Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: TALASANJA OKO HIDROELEKTRANA: Pored centrala u mraku

Objavljeno prije

na

Kada je protekle sedmice, s prvim snijegom, čitava teritorija opštine Andrijevica ostala bez struje dvadeset i četiri sata (što je iskorišteno za pljačku banke), postalo je jasno da je ovaj grad na sjeveru Crne Gore jedan od najgore snabdjevenih električnom energijom. Tako, međutim, ne bi smjelo biti ako se zna da se na andrijevičkim rijekama grade male elektrane i da su neke od njih u funkciji već dvije godine.

Upravo je apsurdno da stvari najgore stoje tamo gdje je izgrađena mala hidrolektrana Bradavac, u vlasništvu preduzeća Igmaenerdži Igora Mašovića, rođenog brata gradonačelnika Srđana Mašovića.

Zato je grupa mještana potkomovskih sela uputila ovih dana dopis Vladi i Elektroprivredi Crne Gore, zahtijevajući da im se obezbijedi urednije snabdijevanje električnom energijom. Oni su istakli da njihova domaćinstva veoma često po nekoliko sati ostaju bez struje i da im to pričinjava ozbiljne probleme.

,,Mi smo u više navrata Elektroprivredi dostavljali zahtjeve tražeći detaljnu sanaciju elektro mreže u našim selima. Međutim, tim zahtjevima je samo djelimično udovoljavano. Zato su brojni potrošači s ovog područja i dalje loše snabdjeveni električnom energijom. Čim naiđe i najmanje nevrijeme, struja nestaje i po nekoliko sati”, pišu mještani Potkomovlja. Oni kažu da uprkos tome određene firme i pojedinci užurbano rade na izgradnji mini elektrana na njihovim rijekama, iako lokalno stanovništvo nije dobilo nikave garancije da će nakon realizacije tih projekta imati jeftiniju i, što je posebno važno, kvaliteniju struju.

,,Mora se shvatiti da interesi mještana uvijek moraju biti na prvom mjestu”, pišu stanovnici potkomovskih sela.

U tom dopisu oni ističu da se niskonaponske mreže na području potkomovskih sela nalaze u katastrofalnom stanju i da bi država na poseban način morala da obaveže i Elektroprivredu i koncesinare koji grade mini elektrane da u ovoj oblasti uvedu više reda.

,,Ako svakodnevno dolazi do nestanka struje, onda se pitamo šta će se dešavati kad počne da pada veći snijeg. Očito je da se nedovoljno pažnje poklanja održavanju elektro mreže. O tome najslikovitije govori podatak da pojedini stubovi datiraju još iz Titovog vremena, zbog čega imamo česte ispade na elektro vodovima. Zato bi bilo dobro da Elektroprivreda i vlasnici mini hidroelektrana poprave postojeće elektro mreže i da barem na taj način doprinesu stvaranju boljih životnih uslova u našim selima”, navode mještani potkomovskih sela.

Oni smatraju da su nadležni organi prije dodjele koncesija za izgradnju mini elektrana trebali da obave razgovor s lokalnim stanovništvom, koje se opravdano plaši da raspoloživi prirodni resursi na području andrijevičke opštine ponovo neće biti stavljeni u funkciju razvoja njihovog područja, već daljeg bogaćenja tajkuna.

,,Država donosi uredbe o korišćenju prirodnih resursa bez ikakve konsultacije s lokalnim stanovništvom. Tako se u posljednje vrijeme naše rijeke ustupaju na korišćenje određenim pojedincima, a da građani o tome ništa ne znaju. Čujemo da će se poslije izgradnje mini elektrane na rijeci Bradavac, elektrane graditi i na Mojanskoj rijeci. Mi nemamo ništa protiv tih investicija, ali je korektno da se u cijeloj priči čuje i naš glas, jer nama niko nije saopštio kakve će benefite od elektrana imati naša sela, koja su potpuno zapostavljena”, pričaju mještani potkomovskih sela.

Pored Bradavca koji već radi, na području Andrijevice u planu je izgradnja još nekoliko malih hidroelektrana, na vodotocima Kutske i Mojanske rijeke. Zbog toga su se u više navrata okupljali ekolozi i protestvovali, pa je za sada gradnja zaustavljena, što ne znači i da je stopirana.

Na konkursima za dodjelu koncesija, bez prethodnih javnih rasprava među lokalnim stanovništvom, status prvorangiranog ponuđača za vodotoke Mojanska rijeka i Kutska rijeka stekao je konzorcijum Kutska i Mojanska, koji čine Green Solutions doo Podgorica, zatim Popović Elektro sistem doo Podgorica i Hidroenergija Montenegro doo Berane.

U planskim dokumentima se navodi da će taj konzorcijum na Mojanskoj rijeci graditi tri nove hidroelektrane, a na Kutskoj još dvije. U studiji, čiji je obrađivač Republički zavod za urbanizam i projektovanje, ističe se da izrada tog dokumenta ima za cilj stvaranje uslova za optimalno korišćenje obnovljivih izvora energije i izgradnju elektroenergetskih objekata koji će biti pokretači privrednog razvoja Andrijevice.

Ako je suditi po onome što se dešavalo u susjednim Beranama, gdje je Hidroenergija Montenegro već izgradila veći broj malih hidroelektrana, niti šira, niti lokalne zajednice, gdje su hidrolektrane locirane ne samo da nijesu imali nikave koristi već samo štetu.

Priča oko Hidroenergijinih elektrana u selu Šekular manje-više je poznata. Voda istoimene rječice cijevima je odvedena nekoliko kilometara nizvodno zbog većeg pada i ubrzanja, a korito planinske ljepotice na tom potezu ostalo je suvo.

Do ovog sela i dalje se saobraća lokalnim putem prepunim rupa i vododerina, a niskonaponska mreža stara je koliko i ona u Andrijevici. Nijedan niskonaponski stub, kako pričaju mještani, nije promijenjen. Napona u žicama, kažu, jedva ima za televizor i transistor. Od velikih obećanja o dobrobiti za čitav kraj, naravno, nije bilo ništa.

Upravo su s tog mjesta i počeli protesti, koji su se kasnije proširili po čitavaom sjeveru, najprije pojedinačno, a zatim i završili velikim zajedničkim mitingom proteklog ljeta u Plavu, protiv ovakve prakse gradnje mini hidrolektrana, za koji kažu da je u Evropi napušten prije trideset godina.

Zato s pravom brinu mještani potkomovskih sela. Pored devastiranja prirode i ekocida, treba još i da žive kraj malih hidroelektrana – u mraku. Neshvatljivo je, ističu oni, da vlasnici elektrana nijesu obavezani da obnove niskonaponsku mrežu u selima u kojima grade minicentrale.

Sjever države tone u mrak, sirotinju i bijedu, dok se tajkuni kunu u državu, s jednom rukom na srcu, a drugom u džepu. Dubokom, specijalno krojenom po mjeri njihove nezajažljivosti i pohlepe.

Andrijevčani su se odavno pridružili onima koji poručuju da u takvom sistemu nema mjesta za običnog građanina i makar su prekinuli ćutanje. Ne ćutati je početak hrabrosti i spremnosti za promjene.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo