Povežite se sa nama

DRUŠTVO

AFERA TUNEL: I dalje u mraku  

Objavljeno prije

na

Komisija Višeg suda  utvrdila je  šta nedostaje u depou, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovor na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela – ko je naručilac ovih radova, i zbog čega je tačno tunel ispod Višeg suda  prokopan

 

 

Ni šest mjeseci nakon otkrivanja crne rupe u crnogorskom pravosuđu ili afere u javnosti poznatoj kao „Tunel“, crnogorska javnost nije dobila odgovore na pitanja ko je nalogodavac rudarskog posla i koji je bio motiv kopanja prolaza do depoa podgoričkog Višeg suda.

Umjesto odgovora, iz Višeg suda Osnovnom tužilaštva dostavljen je popis stvari koje nedostaju, čime se dodatno urušila priča o tome da iza čitavog posla stoje pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, ali i tvrdnje bivšeg premijera Dritana Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Na spisku stvari koje nedostaju našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Iz Višeg suda za Monitor su ponovili –  nijedna nije iz postupka za ubistvo Jovanovića.

Polugodišnjim popisom utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8”, pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta “Enterijeri”. Nemoguće je ne zapitati se zbog čega bi grupi kradljivaca bilo potrebno nečije rješenje o oslobađanju poreza na promet, šta li su namjeravali da urade sa kovertom i za koje potrebe su uzeli vizit kartu?

Nestalim papirima tu nije kraj. U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari, po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od šest foldera-registratora i jednog paketa, a pronađen je jedan paket i četiri foldera-registratora. Dakle, komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad, odnosno gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz.

No, dok je javnost jedva dočekala da vidi šta to nedostaje iz depoa Višeg suda,  niko nije postavio pitanje Višem sudu – kada su zadnji put uradili detaljan popis depoa i šta su tim popisom utvrdili. Popisom koji je rađen za potrebe istrage koja je u toku, utvrđeno je da nedostaje i droga, ali ne u količinama koje se mjere tonama, već gramima. Precizno su u dopisu naveli koja i koliko.

„U pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62g heroina; u predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692g. U pravosnažno okončanom predmetu nije pronađena konoplja u količini od 177,68g,  nijesu pronađena tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862g, 1,492g, i 58,503g, dok u predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726g kokaina“, dio je popisa koji je sačinila Komisija Višeg suda.

Komisija je  utvrdila šta nedostaje, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovore na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela- ko je naručilac ovih radova. Obećanja da će i to biti utvrđeno stizalo je sa raznih adresa pa i od u to vrijeme vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića koji je kazao da će nakon hapšenja osumnjičenih biti jasnije ko je finanisirao ovaj kriminalni poduhvat.

Korak dalje otišao je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je tokom konferencije za medije javnost uvjeravao da crnogorski istražitelji imaju kompletno sklopljen mozaik i da osim ljudi koji su učestvovali u samom kopanju tog tunela i logistike koja je pomagala u tom poslu postoji i trag koji vodi prema nalogodavcima ovog krivičnog djela. Tom prilikom je najavio njihovu skoru identifikaciju.

„Većina ovih lica nijesu u Crnoj Gori, ali uz pomoć partnerskih službi drugih država oni bi trebalo da budu uhapšeni i izručeni Crnoj Gori. Na taj način bi došli do onog što je krajnji cilj, a to je da imamo imena nalogodavaca ovog zaista teškog krivičnog djela koje je poljuljalo sistem bezbjednosti kod nas“, kazao je Adžić.

Šest mjeseci kasnije sistem bezbjednosti se ljulja istim intezitetom, kao i povjerenje javnosti u nosioce bezbjednosnih i pravosudnih funkcija. Prvo, zbog odluke da se zatrpa tunel ispod Višeg suda, a potom i šestomjesečnim popisom nestalih stvari. U međuvremenu dio grupe osumnjičene za kopanje pušten je da se u daljem postupku brane sa slobode. Razloga da im se produži pritvor nije ni bilo.

Tunel do depoa Višeg suda, u kome se čuva dokazni materijal za gotovo sve sudske postupke, ali i droga, oružje, novac i spisi predmeta, otkriven je u septembru prošle godine. Zbog kopanja tunela do Višeg suda osumnjičeni su Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić.

Istraga i dalje traje. Narednih dana očekuje se da švedski pravosudni organi izruče srpskog državljanina Vladimira Erića koji je osumnjičen da je dio grupe koja je  prokopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Erić je uhapšen u oktobru prošle godine u Švedskoj, na aerodromu u Stokholmu dok je pokušavao da se ukrca na let za Beograd.

Možda ovaj osumnjičeni otkrije nove detalje o sumnjivom poslu, rješenju o porezu ili koverti.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo