Povežite se sa nama

MONITORING

MRŽNJA U UDŽBENICIMA ZA OSNOVCE: Ćuti, kopile jedno

Objavljeno prije

na

Niko odavno u javnom govoru u Crnoj Gori ne koristi riječ ,,peder”, većina se trudi da i izraz ,,homoseksualac” zamijeni korektnijim ,,gej osoba”. U politički korektnom govoru savladali smo dovoljno stepenica da se veoma rijetko može čuti riječ ,,Ciganin”; ,,Šiptar” je ime koje tek ponekad siđe sa usana najtvrdokornijih nacionalista. Ali, riječ ,,kopile” imamo u udžbeniku za osnovnu školu.

Ni po jada, što bi se reklo, da se ta riječ našla u kakvom umjetničkom tekstu. Ne. Djeca u devetom razredu osnovne škole na primjerima ,,kopilara” i ,,kopile” uče akcente. ,,Kopilara” je, kako je razjašnjeno, djevojka koja je vanbračno rodila, ,,kopile” je vanbračno dijete. Kao primjer upotrebe riječi koristi se rečenica: ,,Ćuti, kopile jedno”.

Tako će svaki dobri đak naučiti da je kratkouzlazni akcenat onaj koji se koristi u riječi ,,kopilara”, za razliku od kratkosilaznog u riječi ,,kopile”.

Pod brojem 71 je prvi član Ustava Crne Gore koji se bavi porodicom. U četvrtom stavu piše: ,,Djeca rođena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca rođena u braku”. Reklo bi se da je jasno. Samo, očito, nije.

Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje, pored ostalog, diskriminaciju koja se zasniva na ,,bračnom ili porodičnom stanju”. Uzalud. Zabranjen je i govor mržnje. Zakonom je definisan kao ,,svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva…”. Diskriminacija u dužem vremenskom periodu smatra se težim oblikom duskriminacije. Kažnjiva je po zakonu.

Udžbenik Moć jezika za deveti razred osnovne škole izdao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva na čijem je čelu Pavle Goranović. Autorke su Dragana Nenadović i Aleksandra Vešović-Ivanović. Glavni urednik izdanja je Radule Novović, a odgovorni urednik Lazo Leković. Urednica je Biljana Ćulafić, a recenzenti su: dr Adnan Čirgić. dr Radoslav Rotković, Ljubinka Nedić, Rada Mujović i Zorica Minić. Lekturu i korekturu uradila je Slađana Albijanić. Niko od tih ljudi nije primijetio da u lekciji Akcenti u standardnom jeziku ima nešto sporno. Nacionalni savjet za obrazovanje odobrio je udžbenik 2011. godine. Niko od nastavnika, tokom sedam školskih godina nije uočio da nešto nije u redu.

Autorke udžbenika odlučile su, a ostali aminovali, da osnovcima približe akcente pomoću dijela Rječnika govora Prošćenja Miloša Vujačića koji je izdala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 1995. Uslikano, odobreno, objavljeno, djeci servirano.

,,Ne postoji nijedno opravdanje da se uz lekciju o akcentima u crnogorskom jeziku nađu diskriminacija i govor mržnje. Sa lingvističkog stanovišta, Rječnik govora Prošćenja, autora Miloša Vujičića je važan i koristan materijal. Međutim, pojedine lekseme se ne bi smjele preuzimati, a da se ne vodi računa o vrijednostima i pogledima na svijet koji se njima zagovaraju”, kaže u izjavi za Monitor profesorica književnosti Božena Jelušić. Po njenim riječima, takvi su primjeri: ,,kopilara” i ,,kopile”, uz primjer upotrebe u jezičkoj praksi: ,,Ćuti, kopile jedno!”. ,,Njima se nepogrešivo uspostavlja i dalje prenosi diskriminatorna ideologija i stigme arhaičnog patrijarhata, odnosno vrijednosna načela koja su u direktnom sukobu čak i sa zakonima države Crne Gore, koji u pravima izjednačavaju djecu, bez obzira da su rođena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici.”

Profesorica Jelušić ocjenjuje da je ovaj primjer ,,suštinski pokazatelj” da smo borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori prihvatili samo „na papiru”, ali da je istinski ne prepoznajemo i ne dekonstruišemo. ,,Ukoliko i ostavimo po strani činjenicu da se nepismeni narodni govornici kroz ovaj primjer indirektno nude kao paradigma pismenosti, pedagoški je problematično da se akcenti u osnovnoj školi poučavaju na primjerima arhaizama – u ovom slučaju čak i arhaičnih lokalizama. Pored toga što su djeci i uz prevod savršeno tuđi, oni su ‘distributivna’ mreža diskriminatornih društvenih praksi koje su u tradicionalnom društvu bile normalizovane. Ovaj propust je nažalost godinama postojao u udžbenicima, promakao je i autorkama i recenzentima, nastavnicima i roditeljima”, kaže profesorica Jelušić.

Nataša Nelević pozorišna kritičarka i spisateljica, direktorica NVO Nova Centar za feminističku kulturu smatra da je jezičko nasljeđe, kao i svako nasljeđe, neka vrsta supermarketa – uzimamo ono što nam je potrebno i to što uzimamo ne uzimamo slučajno.

,,Svaki put kada izgovorimo riječi poput ‘kopilara’ obnavljamo prezir prema ženama koje su rodile djecu izvan braka i njihovoj djeci. To je ono što bismo nazvali performativnom moći te riječi. Ako nas danas zaboli svaki put kad čujemo tu riječ, to znači da je ta moć i dalje, nažalost, živa. I ako već ne možemo našu djecu, ni sebe same spasiti od te mržnje u svakodnevnom životu, teško možemo zdravim razumom da dokučimo kako je moguće da se ona ušunjala u školu, pored toliko recenzenata, različitih supervizora, nadzornika. Postoji mnogo starih riječi koje se više ne usuđujemo da koristimo jer su uvredljive i ne odgovaraju savremenom poimanju i vrijednostima. Takve riječi nećete naći u udžbenicima. Ali ovu, hoćete”, kaže Nataša Nelević u izjavi za Monitor.

Prema informacijama kojima Monitor raspolaže honorar za pisanje udžbenika je pet do šest hiljada eura. Ako ima više autora, novac podijele. Recenzenti su ranije zarađivali euro po stranici, sad je ta cifra nešto manja. Moć jezika ima 120 strana, puta pet recenzenata, pa urednici, pa lektorka – nije to malo para. Naravno sve to narod pozlati kad plati nimalo jeftine udžbenike za osnovnu školu. Plate i ,,kopilare” jer je osnovna škola obavezna i za ,,kopilad”.

Prema ocjeni profesorice Jelušić, crnogorska jezička pometanja su se od početka pokazala samo kao odlično sredstvo za očuvanje vlasti i skretanje pažnje sa nasušnih društvenih potreba i problema. ,,Nova jezička kodifikacija se najteže obrušila na crnogorski obrazovni sistem. U kratkovidoj borbi da se crnogorska varijanta zajedničkog jezika potvrdi kao zasebni jezik, očito je da se postižu upravo suprotni efekti, pa se nespretno zagovaraju i načela suprotna humanizmu i ljudskim pravima”, kaže Božena Jelušić. Ona naglašava da se kao „slabija” , odnosno kao neko ko je imao drugačiji pogled na pitanje kodifikacije crnogorskog jezika – kao posebne varijante jednog policentričnog jezika – odavno distancirala od svega što se na tom polju radi. ,,Ipak, kao profesorica, i sama osjećam izvjesnu građansku odgovornost što primjer o kojem govorimo nijesam uočila i barem se obratila nadležnim insitutcijama”.

Preča je stvar okupirala ovih dana ovdašnji puk. Svetlana se Ceca Ražnatović, naime, našla u udžbenicima srpskog jezika u Srbiji. ,,Podvuci imenice u vokativu u sledećim stihovima poezije i popularne muzike”, zadatak je za učenike petog razreda osnovne škole. Među stihovima se našao hit: ,,Sećaš li se, lepi grome moj / Nekada je tlo pod nama pucalo”. Ministar prosvjete u srpskoj vladi Mladen Šarčević tražio je od Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja da zadatak bude izbačen.

Mediji u Crnoj Gori predano su pratili dešavanja u komšuluku. Javnost je bila uredno zgranuta. Šta piše u udžbenicima iz kojih uče njihova djeca, međutim, niko nije primijetio. Sedam i kusur godina.

Samo neka smo zdravo.

Kondžolos u kolipčini

Profesorica književnosti Božena Jelušić primjećuje da u lekciji o akcentima u crnogorskom jeziku, preuzeti konstrukt iz Rječnika govora Prošćenja postaje svojevrsna metafora Crne Gore. Na toj „slici”, kao kaže, dominiraju kolibe ,,kolipčine, kolipštine”, ljudi tumaraju ,,koletaju, kolomataju…” u ,,kolomatanim” opancima, štede na svemu ,,komrače”, a jedni druge ponajviše kunu i ućutkuju: ,,Nebesko ga kolo ubilo!”, ,,Ćuti, konjino!”, ,,Ćuti, kopile jedno!”.

,,U tom svijetu očito nema milosti za slabe i nemoćne, posebno ne za djecu, koja nikako ne smiju da budu rođena van braka, a ako su to i uspjela, onda treba da budu ropski poslušna, inače su kondžolosi: ‘Smiri se, kondžolose!’. Uzvičnici su dokaz da su vika i prijetnje uobičajeno ponašanje, a snaša se cijeni prema tome je li veliku komoru donijela – ko je kriv siromašnima”, kaže Božena Jelušić.

Hitna reakcija Zavoda

Neposredno prije nego je ovaj broj Monitora krenuo u štampu iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica stigao je mejl u kom se umjesto odgovora na pitanja koja smo im uputili navodi da će ovaj primjer ukloniti iz udžbenika.

,,Odlučili smo, uz saglasnost autora, da se ovaj primjer ukloni iz udžbenika – dakle, izdanje iz 2018. godine neće sadržati ovaj primjer”, piše u odgovoru koji potpisuje Lazo Leković, odgovorni urednik. .

Hvale je vrijedna brza reakcija Zavoda. Reagovali su istog trena kad su saznali da će Monitor pisati o ovoj temi. Do naše redakcije stigla je informacija da je udžbenik već bio u štampi koja je hitno obustavljena.

Kao prilog, iz Zavoda su nam proslijedili reagovanje autorki udžbenika. Pišu da je ,,ilustracija akcentovanja data bez namjere da se riječi iz rječnika tumače i skreće pažnja na njih, već s namjerom da se uoče (grafički) načini akcentovanja riječi i obaveze da se u svim rječnicima, pa i narodnih govora, riječi akcentuju”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo