Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA: TALASANJA OKO HIDROELEKTRANA: Pored centrala u mraku

Objavljeno prije

na

Kada je protekle sedmice, s prvim snijegom, čitava teritorija opštine Andrijevica ostala bez struje dvadeset i četiri sata (što je iskorišteno za pljačku banke), postalo je jasno da je ovaj grad na sjeveru Crne Gore jedan od najgore snabdjevenih električnom energijom. Tako, međutim, ne bi smjelo biti ako se zna da se na andrijevičkim rijekama grade male elektrane i da su neke od njih u funkciji već dvije godine.

Upravo je apsurdno da stvari najgore stoje tamo gdje je izgrađena mala hidrolektrana Bradavac, u vlasništvu preduzeća Igmaenerdži Igora Mašovića, rođenog brata gradonačelnika Srđana Mašovića.

Zato je grupa mještana potkomovskih sela uputila ovih dana dopis Vladi i Elektroprivredi Crne Gore, zahtijevajući da im se obezbijedi urednije snabdijevanje električnom energijom. Oni su istakli da njihova domaćinstva veoma često po nekoliko sati ostaju bez struje i da im to pričinjava ozbiljne probleme.

,,Mi smo u više navrata Elektroprivredi dostavljali zahtjeve tražeći detaljnu sanaciju elektro mreže u našim selima. Međutim, tim zahtjevima je samo djelimično udovoljavano. Zato su brojni potrošači s ovog područja i dalje loše snabdjeveni električnom energijom. Čim naiđe i najmanje nevrijeme, struja nestaje i po nekoliko sati”, pišu mještani Potkomovlja. Oni kažu da uprkos tome određene firme i pojedinci užurbano rade na izgradnji mini elektrana na njihovim rijekama, iako lokalno stanovništvo nije dobilo nikave garancije da će nakon realizacije tih projekta imati jeftiniju i, što je posebno važno, kvaliteniju struju.

,,Mora se shvatiti da interesi mještana uvijek moraju biti na prvom mjestu”, pišu stanovnici potkomovskih sela.

U tom dopisu oni ističu da se niskonaponske mreže na području potkomovskih sela nalaze u katastrofalnom stanju i da bi država na poseban način morala da obaveže i Elektroprivredu i koncesinare koji grade mini elektrane da u ovoj oblasti uvedu više reda.

,,Ako svakodnevno dolazi do nestanka struje, onda se pitamo šta će se dešavati kad počne da pada veći snijeg. Očito je da se nedovoljno pažnje poklanja održavanju elektro mreže. O tome najslikovitije govori podatak da pojedini stubovi datiraju još iz Titovog vremena, zbog čega imamo česte ispade na elektro vodovima. Zato bi bilo dobro da Elektroprivreda i vlasnici mini hidroelektrana poprave postojeće elektro mreže i da barem na taj način doprinesu stvaranju boljih životnih uslova u našim selima”, navode mještani potkomovskih sela.

Oni smatraju da su nadležni organi prije dodjele koncesija za izgradnju mini elektrana trebali da obave razgovor s lokalnim stanovništvom, koje se opravdano plaši da raspoloživi prirodni resursi na području andrijevičke opštine ponovo neće biti stavljeni u funkciju razvoja njihovog područja, već daljeg bogaćenja tajkuna.

,,Država donosi uredbe o korišćenju prirodnih resursa bez ikakve konsultacije s lokalnim stanovništvom. Tako se u posljednje vrijeme naše rijeke ustupaju na korišćenje određenim pojedincima, a da građani o tome ništa ne znaju. Čujemo da će se poslije izgradnje mini elektrane na rijeci Bradavac, elektrane graditi i na Mojanskoj rijeci. Mi nemamo ništa protiv tih investicija, ali je korektno da se u cijeloj priči čuje i naš glas, jer nama niko nije saopštio kakve će benefite od elektrana imati naša sela, koja su potpuno zapostavljena”, pričaju mještani potkomovskih sela.

Pored Bradavca koji već radi, na području Andrijevice u planu je izgradnja još nekoliko malih hidroelektrana, na vodotocima Kutske i Mojanske rijeke. Zbog toga su se u više navrata okupljali ekolozi i protestvovali, pa je za sada gradnja zaustavljena, što ne znači i da je stopirana.

Na konkursima za dodjelu koncesija, bez prethodnih javnih rasprava među lokalnim stanovništvom, status prvorangiranog ponuđača za vodotoke Mojanska rijeka i Kutska rijeka stekao je konzorcijum Kutska i Mojanska, koji čine Green Solutions doo Podgorica, zatim Popović Elektro sistem doo Podgorica i Hidroenergija Montenegro doo Berane.

U planskim dokumentima se navodi da će taj konzorcijum na Mojanskoj rijeci graditi tri nove hidroelektrane, a na Kutskoj još dvije. U studiji, čiji je obrađivač Republički zavod za urbanizam i projektovanje, ističe se da izrada tog dokumenta ima za cilj stvaranje uslova za optimalno korišćenje obnovljivih izvora energije i izgradnju elektroenergetskih objekata koji će biti pokretači privrednog razvoja Andrijevice.

Ako je suditi po onome što se dešavalo u susjednim Beranama, gdje je Hidroenergija Montenegro već izgradila veći broj malih hidroelektrana, niti šira, niti lokalne zajednice, gdje su hidrolektrane locirane ne samo da nijesu imali nikave koristi već samo štetu.

Priča oko Hidroenergijinih elektrana u selu Šekular manje-više je poznata. Voda istoimene rječice cijevima je odvedena nekoliko kilometara nizvodno zbog većeg pada i ubrzanja, a korito planinske ljepotice na tom potezu ostalo je suvo.

Do ovog sela i dalje se saobraća lokalnim putem prepunim rupa i vododerina, a niskonaponska mreža stara je koliko i ona u Andrijevici. Nijedan niskonaponski stub, kako pričaju mještani, nije promijenjen. Napona u žicama, kažu, jedva ima za televizor i transistor. Od velikih obećanja o dobrobiti za čitav kraj, naravno, nije bilo ništa.

Upravo su s tog mjesta i počeli protesti, koji su se kasnije proširili po čitavaom sjeveru, najprije pojedinačno, a zatim i završili velikim zajedničkim mitingom proteklog ljeta u Plavu, protiv ovakve prakse gradnje mini hidrolektrana, za koji kažu da je u Evropi napušten prije trideset godina.

Zato s pravom brinu mještani potkomovskih sela. Pored devastiranja prirode i ekocida, treba još i da žive kraj malih hidroelektrana – u mraku. Neshvatljivo je, ističu oni, da vlasnici elektrana nijesu obavezani da obnove niskonaponsku mrežu u selima u kojima grade minicentrale.

Sjever države tone u mrak, sirotinju i bijedu, dok se tajkuni kunu u državu, s jednom rukom na srcu, a drugom u džepu. Dubokom, specijalno krojenom po mjeri njihove nezajažljivosti i pohlepe.

Andrijevčani su se odavno pridružili onima koji poručuju da u takvom sistemu nema mjesta za običnog građanina i makar su prekinuli ćutanje. Ne ćutati je početak hrabrosti i spremnosti za promjene.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo