Povežite se sa nama

U SVJETU AI-A

AI I DESNIČARENJE: Braća po oružju

Objavljeno prije

3 sedmice

na

AI generisane predstave, od Netanjahuovih distopijskih mapa do zastrašujuće čudnih pjesama koje izlaze iz desničarskih AI studija, imaju isti zajednički cilj: dehumanizaciju. Ne nužno zato što AI „želi“ dehumanizaciju, već zato što je to modus operandi svijeta koji ga je stvorio

 

 

Slike generisane uz pomoć AI-a koriste se na sve strane. Zapaženo je u poslednje vrijeme da desnica obožava ovakve slike. Za veoma kratko vrijeme, cijela jedna polovina političkog spektra kolektivno je pala pod uticaj uznemirujućih vizuala krojenih algoritmima AI-a. 

Osim američkog predsjednika koji od prvog dana u ovalnoj sobi koristi sve mogućnosti AI slikovnih generatora, znakovit primjer je i njegov argentinski susjed. Javier Milei, jednako strastveni korisnik AI-generisane umjetnosti, želi da pošalje poruku da bilo ko može završiti na pogrešnoj strani njegove motorne testere. Uz pomoć AI i užasno loše grafike njegovu poruku vidjelo je 5.9 miliona Instagram pratilaca.

Online magazin Newsocialist postavlja jednu zanimljivu tezu. Za desničare, odsustvo ljudskog bića u AI umjetnosti je važna karakteristika. Tamo gdje je nekada mehanička  umjetnost isticala svoju vještačku prirodu – sjetimo se masovno proizvedenog modernizma Bauhausa (uzgred budi rečeno koji su nacisti zabranili, a današnji AfD osudio), ili muzike Kraftwerka – AI umjetnost se pretvara da je realistična. Kao takva u stanju je da pravi slike kakve desnici trebaju. One nude samo jedno, autorovo značenje. Ne manje važno, bez potrebe za umjetnicima.

Postoji ideološki razlog zašto je AI toliko privlačan desnici. Iznenađujuće je koliko ljudi, čak i oni koji mrze AI, ne primjećuju koliko je on duboko antihumanistički. Njegova obećanja i njegov učinak nisu nova verzija utopijskog humanizma – ideje da bi tehnologija mogla da nas oslobodi dosadnih zadataka, kako bismo se bavili višim duhovnim ciljevima. Naprotiv, AI pretpostavlja da ništa od toga nikada nije ni postojalo. Nema zadatka koji ljudsko biće može da obavi, a da nije podložan digitalizaciji i optimizaciji. U konačnici, nema ničeg vrijednog u umjetnosti, jeziku, stvaranju, empatiji, intuiciji, mašti, samom razmišljanju – ničeg osim funkcije.

AI ne zna da je tekst koji piše poezija, molba, propaganda, rasistički ispad ili šala. Njemu su svi ti oblici jednaki, i svi su korisni samo u mjeri u kojoj podstiču angažman. Kapitalizam je oduvijek pokušavao da sve pretvori u robu – prirodu, vrijeme, odnose, znanje – ali se često saplitao o granice ljudske stvarnosti. AI uklanja te granice. On poručuje: sve je tekst. Sve se može analizirati, predvidjeti, reprodukovati…

Zato desničari – iako često glume nostalgičare za duhovnim vrijednostima, religijom, „pravim” umjetničkim nasljeđem – zapravo nemaju nikakav problem s tim da njihovi video snimci izgledaju kao loši renderi iz video igara iz 2007. godine. Dok god „završavaju posao“. Kič, ružnoća, površnost – sve je to korisno, sve dok djeluje.

U tom svijetu, primjera radi, slika uplakanog vojnika nije tu da izrazi ljudsku patnju, već da se iskoristi kao emocionalna poluga za mobilizaciju bijesa. Ako AI može da proizvede više takvih slika, brže i bez potrebe za pregovorima s umjetnicima koji možda neće biti politički ili ideološki podobni – utoliko bolje.

I tako, sve što gledamo – od Netanjahuovih distopijskih mapa do zastrašujuće čudnih pjesama koje izlaze iz desničarskih AI studija – ima isti zajednički cilj: dehumanizaciju. Ne nužno zato što AI „želi“ dehumanizaciju, već zato što je to modus operandi svijeta koji ga je stvorio. 

Naravno, AI ne mora biti alat represije. Ali, u rukama onih koji vladaju i uz ideološko pokriće desnice, on postaje najefikasniji alat za pretvaranje ljudske kulture, stvaralaštva i međusobnog razumijevanja u puku simulaciju.

priredio: DL

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

U SVJETU AI-A

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA I UMJETNOST: Prvi put, drugi put, prodato!

Objavljeno prije

5 dana

na

23 Maja, 2025

Objavio:

Uprkos apelima hiljada umjetnika, aukcijska kuća Christie’s je u martu odradila prvu aukciju u potpunosti posvećenu AI umjetnosti. Ukupan prihod aukcije iznosio je 728.784 dolara, nadmašivši projekciju od 600.000 dolara

 

 

Više od 3.000 ljudi potpisalo je prije par mjeseci otvoreno pismo aukcijskoj kući Christie’s u Njujorku. Od menadžmenta su tražili otkazivanje aukcije Augmented Intelligence posvećene isključivo umjetnosti stvorenoj pomoću vještačke inteligencije. Iz Christiesa su naveli da je to prva aukcija takve vrste koju organizuje neka velika aukcijska kuća. U pismu se izražava zabrinutost zbog toga što su programi korišćeni za kreiranje određenih generativnih digitalnih djela, trenirani na zaštićenim autorskim djelima, čime se, kako navode potpisnici, eksploatišu stvarni umjetnici.

„Ovi modeli i kompanije koje stoje iza njih eksploatišu ljudske umjetnike, koristeći njihova djela bez dozvole ili naknade kako bi razvili komercijalne AI proizvode koji im postaju konkurencija,“ navedeno je u pismu.

Aukcijska kuća je, u odgovoru, branila legitimitet izloženih umjetnika, predstavljajući AI kao alat koji proširuje kreativne mogućnosti, a ne zamjenu za umjetnike. „Umjetnici predstavljeni na ovoj aukciji imaju snažnu, multidisciplinarnu umjetničku praksu, neki su priznati i u vodećim muzejskim kolekcijama. Djela koriste AI za unapređenje svog umjetničkog rada“, rekli su iz Christiesa za portal ArtNews.

U saopštenju za javnost, Nicole Sales Giles, potpredsjednica i direktorica prodaje digitalne umjetnosti, izjavila je: „Ovim projektom željeli smo da istaknemo briljantne kreativne glasove koji pomjeraju granice tehnologije i umjetnosti. Nadali smo se da će kolekcionari i šira zajednica prepoznati njihov značaj u savremenom umjetničkom pejzažu. Rezultati aukcije su to i potvrdili“.

Sarp Kerem Yavuz, umjetnik koji ponekad koristi AI u svom radu i čije djelo je takođe bilo na aukciji, smatra da su optužbe o krađi zasnovane na pogrešnom razumijevanju kako AI funkcioniše. „Većina AI-generisanih slika rezultat je kombinovanja miliona slika. Bukvalno miliona. Što znači da nijedan pojedinačni umjetnik ne može tvrditi da je neka slika livade, viteza, mačke ili cvijeta zasnovana baš na njegovom djelu“, napisao je u izjavi. „AI slike imitiraju ljudsku inspiraciju na mnogo načina – samo su efikasnije u obradi informacija“.

Kako AI tehnologija sve više napreduje i postaje dio svakodnevnog života, zakoni o autorskim pravima i dozvoljenoj upotrebi teško prate taj razvoj. Prošlog mjeseca, Američki zavod za autorska prava odlučio je da umjetnici mogu zaštititi djela stvorena uz pomoć AI alata, ali da isključivo AI-generisani materijal i dalje nije podoban za pravnu zaštitu.

Bez obzira na otvoreno pismo i gnijev dijela publike, Christies je u martu završio prvu aukciju u potpunosti posvećenu AI umjetnosti. Ukupan prihod iznosio je 728.784 dolara, nadmašivši projekciju od 600.000 dolara.

Prema navodima aukcijske kuće, njihova akcija je privukla novu generaciju kolekcionara. Rečeno je da se gotovo polovina učesnika identifikovala kao pripadnici Milenijalaca ili Gen Z generacije, dok je 37 odsto njih prvi put kupovalo na Christie’s aukciji. Najskuplji predmet bio je Machine Hallucinations – ISS Dreams – A Refika Anadola, koji je prodat za 277.200 dolara – znatno više od procijenjenih 200.000.

Djelo Holly Herndon i Mat Dryhursta, diptih Embedding Study 1 & 2 (iz serije xhairymutantx), dostiglo je cijenu od 94.500 dolara, opet iznad očekivanja. Aukcija, koja se sastojala od 34 predmeta, imala je stopu prodaje od 82 odsto.

Priredio: R.M.

Komentari

nastavi čitati

U SVJETU AI-A

RADNA SEDMICA OD DVA DANA: AI i proletarijat

Objavljeno prije

4 sedmice

na

1 Maja, 2025

Objavio:

Po mišljenju Bila Gejtsa mašine će za deset godina biti sposobne da obavljaju većinu stvari koje danas rade ljudi. Ova ogromna promjena, smatra on, oslobodiće ljude od naporne petodnevne radne sedmice i otvoriti nove mogućnosti za slobodno vrijeme, kreativnost i balans. Ostaje pitanje šta će biti sa onima kojima će AI uzeti radno mjesto

 

 

Milijarder i tehnološki mag Bil Gejts nedavno je podijelio svoju viziju vrlog novog svijeta. On predviđa dramatičnu promjenu u radnoj sedmici, kao posljedicu uticaja AI-a na sve pore društva.

Prognozira da će vještačka inteligencija u narednih deset godina toliko napredovati da bi mogla da smanji standardnu radnu sedmicu na svega dva dana. Kako AI bude preuzimala većinu ljudskih zadataka, Gejts vidi svijet prožet boljim balansom između posla i privatnog života. Ipak, pitanja o gubitku radnih mjesta, etičkoj kontroli AI-a i rastućim nejednakostima ostaće ključne teme u razgovoru o budućnosti.

Po njegovom mišljenju mašine će biti sposobne da obavljaju većinu stvari koje danas rade ljudi. Ova ogromna promjena, smatra on, oslobodiće ljude od naporne petodnevne radne sedmice i otvoriti nove mogućnosti za slobodno vrijeme, kreativnost i balans. Ostaje pitanje šta će biti sa onima kojima će AI uzeti radno mjesto.

Ono što jeste komentarisao je da bi ove promjene mogle podstaći razgovor o redefinisanju koncepta zaposlenja. U njegovoj viziji dvodnevnih ili trodnevnih radnih sedmica, AI ne bi bila samo alat, već pokretač ogromne društvene promjene u pogledu načina na koji doživljavamo vrijeme, produktivnost i lično ispunjenje.

Gejtsova predviđanja ipak zavise od dolaska Opšte vještačke inteligencije (AGI), odnosno hipotetičke tačke u kojoj AI sustiže ili nadmašuje ljudsku inteligenciju u gotovo svim oblastima. Iako je optimista po pitanju potencijala AGI-a da rješava probleme i podstiče inovacije, Gejts priznaje da će transformacija biti burna.

Ova utopijska ideja o kraćoj radnoj sedmici, normalno postavlja drugo pitanje – šta će biti sa milionima ljudi čije karijere zavise od poslova koje će AI možda eliminisati? Hoće li ta budućnost donijeti više slobode ili više straha zavisiće ne samo od same tehnologije, već i od načina na koji društvo odluči da upravlja njenim usponom. Možda se to pitanje rješava samo od sebe, kada Gejts priča o novom dobu i besplatnoj inteligenciji.

Ono što je sigurno je da će cijeli proces rezultirati brzim napretkom u AI-tehnologijama koje će biti dostupne i koje će dodirivati gotovo svaki aspekt naših života. Gejts je optimista kada je riječ o ukupnim koristima koje AI može donijeti čovječanstvu, bez obzira da li se radi o obrazovanju, zdravstvu ili običnim servisima. Šta će biti sa divizijama onih koji trenutno obavljaju te poslove.

Gejts jr uočio dolazak AI revolucije skoro prije deset godina. Kada su ga pitali na koju bi se industriju fokusirao da mora sve ispočetka, bez oklijevanja je izabrao vještačku inteligenciju. Posljednjih godina čak je i on bio iznenađen brzinom napretka AI-a. Negdje tada pisao je da razvoj AI-a dolazi i sa razumljivim i opravdanim zabrinutostima.

Jedna stvar je sigurna – radno mjesto budućnosti neće ličiti na ovo današnje. Mogli bismo početi da preispitujemo šta zapravo znači „ići na posao“.

Priredio: DL

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo