Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA PLAGIJAT: Svi presuđuju, a Univerzitet ćuti

Objavljeno prije

na

NVO Centar za akademski integritet optužila je lidera Demokrata Aleksu Bečića da je plagirao magistarski rad. Izvršni direktor ove NVO Mitar Đukanović izjavio je da je gotovo polovina magistarskog rada Bečića plagijat.

To je utvrđeno uz pomoć softver Turnitin u sklopu pilot istraživanja autentičnosti akademskih radova, pojasnio je. Pored Bečićevog, provjereni su i radovi ministra zdravlja Kenana Hrapovića, ministara prosvjete Damira Šehovića, ministara odbrane Predraga Boškovića i profesora Univerziteta Mediteran Janka Radulovića.

Đukanović za Monitor objašnjava da se radi o softveru koji je u svijetu najčešće korišten za detekciju plagijata, te da kod provjere ostalih radova nije bilo dokaza da se radi o plagijatima.

Demokrate su odgovorile da se radi o političkoj podvali Demokratskog fronta (DF) i Demokratske partije socijalista (DPS). Apostrofirajući tajming kada je tek osnovana NVO plasirala istraživanje u javnost – uoči lokalnih izbora u Podgorici.

Sa univerzitetske i političke arene krenulo se u sudsku. Centar za akademski integritet podnio je krivičnu prijavu protiv Bećića zbog plagijata, dok su Demokrate najavile da će odgovoriti kontraprijavom protiv Đukanovića, koji je kako tvrde aktivista DF-a, i Feđe Pavlovića, menadžera kampanje DF-a, jer su ,,formirali organizovanu kriminalnu grupu koju čini više lica iz DF-a i DPS-a, sa ciljem protivpravnog uticaja na volju birača uoči lokalnih izbora”.

Bečić je pisao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, tražeći da, u ovom slučaju, reaguje država. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su saopštili da je formiran predmet i da je u fazi izviđaja.

Magistarsku disertaciju, pod nazivom Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori, Aleksa Bečić je odbranio u martu 2014. pred komisijom koju su činili prof. dr Milan Lakićević, prof. dr Anđelko Lojpur i prof. dr Slobodan Lakić. Disertacija je ocijenjena ocjenom 10/10, čime je Bečić stekao zvanje magistra ekonomskih nauka.

Profesor Milan Lakićević, Bečićev mentor osporio je tvrdnje da se radi o plagijatu: ,,Sve obaveze je završavao kako treba. Rad je javan i imao je dobru odbranu. Univerzitet nije poligon za političke obračune. Uvažavam sve što NVO sektor radi, ali mislim da je kolega Bečić sve citate, uz navođene izvora, jasno naveo”.

Demokrate su pozvale Centar za građansko obrazovanje (CGO), koji godinama prati problematiku plagijata, da nepristrasno utvrdi sve činjenice u vezi sa ovim slučajem. Iz CGO-a su ukazali da je to što je Bečić dostavio na uvid javnosti kompletnu magistarsku disertaciju i pozvao UCG da se odredi u vezi sa tim, bitno drugačiji pristup od onog koji se dešavao u ranijim slučajevima sumnje u plagijat.

Saradnica u CGO Mira Popović je ocijenila da, po svemu onome što su imali prilike da vide od predstavljenih dokaza, magistarska teza Alekse Bečića nije plagijat.

Iz CGO-a su kao najcjelishodnije ocjenili da Ekonomski fakultet formira komisiju koja bi utvrdila istinu u ovom slučaju.

Na Monitorovo pitanje da li će formirati komisiju koja bi riješila dileme oko ptužbi da je magistarski rad Alekse Bečića plagijat, sa Ekonomskog nijesmo dobili odgovor.

Objavili su javno saopštenje u kome – najoštrije osuđuju svaki vid plagijarizma u nauci: ,,Kako reputacija Ekonomskog fakulteta ne bi bila dovedena u pitanje, zbog slučajne ili namjerne neupućenosti u akademske principe i standarde, ograđujemo se od davanja bilo kakvih ocjena, do donošenja konačnih odluka nadležnih organa”. O komisiji ni rječi, a nema ni pojašnjenja ko je nadležan tužilaštvo ili UCG.

Đukanović očekuje da UCG reaguje u skladu sa svojim Etičkim kodeksom, koji jasno propisuje kakvi su odgovarajući postupci u ovakvim slučajevima: ,,Sudu časti smo, uz propratnu dokumentaciju, dostavili zahtjev za formiranje stučne komisije koja bi se izjasnila o ovom problemu. Zato me, lično, čudi saopštenje UCG kojim ovaj slučaj prepuštaju nadležnom organu – koliko se meni čini, upravo je UCG jedan od nadležnih organa u slučaju Bečićevog plagijata”.

Sve strane čekaju odgovor UCG, ali nadležni, za sada, ćute.

Monitor je Rektoratu uputio pitanja da li će ispitati Bečićev magistarski rad. Odgovore nijesmo dobili. Obaviješteni smo da će tek krajem nedjelje UCG izdati javno saopštenje.

Da UCG doprinosi svojim nečinjenjem ovoj aferi, jer je ne bi ni bilo da je Univezitet odmah zauzeo stav i dao svoju ocjenu magistarske teze Alekse Bečića, kaže za Monitor Mira Popović.

,,Univerzitet Crne Gore odbija da se bavi bilo kojim suštinskim problemom, a posebno onim pitanjima koja su u korpusu akdemskog integriteta. Upravo rukovodstva UCG nose najvišu odgovornost za kontinuirano urušavanje kvaliteta na UCG i neprocesuranje svih vidova ponašanja koje nije u skladu sa zakonskim i podzakonskim tekstovima, kao i Etičkim kodeksom”, dodaje ona.

Pored zakonskih, UCG ima i tehničke kapacitete da se uhvati u koštac sa plagijatima. Podsjetimo da je Ministarstvo prosvjete jula prošle godine oko 30.000 eura platilo softver za otkrivanje plagijata za potrebe državnog i privatnih univerziteta. Iako je plaćeno za dvije godine korišćenja, tek prije desetak dana Senat UCG je donio pravilnik o njegovom korišćenju.

Pitali smo Rektorat i da li je softver Ithenticate korišten tokom protekle godine. Koliko je radova provjereno i da li je bilo plagijata? Bez odgovora.

Prema ranijim informacijama, tokom prethodne godine provjereno više od 2.000 radova sa državnog Univerziteta. No, javnost je ostala uskraćena za saznanje da li je i koliko plagijata pronađeno.

Zahvaljujući tajnovitosti UCG, još nijesu razjašnjenje sumnje u sporni naučni rad bivše ministarke nauke Sanje Vlahović, koja je sada ambasadorka u Rimu, kao i sporenja oko doktorskog rada dekana Pravnog fakulteta Velimira Rakočevića. Ranija upozorenja medija i NVO sektora da bi trebalo provjeriti magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija (najčešće su pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović) zaboravljena su.

,,Softveri koji su potrebni UCG jesu prilično skupi ali su neophodni kako bi se preveniralo plagiranje. Zato nema opravdanja da je UCG praktično izgubio jednu godinu u kojoj je imao plaćeno pravo na korišćenje sofvera a koji nije stavio u punu funkciju. Nema opravdanja ni što je trebalo skoro godina da prođe da Senat usvoji pravila za korišćenje softvera. I konačno, nema opravdanja što javnost ne zna koliko se provjera izvršilo i što su bili nalazi. To je neodgovorno i nedopustivo, ali, nažalost, nije iznenađujuće kad je u pitanju UCG”, kaže Popović.

Do sada je enigma riješena jedino u slučaju člana Glavnog odbora DPS-a Milana Babovića. Privredni sud je, po privatnoj tužbi, utvrdio da je djelove magistarskog rada prepisao iz rada Petra Martinovića.

Na inicijativu CGO-a Vlada je prije skoro godinu dana usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima je plagijat prepoznat kao krivično djelo. Međutim za sada nema informacija o podizanju optužnica. ,,Činjenica da postoji ova odredba u Krivičnom zakoniku je važna ne samo za represiju, već i možda još važnija za prevenciju. Nepostojanje provjera ne znači i nepostojanje plagijata”, kaže Popović.

Tako oko plagijata imamo podijeljenu odgovornost – malo tužilaštvo, malo UCG. Pa rezultata nema.

Zakon o visokom obrazovanju u članu 78 jasno predviđa da ukoliko nadležni organ utvrdi da je autorizovani rad plagijat, on se smatra ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada.

A kako nadležni ne rade svoj posao, optužbe za plagijat dobro dođu za političku i drugu diskreditaciju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo