Povežite se sa nama

MONITORING

MOŽE LI PRIVREDNI SUD ZAUSTAVITI OPERACIJU RUDNIK UGLJA: Aco čeka milione

Objavljeno prije

na

Privredni sud je krajem prošle nedjelje, u minut do dvanaest, stopirao postupak otkupa akcija Rudnika uglja u Pljevljima (RUP) od strane Elektroprivrede Crne Gore. Zato, do daljnjeg, Vlada, italijanska A2A i Aco Đukanović, treba li ponoviti – kontroverzni biznismen sa dobrim vezama u vrhu izvršne i zakonodavne vlasti, moraju sačekati na novac čiji su priliv odavno planirali. A riječ je o nekih 30 miliona eura (Italijani bi dobili 13, država 10, a Đukanović skoro četiri miliona).

Ipak, prema nezvaničnim informacijama Monitora prodavci neće dugo čekati na svoj novac. O detaljima malo kasnije. Krenimo redom:

Sutkinja Nataša Bošković prošlog je petka donijela Rješenje kojim se EPCG „privremeno zabranjuje” da izvrši kupovinu akcija Rudnika uglja. To je od suda zahtijevao Vasilije Miličković, vlasnik M&V Company i predsjednik Udruženja manjinskih akcionara EPCG, obrazlažući kako na martovskoj sjednici Skupštine akcionara EPCG sporna odlika o otkupu akcija RUP-a „nije mogla biti donijeta zbog nedostatka potrebnog kvoruma za donošenje ovako bitne odluke”. Kao zastupnik M&V Company Miličković je sudu predočio da su odluku o preuzimanju akcija RUP-a Skupština EPCG donijeli vlasnici 0,09 odsto akcija EPCG, nakon što su se, zbog navodnog konflikta interesa, od glasanja uzdržali vlasnici 98,75 akcijskog kapitala (57,01 odsto država Crna Gora i 41,74 odsto A2A).

Nasuprot Miličkoviću, pravna zastupnica EPCG Azra Jasavić, doskorašnja poslanica i v.d. predsjednika Pozitivne Crne Gore, tvrdi kako su „za donošenej sporne odluke postojali svi Zakonom i Statutom (EPCG – prim. Monitora) utvrđeni uslovi”. Dodatno, Jasavić ističe da je preuzimanje akcija RUP-a od strane EPCG „ocijenjeno kao opravdano i izuzetno značajno, ne samo sa aspekta ovih kompanija već i buduće pozitivne sinegerije cijelog crnogorskog termoenergetskog sektora”. I kao dokaz svoje tvrdnje podastire studiju revizorske kuće Deloitte, koja je jednoglasno prihvaćena na martovskoj sjednici Skupštine Elektroprivrede.

Taj izvještaj, međutim, otvara mnogo više spornih pitanja nego što nudi neporecivih rješenja. I to sa ekonomske i sa pravne strane mogućeg preuzimanja Rudnika uglja od strane EPCG.

„Država Crna Gora se izuzela iz glasanja o Odluci o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Akcionarskog društva Rudnik uglja AD Pljevlja, u cilju izbjegavanja čak i mogućnosti teoretskog postojanja konflikta interesa”, navodi sudija Bošković u svom rješenju. „Međutim, Država Crna Gora je glasala o Odluci o usvajanju izvještaja o procjeni fer i investicione vrijednosti akcija Rudnika uglja AD Pljevlja i izvještaj u vezi sa analizom mogućih modela preuzimanja RUP-a, koja Odluka je osnov za donošenje odluke o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Akcionarskog društva Rudnik uglja…”.

Sud potom, donijetom privremenom mjerom, prihvata stav manjinskih akcionara EPCG da bi se trošak transkacije preuzimanja akcija RUP-a nesporno uvećao za najmanje 15 miliona eura, koliko iznose dugovi Rudnika prema državi, po osnovu neizmirenog poreskog duga.

„Uvidom u zapisnik sa vanredne skupštine akcionara EPCG, sud je utvrdio da je predsjednik Odbora direktora EPCG (Đoko Krivokapić, prim. Monitora) na pitanje koje je pisanim putem dobio od manjinskog akcionara Nataše Backović da li u isplatu 33 miliona za preuzimanje RUP-a ulazi i 15 miliona poreskog duga RUP-a prema državi, odgovorio usmeno da iznos od 33 miliona ne obuhvata i poreski dug, već da je to obveza RUP-a, a da su 33 miliona samo za akcije”, stoji u Rješenju, uz pojašnjenje: „To znači da će EPCG kupovinom Rudnika postati vlasnik tog preduzeća i moraće da plati dodatnih 15 miliona poreskog duga”.

I tu stižemo do, možda, i suštinskog stava iz Rješenja sutkinje Bošković. Ona, naime, napominje kao je Sud, prilikom odlučivanja „imao u vidu odredbu člana 31 Statuta EPCG kojom je propisano da svaki akcionar snosi rizik poslovanja Društva do visine vrijednosti akcija koje posjeduje i da akcionar učestvuje u upravljanju Društvom srazmjerno broju akcija sa pravom upravljanja, direktno ili putem punomoćenika”.

Sve to znači da mogući problem nije samo u tome što su se država i A2A na nezakonit način izuzeli od odlučivanja („uvidom u zapisnik sa XIX vanredne Skupštine akcionara EPCG sud je utvrdio da se predsjedavajući prilikom utvrđivanja predmetnog konflikta interesa nije pozvao na odredbe niti jednog propisa – bilo opšteg akta tuženog, bilo Zakona”). Već postoji sumnja da su to uradili kako bi se sačuvali od moguće odgovornosti za štetu koja može nastati kao posljedica donijete odluke.

To nas pitanje vraća na ekonomske parametre sporne odluke. Skoro pa istovremeno sa odlukom Privrednog suda (privremena mjera sudije Nataše Bošković) javnost je obaviještena o nalazima stručne ekspertize procjene vrijednosti Rudnika uglja koju je, po narudžbi EPCG, uradio Deloitte.

U saradnji sa Istraživačkim centrom MANS-a analizu je uradio univerzitetski profesor i finansijski konultant Milenko Popović.

I, u najkraćem, ispostavilo se da je Deloitte svoju analizu radio isključivo na osnovu podataka i procjena dobijenih od uprave Rudnika, ne provjeravajući njihovu tačnost. Umjesto toga Deloitte je relativizovao vlastite nalaze: „Ako se planovi i pretpostavke koji su korišteni iz bilo kog razloga ne ostvare, to može da utiče na zaključke koji su predstavljeni i takvi uticaji mogu da budu materijalno značajni”.

I pored tako eksplicitnog upozorenja, u EPCG nijesu našli za shodno da obave dodatne provjere ponuđene vrijednosti. Da su to uradili, možda bi došli do nalaza koji su slični onome što je ovdašnjoj javnosti predočila Ines Mrdović, koordinatorka Istraživačkog centra MANS-a:

– Odgađanje realizacije projekta izgradnje Drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima za tri do pet godina uticalo bi na pad procijenjene vrijednosti Rudnika uglja za 3,6 do 6,6 miliona eura. Ukoliko bi kašnjenja bila veća, onda bi i pad vrijednosti kompanije bio veći.

– Deloitte predviđa da će Drugi blok TE (pod uslovom da bude izgrađen) raditi do 2062. godine, što je suprotno politici Evropske unije da njene članice zatvore termoelektrane na ugalj do 2050. godine. Dakle, ukoliko se Drugo blok izgradi, a Crna Gora uđe u EU, on mora biti zatvoren – prema sada važećim propisima – makar 12 godina ranije od planiranog. I to dodatno smanjuje procijenjenu vrijednost Rudnika.

– Dalje, Deloitte projektuje da se iznos koncesione naknade neće mijenjati narednih 50 godina, što je dodatno povećalo procijenjenu vrijednost Rudnika. U MANS-u su izračunali da bi, ukoliko se ta naknada poveća sa sadašnjih 700 hiljada na milion eura godišnje, vrijednost procijenjenjenog kapitala RUP-a pala za više od tri miliona eura. Iz Ministarstva ekonomije potvrdili su da je ponuđena računica sporna: „Kako je iznos koncesione naknade određen dijelom kriterijuma koji su po svojoj prirodi promjenljivi, to se ne može unaprijed odrediti iznos naknade na duži vremenski period”. To, ipak, nije omelo vladine predstavnike da na Skupštini akcionara EPCG podrže spornu procjenu.

– Konačno, procjeni Deloitte-a spočitava se da je u kalkulaciju uzeta nerealno visoka vrijednost zemljišta Rudnika. „Najveći dio zemljišta u vlasništvu te kompanije se nalazi na lokaciji Jagnjilo u Pljevljima, deponiji koju je potrebno sanirati. Kvadrat takvog zemljišta je procijenjen na 1,5 eura, dok se na sličnoj udaljenosti od grada može kupiti kvalitetno poljoprivredno zemljište za samo 40 centi po kvadratu”. Istovremeno su podcijenjeni mogući troškovi sudskog spora koje RUP vodi sa Opštinom Pljevlja. „Pored toga, procjena se zasniva na nerealnim podacima o kvalitetu i količini raspoložive rude, a u nju nisu uključeni troškovi korišćenja novih ležišta i njihove sanacije po završetku eksploatacije”.

Kada se sve sabere i oduzme, analiza koju je napravio profesor Popoović, a predstavila nam je Ines Mrdović, ukazuje na mogućnost da je procjenom Deloitta vrijednost akcija Rudnika uglja uvećana za najmanje 12 miliona eura. Odnosno, da je stvarna vrijednost akcija četiri a ne ugovorenih 6,4 eura.

,,Nerazumljivo je da EPCG naručuje za svoje potrebe da se uradi takva analiza, odnosno procjena vrijednosti, a zatim se ne upušta u to kakvi su podaci na osnovu kojih je analiza rađena, i pristaje da plati akcije po mnogo većoj cijeni”, konstatuje Vanja Ćalović-Marković, koordinatorka MANS-a. Iz vlasti se niko nije osvrnuo na računicu po kojoj će – na ime precijenjenih akcija RUP-a – A2A naplatiti pet, a Aco Đukanović 1,4 miliona eura više nego što njihova imovina realno vrijedi.

Tako će, nažalost, samo započeti postupak pražnjenja računa EPCG. Nakon mogućeg otkupa akcija RUP-a slijedi isplata dividende (Vlada je rebalansom ovogodišnjeg budžeta već uračunala 45 miliona eura po tom osnovu, A2A će dobiti tek nešto manje) pa otkup vlastitih akcija od Italijana (oko 120 miliona sa računa EPCG). Tako će se sadašnji depoziti EPCG (oko 250 miliona) trajno istopiti. Bolje rečeno, preliti u nečije džepove.

Da se vratimo u Privredni sud.

Žalba advokata EPCG Azre Jasavić na Rješenje sudije Bošković stigla je u srijedu. Naši sagovornici iz Suda procjenjuju da će sudsko vijeće u sastavu Ivan Kovačević, Miodrag Anđelić i Nataša Sekulić vrlo brzo, već krajem ove ili početkom sljedeće nedjelje, odlučivati o njoj. Ne žele da prognoziraju odluku, ali ukazuju kako je, teoretski, moguće da novac prema ranije utvrđenom planu na račune novih vlasnika legne već u narednih desetak dana.

U tom će roku, prema saznanjima Monitora, iz centrale EPCG u Nikšiću, u Podgoricu stići i zahtijev za izuzeće sudije Nataše Bošković iz predmeta koji je počet po tužbi Vasilija Miličkovića. Tek da se preduprijede nova iznenađenja. I mogućnost da se nekome sa prezimenom Đukanović još jednom ospori ili makar spočita to što prihoduje (nezarađene) milione na račun države i njenih preduzeća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo