE KOMORE MIMO ČLANSTVA KUPILO PROSTOR NEKADAŠNJE INVEST BANKE DUŠKA KNEŽEVIĆA: Njihov prvi milion

Objavljeno prije

3 sedmice

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Za nekretninu u sivoj zoni, zapuštenu, nedovršenu i pod teretima, koju je stečajna uprava Invest banke bezuspješno pokušavala da proda godinama, Komora je odlučila da izdvoji preko milion i sto hiljada eura, za kupovinu i renoviranje. Bez znanja advokata, odnosno Skupštine Komore, koja je njen najviši organ. Usput zaduživši Komoru kreditom kod Centralne komercijalne banke (CKB) za preko pola miliona eura

 

 

Advokatska komora Crne Gore (AKCG) u junu  ove godine kupila je prostor bivše Invest banke u stečaju Duška Kneževića,kod Gradskog stadiona u Podgorici, kao i još jedan dio nepokretnosti u istom objektu. Za nekretninu u sivoj zoni, zapuštenu, nedovršenu i pod teretima, koju je stečajna uprava Invest banke bezuspješno pokušavala da proda godinama, Komora je odlučila da izdvoji preko milion i sto hiljada eura, za kupovinu i renoviranje. I to bez znanja advokata, odnosno Skupštine Komore, koja je njen najviši organ. Usput zaduživši Komoru kreditom kod Centralne komercijalne banke (CKB) za preko pola miliona eura.

Advokati su o milionskom poslu svog rukovodstva obaviješteni tek nedavno. Zapravo, informisani su  oni koji su materijale koji im je Upravni odbor Komore uputio pred redovnu godišnju skupštinu, zakazanu za 30. novembar ove godine, strpljivo iščitali do kraja.

U moru informacija stidljivo se pominje i milionska trgovina, u okviru dokumenata priloženih radi usvajanja finansijskihi izvještaja za ovu i prethodnu godinu, jedne od sedam stavki dnevnog reda predstojeće Skupštine. Advokatima nijesu dostavljeni ni kupoprodajni ugovor, ugovor o kreditu,  kao ni ostala dokumentacija koja je pratila ovaj posao.

U zapisniku sa sjednice Komisije za kontrolu finansijskog poslovanja Komore, održane u oktobru ove godine, navodi se da je Ugovor o prodaji između Advokatske komore i Invest banke u stečaju potpisan 24. juna ove godine, a da je Komora tu nekretninu platila 700 000 eura. Ugovor je u ime AKCG  potpisao njen predsjednik, advokat Danilo Mićović.Takođe, navodi se da je 30. septembra ove godine Komora kupila i nepokretnosti u vlasništvu Branka Vujoševića, takođe kod Gradskog stadiona, koje se u katastru vode pod istim listom nepokretnosti kao i nekretnine Invest banke. Cijena tih nekretnina je – 203.700 hiljada eura.

Komisija dalje navodi da je Komora Vujoševiću u cjelosti isplatila novac, dok je Invest banci isplatila dio kupoprodajne cijene u iznosu od 350 000 eura.  Preostali dio, u istom iznosu treba da bude isplaćen naredne godine. „Te će  zbog isplate preostalog dijela kupoprodajne cijene, a zatim  renoviranja i opremanja nepokretnosti morati ući u kreditno zaduženje“, konstatuje Komisija.  Komora se, prema Izvještaju o radu Upravnog odbora, zadužila kod CKB banke u iznosu od 550.000€. Kredit će vraćati u periodu od 10 godina.

Komora je za kupovinu tih nekretnina do sada isplatila 553,700 hiljada eura. Do kraja godine treba da isplati još 350  hiljada iz kreditnih sredstava, ukupno 903, 700 eura. Preostalih 200 hiljada potrošitće za renoviranje i adaptaciju, što bi značilo da novi prostor Komoru košta 1.103 700 eura.   Na više pitanja koja je Monitor uputio rukovodstvu AKCG,  a koja  se odnose na detalje ovog  posla, netransprentan način kupovine i racionalnost potrošnje, predsjednik AKCG Danilo Mićović odgovorio  je: „Zbor ranije preuzetih obaveza u Advokatskoj komori, dostavićemo odgovore na sva postavljena pitanja u razumnom roku”.

U Izvještaju o radu Upravni odbor AKCG ovako opisuje taj posao: “AKCG je u uspješno relizovala kupovinu novog poslovnog prostora.  Sigurni smo da će nakon završetka radova na ovom objektu biti omogućeni bolji uslovi za rad, organizaciju sastanaka, obuka i drugih aktivnosti Komore, čime će se osim radnih uslova poboljšati i efikasnost u radu Komore. Smatramo da će prilagođavanje poslovnog prostora potrebama Komore doprinjeti ne samo boljoj organizaciji rada, već i pozitivno uticati  na profesionalni imidž Komore”.

Kako netransparentno poslovanje utiče na imidž Komore, nije pojašnjeno. A upravo je netransparentnost ove kupovine problematizovala i advokatica Danijela Zarubica,  članica tročlane Komisije za kontrolu poslovanja Komore tokom oktobrske sjednice tog tijela. Osim nje, u Komisiji su predsjednica Sanja Radulović i advokat Nikola Čukić.

“ Upravni odbor AKCG nije obavijestio sve advokate da je nekretnine pronašao i pristupio kupovini, a minimum je bio da se svi advokati obavijeste o tome koje su nekretnine u pitanju, gdje se nalaze, koja je kuporodajna cijena, koji bi bio način isplate, a sve to prije zaključenja  navedenih ugovora”, konstatuje Zarubica, koja je tom prilikom izdvojila mišljenje. “Sporno je  što je kupovina predmetnih nepokretnosti obavljena bez uključivanja Skupštine, odnosno bar upoznavanja svih advokata sa ovim pravnim poslom. Smatram da je odluku o kupovini nepokretnosti trebalo da donese Skupština, jer je ona najviši organ AKCG”, navela je. Po njenom mišljenju, Skupština je trebalo da donese tu odluku uprkos članu Statuta po kom je Upravni odbor ovlašćen da upravlja svom imovinom AKCG. „ Takav pravni posao prevazilazi okvire upravljanja UO“, konstatuje ona.

Prema Statutu AKCG Skupština odobrava završni račun i donosi plan prihoda i rashoda, koji Upravni Odbor priprema i dostavlja Skupštini. UO takav plan nije dostavio Skupštini.

Nekretnine bivše Invest banke koje je ove godine kupila Komora oglašavaju se na prodaju godinama. Prostor koji je ove godine kupila AKCG, prvi put je, sudeći prema dokumetaciji stečajne uprave na sajtu Invest banke, oglašen  u septembru 2021. godine. Radi se o tri prostora –  prva etaža podrum, prizemlje i prvi sprat, ukupne površine, 1032 kvadrta. Stečajna uprava Invest banke navodi i da nekretnine imaju hipoteku poreskog potraživanja, ali  ne i u kom iznosu.

U prvom oglasu za javno nadmetanje, nekretnine se cijene ukupno 1108 000 eura. Tačno onoliko koliko je AKCG  sada obezbijedila novca za kupovinu i renoviranje. Cijena je iz godine u godinu snižavana, da bi u posljednjem oglasu iz juna ove godine, bila spuštena na 700 000 eura.  Zanimljivo je da u posljednjem oglasu stečajna uprava Invest banke dodaje i nekretnine u vlasništva Branka Vujoševića, kao i jednu nekretninu u vlasništvu Glavnog grada. U napomeni međutim navodi da su predmet te oglašene prodaje nekretnine Invest banke. Monitor nije uspio da sazna zašto su onda u oglasu dodate nekretnine Vujoševića i Glavnog grada, ali ni kako je AKCG pregovarao o kupovini prostora Vujoševića, koji je na kraju platio preko 200 hiljda eura. Nijesmo uspijeli ni potvrditi nezvanične informacije da je AKCG bila jedina koja se prijavila na oglas.

Monitor se obratio i stečajnoj upravi Invest banke , koja nam do odlaska ovog broja u štampu nije dostavila traženu dokumentaciju o detaljima i istoriji ovog posla.

Zašto je odlučilo da mimo njihovog znanja potroši preko milion eura, zadužujući pri tom Komoru za pola miliona eura, advokati će imati priliku da pitaju rukovodstvo po obavljenom poslu, na redovnoj  Skupštini zakazanoj za sledeću sedmicu. Te koliko je zaista uspješan posao potrošiti milion eura na nekretnine koje niko ne želi, u sivoj zoni i zapuštene.

U Komori se ni do sada nijesu mogli baš pohvaliti racionalnom potrošnjom.  U predlogu završnog računa za prošlu godinu, tako, između ostalog,  stoji da je AKCG za troškove izborne i svečane skupštine, koja je održana u hotelu Splendid krajem prošle godine, potrošila preko 70 hiljada eura. Ne štedi se ni na zaradama, pa je  plata sekretarice u Komori preko 2000 eura, veća nego sudijama Višeg suda. Ipak,  ovo je prvi put, kažu advokati sa kojima je Monitor razgovarao, da se sprovede milionska transakcija, i to bez njihovog znanja.

Rukovodstvo je pred Skupštinu nagovijestilo da će advokatima 100 posto podići visinu članarine. Da li je to recept da nadoknade milionski trošak, na račun advokata, od rukovodstva AKCG  nijesmo uspjeli da saznamo.

Članarina inače nije godinama naplaćivana kako je propisano Statutom, pa Komora ima ogromna dugovanja po tom osnovu. Ove godine potpisan je Sporazum, kojim je naplaćen dio dugovanja advokata koji su po propisima morali biti isključeni i snositi sankcije u slučaju neplaćanja. A koji će, sve su prilike, na predstojećoj skupštini moći i da glasaju o završnom računu AKCG. Prema nekim procjenama, dug po tom osnovu koji je ostavilo prethodno rukovodstvo iznosi oko 800 hiljada eura.

Novo donosi nove dugove. Treba valjda održati imidž.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo