Povežite se sa nama

MONITORING

MOŽE LI PRIVREDNI SUD ZAUSTAVITI OPERACIJU RUDNIK UGLJA: Aco čeka milione

Objavljeno prije

5 godina

na

privrednisud

Privredni sud je krajem prošle nedjelje, u minut do dvanaest, stopirao postupak otkupa akcija Rudnika uglja u Pljevljima (RUP) od strane Elektroprivrede Crne Gore. Zato, do daljnjeg, Vlada, italijanska A2A i Aco Đukanović, treba li ponoviti – kontroverzni biznismen sa dobrim vezama u vrhu izvršne i zakonodavne vlasti, moraju sačekati na novac čiji su priliv odavno planirali. A riječ je o nekih 30 miliona eura (Italijani bi dobili 13, država 10, a Đukanović skoro četiri miliona).

Ipak, prema nezvaničnim informacijama Monitora prodavci neće dugo čekati na svoj novac. O detaljima malo kasnije. Krenimo redom:

Sutkinja Nataša Bošković prošlog je petka donijela Rješenje kojim se EPCG „privremeno zabranjuje” da izvrši kupovinu akcija Rudnika uglja. To je od suda zahtijevao Vasilije Miličković, vlasnik M&V Company i predsjednik Udruženja manjinskih akcionara EPCG, obrazlažući kako na martovskoj sjednici Skupštine akcionara EPCG sporna odlika o otkupu akcija RUP-a „nije mogla biti donijeta zbog nedostatka potrebnog kvoruma za donošenje ovako bitne odluke”. Kao zastupnik M&V Company Miličković je sudu predočio da su odluku o preuzimanju akcija RUP-a Skupština EPCG donijeli vlasnici 0,09 odsto akcija EPCG, nakon što su se, zbog navodnog konflikta interesa, od glasanja uzdržali vlasnici 98,75 akcijskog kapitala (57,01 odsto država Crna Gora i 41,74 odsto A2A).

Nasuprot Miličkoviću, pravna zastupnica EPCG Azra Jasavić, doskorašnja poslanica i v.d. predsjednika Pozitivne Crne Gore, tvrdi kako su „za donošenej sporne odluke postojali svi Zakonom i Statutom (EPCG – prim. Monitora) utvrđeni uslovi”. Dodatno, Jasavić ističe da je preuzimanje akcija RUP-a od strane EPCG „ocijenjeno kao opravdano i izuzetno značajno, ne samo sa aspekta ovih kompanija već i buduće pozitivne sinegerije cijelog crnogorskog termoenergetskog sektora”. I kao dokaz svoje tvrdnje podastire studiju revizorske kuće Deloitte, koja je jednoglasno prihvaćena na martovskoj sjednici Skupštine Elektroprivrede.

Taj izvještaj, međutim, otvara mnogo više spornih pitanja nego što nudi neporecivih rješenja. I to sa ekonomske i sa pravne strane mogućeg preuzimanja Rudnika uglja od strane EPCG.

„Država Crna Gora se izuzela iz glasanja o Odluci o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Akcionarskog društva Rudnik uglja AD Pljevlja, u cilju izbjegavanja čak i mogućnosti teoretskog postojanja konflikta interesa”, navodi sudija Bošković u svom rješenju. „Međutim, Država Crna Gora je glasala o Odluci o usvajanju izvještaja o procjeni fer i investicione vrijednosti akcija Rudnika uglja AD Pljevlja i izvještaj u vezi sa analizom mogućih modela preuzimanja RUP-a, koja Odluka je osnov za donošenje odluke o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Akcionarskog društva Rudnik uglja…”.

Sud potom, donijetom privremenom mjerom, prihvata stav manjinskih akcionara EPCG da bi se trošak transkacije preuzimanja akcija RUP-a nesporno uvećao za najmanje 15 miliona eura, koliko iznose dugovi Rudnika prema državi, po osnovu neizmirenog poreskog duga.

„Uvidom u zapisnik sa vanredne skupštine akcionara EPCG, sud je utvrdio da je predsjednik Odbora direktora EPCG (Đoko Krivokapić, prim. Monitora) na pitanje koje je pisanim putem dobio od manjinskog akcionara Nataše Backović da li u isplatu 33 miliona za preuzimanje RUP-a ulazi i 15 miliona poreskog duga RUP-a prema državi, odgovorio usmeno da iznos od 33 miliona ne obuhvata i poreski dug, već da je to obveza RUP-a, a da su 33 miliona samo za akcije”, stoji u Rješenju, uz pojašnjenje: „To znači da će EPCG kupovinom Rudnika postati vlasnik tog preduzeća i moraće da plati dodatnih 15 miliona poreskog duga”.

I tu stižemo do, možda, i suštinskog stava iz Rješenja sutkinje Bošković. Ona, naime, napominje kao je Sud, prilikom odlučivanja „imao u vidu odredbu člana 31 Statuta EPCG kojom je propisano da svaki akcionar snosi rizik poslovanja Društva do visine vrijednosti akcija koje posjeduje i da akcionar učestvuje u upravljanju Društvom srazmjerno broju akcija sa pravom upravljanja, direktno ili putem punomoćenika”.

Sve to znači da mogući problem nije samo u tome što su se država i A2A na nezakonit način izuzeli od odlučivanja („uvidom u zapisnik sa XIX vanredne Skupštine akcionara EPCG sud je utvrdio da se predsjedavajući prilikom utvrđivanja predmetnog konflikta interesa nije pozvao na odredbe niti jednog propisa – bilo opšteg akta tuženog, bilo Zakona”). Već postoji sumnja da su to uradili kako bi se sačuvali od moguće odgovornosti za štetu koja može nastati kao posljedica donijete odluke.

To nas pitanje vraća na ekonomske parametre sporne odluke. Skoro pa istovremeno sa odlukom Privrednog suda (privremena mjera sudije Nataše Bošković) javnost je obaviještena o nalazima stručne ekspertize procjene vrijednosti Rudnika uglja koju je, po narudžbi EPCG, uradio Deloitte.

U saradnji sa Istraživačkim centrom MANS-a analizu je uradio univerzitetski profesor i finansijski konultant Milenko Popović.

I, u najkraćem, ispostavilo se da je Deloitte svoju analizu radio isključivo na osnovu podataka i procjena dobijenih od uprave Rudnika, ne provjeravajući njihovu tačnost. Umjesto toga Deloitte je relativizovao vlastite nalaze: „Ako se planovi i pretpostavke koji su korišteni iz bilo kog razloga ne ostvare, to može da utiče na zaključke koji su predstavljeni i takvi uticaji mogu da budu materijalno značajni”.

I pored tako eksplicitnog upozorenja, u EPCG nijesu našli za shodno da obave dodatne provjere ponuđene vrijednosti. Da su to uradili, možda bi došli do nalaza koji su slični onome što je ovdašnjoj javnosti predočila Ines Mrdović, koordinatorka Istraživačkog centra MANS-a:

– Odgađanje realizacije projekta izgradnje Drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima za tri do pet godina uticalo bi na pad procijenjene vrijednosti Rudnika uglja za 3,6 do 6,6 miliona eura. Ukoliko bi kašnjenja bila veća, onda bi i pad vrijednosti kompanije bio veći.

– Deloitte predviđa da će Drugi blok TE (pod uslovom da bude izgrađen) raditi do 2062. godine, što je suprotno politici Evropske unije da njene članice zatvore termoelektrane na ugalj do 2050. godine. Dakle, ukoliko se Drugo blok izgradi, a Crna Gora uđe u EU, on mora biti zatvoren – prema sada važećim propisima – makar 12 godina ranije od planiranog. I to dodatno smanjuje procijenjenu vrijednost Rudnika.

– Dalje, Deloitte projektuje da se iznos koncesione naknade neće mijenjati narednih 50 godina, što je dodatno povećalo procijenjenu vrijednost Rudnika. U MANS-u su izračunali da bi, ukoliko se ta naknada poveća sa sadašnjih 700 hiljada na milion eura godišnje, vrijednost procijenjenjenog kapitala RUP-a pala za više od tri miliona eura. Iz Ministarstva ekonomije potvrdili su da je ponuđena računica sporna: „Kako je iznos koncesione naknade određen dijelom kriterijuma koji su po svojoj prirodi promjenljivi, to se ne može unaprijed odrediti iznos naknade na duži vremenski period”. To, ipak, nije omelo vladine predstavnike da na Skupštini akcionara EPCG podrže spornu procjenu.

– Konačno, procjeni Deloitte-a spočitava se da je u kalkulaciju uzeta nerealno visoka vrijednost zemljišta Rudnika. „Najveći dio zemljišta u vlasništvu te kompanije se nalazi na lokaciji Jagnjilo u Pljevljima, deponiji koju je potrebno sanirati. Kvadrat takvog zemljišta je procijenjen na 1,5 eura, dok se na sličnoj udaljenosti od grada može kupiti kvalitetno poljoprivredno zemljište za samo 40 centi po kvadratu”. Istovremeno su podcijenjeni mogući troškovi sudskog spora koje RUP vodi sa Opštinom Pljevlja. „Pored toga, procjena se zasniva na nerealnim podacima o kvalitetu i količini raspoložive rude, a u nju nisu uključeni troškovi korišćenja novih ležišta i njihove sanacije po završetku eksploatacije”.

Kada se sve sabere i oduzme, analiza koju je napravio profesor Popoović, a predstavila nam je Ines Mrdović, ukazuje na mogućnost da je procjenom Deloitta vrijednost akcija Rudnika uglja uvećana za najmanje 12 miliona eura. Odnosno, da je stvarna vrijednost akcija četiri a ne ugovorenih 6,4 eura.

,,Nerazumljivo je da EPCG naručuje za svoje potrebe da se uradi takva analiza, odnosno procjena vrijednosti, a zatim se ne upušta u to kakvi su podaci na osnovu kojih je analiza rađena, i pristaje da plati akcije po mnogo većoj cijeni”, konstatuje Vanja Ćalović-Marković, koordinatorka MANS-a. Iz vlasti se niko nije osvrnuo na računicu po kojoj će – na ime precijenjenih akcija RUP-a – A2A naplatiti pet, a Aco Đukanović 1,4 miliona eura više nego što njihova imovina realno vrijedi.

Tako će, nažalost, samo započeti postupak pražnjenja računa EPCG. Nakon mogućeg otkupa akcija RUP-a slijedi isplata dividende (Vlada je rebalansom ovogodišnjeg budžeta već uračunala 45 miliona eura po tom osnovu, A2A će dobiti tek nešto manje) pa otkup vlastitih akcija od Italijana (oko 120 miliona sa računa EPCG). Tako će se sadašnji depoziti EPCG (oko 250 miliona) trajno istopiti. Bolje rečeno, preliti u nečije džepove.

Da se vratimo u Privredni sud.

Žalba advokata EPCG Azre Jasavić na Rješenje sudije Bošković stigla je u srijedu. Naši sagovornici iz Suda procjenjuju da će sudsko vijeće u sastavu Ivan Kovačević, Miodrag Anđelić i Nataša Sekulić vrlo brzo, već krajem ove ili početkom sljedeće nedjelje, odlučivati o njoj. Ne žele da prognoziraju odluku, ali ukazuju kako je, teoretski, moguće da novac prema ranije utvrđenom planu na račune novih vlasnika legne već u narednih desetak dana.

U tom će roku, prema saznanjima Monitora, iz centrale EPCG u Nikšiću, u Podgoricu stići i zahtijev za izuzeće sudije Nataše Bošković iz predmeta koji je počet po tužbi Vasilija Miličkovića. Tek da se preduprijede nova iznenađenja. I mogućnost da se nekome sa prezimenom Đukanović još jednom ospori ili makar spočita to što prihoduje (nezarađene) milione na račun države i njenih preduzeća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

3 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo