Povežite se sa nama

MONITORING

MRŽNJA U UDŽBENICIMA ZA OSNOVCE: Ćuti, kopile jedno

Objavljeno prije

na

Niko odavno u javnom govoru u Crnoj Gori ne koristi riječ ,,peder”, većina se trudi da i izraz ,,homoseksualac” zamijeni korektnijim ,,gej osoba”. U politički korektnom govoru savladali smo dovoljno stepenica da se veoma rijetko može čuti riječ ,,Ciganin”; ,,Šiptar” je ime koje tek ponekad siđe sa usana najtvrdokornijih nacionalista. Ali, riječ ,,kopile” imamo u udžbeniku za osnovnu školu.

Ni po jada, što bi se reklo, da se ta riječ našla u kakvom umjetničkom tekstu. Ne. Djeca u devetom razredu osnovne škole na primjerima ,,kopilara” i ,,kopile” uče akcente. ,,Kopilara” je, kako je razjašnjeno, djevojka koja je vanbračno rodila, ,,kopile” je vanbračno dijete. Kao primjer upotrebe riječi koristi se rečenica: ,,Ćuti, kopile jedno”.

Tako će svaki dobri đak naučiti da je kratkouzlazni akcenat onaj koji se koristi u riječi ,,kopilara”, za razliku od kratkosilaznog u riječi ,,kopile”.

Pod brojem 71 je prvi član Ustava Crne Gore koji se bavi porodicom. U četvrtom stavu piše: ,,Djeca rođena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca rođena u braku”. Reklo bi se da je jasno. Samo, očito, nije.

Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje, pored ostalog, diskriminaciju koja se zasniva na ,,bračnom ili porodičnom stanju”. Uzalud. Zabranjen je i govor mržnje. Zakonom je definisan kao ,,svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva…”. Diskriminacija u dužem vremenskom periodu smatra se težim oblikom duskriminacije. Kažnjiva je po zakonu.

Udžbenik Moć jezika za deveti razred osnovne škole izdao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva na čijem je čelu Pavle Goranović. Autorke su Dragana Nenadović i Aleksandra Vešović-Ivanović. Glavni urednik izdanja je Radule Novović, a odgovorni urednik Lazo Leković. Urednica je Biljana Ćulafić, a recenzenti su: dr Adnan Čirgić. dr Radoslav Rotković, Ljubinka Nedić, Rada Mujović i Zorica Minić. Lekturu i korekturu uradila je Slađana Albijanić. Niko od tih ljudi nije primijetio da u lekciji Akcenti u standardnom jeziku ima nešto sporno. Nacionalni savjet za obrazovanje odobrio je udžbenik 2011. godine. Niko od nastavnika, tokom sedam školskih godina nije uočio da nešto nije u redu.

Autorke udžbenika odlučile su, a ostali aminovali, da osnovcima približe akcente pomoću dijela Rječnika govora Prošćenja Miloša Vujačića koji je izdala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 1995. Uslikano, odobreno, objavljeno, djeci servirano.

,,Ne postoji nijedno opravdanje da se uz lekciju o akcentima u crnogorskom jeziku nađu diskriminacija i govor mržnje. Sa lingvističkog stanovišta, Rječnik govora Prošćenja, autora Miloša Vujičića je važan i koristan materijal. Međutim, pojedine lekseme se ne bi smjele preuzimati, a da se ne vodi računa o vrijednostima i pogledima na svijet koji se njima zagovaraju”, kaže u izjavi za Monitor profesorica književnosti Božena Jelušić. Po njenim riječima, takvi su primjeri: ,,kopilara” i ,,kopile”, uz primjer upotrebe u jezičkoj praksi: ,,Ćuti, kopile jedno!”. ,,Njima se nepogrešivo uspostavlja i dalje prenosi diskriminatorna ideologija i stigme arhaičnog patrijarhata, odnosno vrijednosna načela koja su u direktnom sukobu čak i sa zakonima države Crne Gore, koji u pravima izjednačavaju djecu, bez obzira da su rođena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici.”

Profesorica Jelušić ocjenjuje da je ovaj primjer ,,suštinski pokazatelj” da smo borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori prihvatili samo „na papiru”, ali da je istinski ne prepoznajemo i ne dekonstruišemo. ,,Ukoliko i ostavimo po strani činjenicu da se nepismeni narodni govornici kroz ovaj primjer indirektno nude kao paradigma pismenosti, pedagoški je problematično da se akcenti u osnovnoj školi poučavaju na primjerima arhaizama – u ovom slučaju čak i arhaičnih lokalizama. Pored toga što su djeci i uz prevod savršeno tuđi, oni su ‘distributivna’ mreža diskriminatornih društvenih praksi koje su u tradicionalnom društvu bile normalizovane. Ovaj propust je nažalost godinama postojao u udžbenicima, promakao je i autorkama i recenzentima, nastavnicima i roditeljima”, kaže profesorica Jelušić.

Nataša Nelević pozorišna kritičarka i spisateljica, direktorica NVO Nova Centar za feminističku kulturu smatra da je jezičko nasljeđe, kao i svako nasljeđe, neka vrsta supermarketa – uzimamo ono što nam je potrebno i to što uzimamo ne uzimamo slučajno.

,,Svaki put kada izgovorimo riječi poput ‘kopilara’ obnavljamo prezir prema ženama koje su rodile djecu izvan braka i njihovoj djeci. To je ono što bismo nazvali performativnom moći te riječi. Ako nas danas zaboli svaki put kad čujemo tu riječ, to znači da je ta moć i dalje, nažalost, živa. I ako već ne možemo našu djecu, ni sebe same spasiti od te mržnje u svakodnevnom životu, teško možemo zdravim razumom da dokučimo kako je moguće da se ona ušunjala u školu, pored toliko recenzenata, različitih supervizora, nadzornika. Postoji mnogo starih riječi koje se više ne usuđujemo da koristimo jer su uvredljive i ne odgovaraju savremenom poimanju i vrijednostima. Takve riječi nećete naći u udžbenicima. Ali ovu, hoćete”, kaže Nataša Nelević u izjavi za Monitor.

Prema informacijama kojima Monitor raspolaže honorar za pisanje udžbenika je pet do šest hiljada eura. Ako ima više autora, novac podijele. Recenzenti su ranije zarađivali euro po stranici, sad je ta cifra nešto manja. Moć jezika ima 120 strana, puta pet recenzenata, pa urednici, pa lektorka – nije to malo para. Naravno sve to narod pozlati kad plati nimalo jeftine udžbenike za osnovnu školu. Plate i ,,kopilare” jer je osnovna škola obavezna i za ,,kopilad”.

Prema ocjeni profesorice Jelušić, crnogorska jezička pometanja su se od početka pokazala samo kao odlično sredstvo za očuvanje vlasti i skretanje pažnje sa nasušnih društvenih potreba i problema. ,,Nova jezička kodifikacija se najteže obrušila na crnogorski obrazovni sistem. U kratkovidoj borbi da se crnogorska varijanta zajedničkog jezika potvrdi kao zasebni jezik, očito je da se postižu upravo suprotni efekti, pa se nespretno zagovaraju i načela suprotna humanizmu i ljudskim pravima”, kaže Božena Jelušić. Ona naglašava da se kao „slabija” , odnosno kao neko ko je imao drugačiji pogled na pitanje kodifikacije crnogorskog jezika – kao posebne varijante jednog policentričnog jezika – odavno distancirala od svega što se na tom polju radi. ,,Ipak, kao profesorica, i sama osjećam izvjesnu građansku odgovornost što primjer o kojem govorimo nijesam uočila i barem se obratila nadležnim insitutcijama”.

Preča je stvar okupirala ovih dana ovdašnji puk. Svetlana se Ceca Ražnatović, naime, našla u udžbenicima srpskog jezika u Srbiji. ,,Podvuci imenice u vokativu u sledećim stihovima poezije i popularne muzike”, zadatak je za učenike petog razreda osnovne škole. Među stihovima se našao hit: ,,Sećaš li se, lepi grome moj / Nekada je tlo pod nama pucalo”. Ministar prosvjete u srpskoj vladi Mladen Šarčević tražio je od Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja da zadatak bude izbačen.

Mediji u Crnoj Gori predano su pratili dešavanja u komšuluku. Javnost je bila uredno zgranuta. Šta piše u udžbenicima iz kojih uče njihova djeca, međutim, niko nije primijetio. Sedam i kusur godina.

Samo neka smo zdravo.

Kondžolos u kolipčini

Profesorica književnosti Božena Jelušić primjećuje da u lekciji o akcentima u crnogorskom jeziku, preuzeti konstrukt iz Rječnika govora Prošćenja postaje svojevrsna metafora Crne Gore. Na toj „slici”, kao kaže, dominiraju kolibe ,,kolipčine, kolipštine”, ljudi tumaraju ,,koletaju, kolomataju…” u ,,kolomatanim” opancima, štede na svemu ,,komrače”, a jedni druge ponajviše kunu i ućutkuju: ,,Nebesko ga kolo ubilo!”, ,,Ćuti, konjino!”, ,,Ćuti, kopile jedno!”.

,,U tom svijetu očito nema milosti za slabe i nemoćne, posebno ne za djecu, koja nikako ne smiju da budu rođena van braka, a ako su to i uspjela, onda treba da budu ropski poslušna, inače su kondžolosi: ‘Smiri se, kondžolose!’. Uzvičnici su dokaz da su vika i prijetnje uobičajeno ponašanje, a snaša se cijeni prema tome je li veliku komoru donijela – ko je kriv siromašnima”, kaže Božena Jelušić.

Hitna reakcija Zavoda

Neposredno prije nego je ovaj broj Monitora krenuo u štampu iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica stigao je mejl u kom se umjesto odgovora na pitanja koja smo im uputili navodi da će ovaj primjer ukloniti iz udžbenika.

,,Odlučili smo, uz saglasnost autora, da se ovaj primjer ukloni iz udžbenika – dakle, izdanje iz 2018. godine neće sadržati ovaj primjer”, piše u odgovoru koji potpisuje Lazo Leković, odgovorni urednik. .

Hvale je vrijedna brza reakcija Zavoda. Reagovali su istog trena kad su saznali da će Monitor pisati o ovoj temi. Do naše redakcije stigla je informacija da je udžbenik već bio u štampi koja je hitno obustavljena.

Kao prilog, iz Zavoda su nam proslijedili reagovanje autorki udžbenika. Pišu da je ,,ilustracija akcentovanja data bez namjere da se riječi iz rječnika tumače i skreće pažnja na njih, već s namjerom da se uoče (grafički) načini akcentovanja riječi i obaveze da se u svim rječnicima, pa i narodnih govora, riječi akcentuju”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo