Povežite se sa nama

OKO NAS

MJEŠTANI KOLAŠINSKIH SELA ORGANIZOVANO PROTIV DEVASTACIJA RIJEKA: Odbrana prirodnih i državnih zakona

Objavljeno prije

na

Kad se ujedine, mnogo mogu – shvatili su u kolašinskom selu Moračka Bistrica. Ljudi iz tog sela i oni koji su tu rođeni, prije desetak dana izdejstvovali su da kolašinska Komunalna policija zaustavi radove investitora Duška Rakočevića. Istog dana organizovali su i skup s kojeg su poručili da će „zaštiti rijeku Bistricu od samovolje”. Rakočević, novi vlasnik jednog imanja u njihovom selu, krenuo je da paralelno s rijekom probija put, na mjestu gdje ga, kažu mještani, nikad nije bilo. Učinio je to, kako tvrde, iako je imao mnogo lakših i jefitinijih načina da stigne do svog posjeda. Radovima na izgradnji priključnog na lokalni put Crkvine – Bistrica, investitor je, prema ocjeni Komunalne policije, devastirao korito rijeke. Zbog toga mu je i zabranjen nastavak radova.

Bistričani smatraju da su dobili prvu bitku u odbarni rijeke ,,koju su vjekovima čuvali i koja je čuvala njih”. Najavili su da na tome neće stati. Bistrica, kažu najstariji mještani, iako brza planinska rijeka, nikada nije ugrozila okolna imanja.

Predstavnici Rakočevićeve firme s druge strane tvrde da su probijali put upravo zbog toga da zaštite jednu od kuća, za šta su im vlasnice dale dozvolu.

„Nije jasna ovakva reakcija mještana, jer smo dobili saglasnost vlasnice imanja, čija je kuća bila ugrožen od vodotoka. Nijesmo prekršili zakon samo je produbljivanjem korita, zaštićeno imanje. U dokumentaciji Uprave za nekretnine ovdje je ucrtan put još od ranije”, tvrde saradnici investitora.

Put uz rijeku nikada nije postojao, kaže Bistričanin Marko Medenica. Ranije je tu bila samo staza za stoku. Osim preko imanja čiji su vlasnici to dozvolili, mašine su, objašnjava, oštetile i druga imanja, ,,čime je napravljeno još jedno krivično djelo”.

,,Probijanjem puta rijeka je podijeljena na dva dijela. Takvo nešto Bistrici do sada nikada nije urađeno”.

Bistričani su prikupili 52 potpisa na peticiji, kojom od nadležnih traže podršku u zaštiti rijeke u Moračkoj Bistici.

Prije toga devastaciju korita Morače, bar nakratko, zaustavili su mještani Međuriječja i Trmanja. Oni su prijavili podgoričku privatnu firmu da krši moratorijum na eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita, vadeći, duži period, riječni materijal iz Morače ispod mosta Pjenavac.

Inspektori Uprave za vode, nakon te prijave, zatekli su ,,počinioca, koji je vršio nelegalnu eksploataciju”. Podgoričkom preduzeću određena je novčana kazna od 200 eura, s nalogom da istog dana povuče mašine iz riječnog toka.

Iz Uprave za vode kažu da će, ukoliko se ponovi prekršaj ,,počinilac biti strože sankcionisan, uz mogućnost krivične prijave”.

,,Iako su inspektori blagovremeno reagovali i privremeno udaljili mašine iz korita rijeke, nijesmo zadovoljni kaznom. S obzirom na prihode koji se ostvaruju nelegalnom eksploatacijom šljunaka i pijeska, 200 eura je zanemrljiv i smiješan iznos. Sumnjamo da će se opet vratiti, pa opet platiti 200 eura i sve tako. Nećemo biti zadovoljni dok se ne podnesu krivične prijave”, kažu mještani sela oko tog dijela Morače.

I oni najavljuju da će se organizovati i zaštiti rijeku od svih koji ,,intervenišu u njenom koritu”. Zbog toga su naknadno prijave podnijeli i kolašinskoj Komunalnoj policiji.

,,Postupak je u fazi izviđaja, pa zbog toga ne možemo dati bliže informacije. U svakom slučaju, blagovremeno ćemo reagovati na svaku prijavu, kao i do sada”, kaže načelnik Komunalne policije Zoran Kujović.

Podgorička firma nije jedina koja je minulih mjeseci kršila moratorijum. Kako navode iz Uprave, od aprila otkriveno je više slučajeva nelegalnih aktivnosti na više crnogorskih vodotoka, ,,što je rezultiralo propisivanjem znatnog broja mandatnih kazni i krivičnih prijava”.

,,Došlo je vrijeme da se svaki građanin uključi u aktivnu odbranu prirodnih resursa. Samo takav naš ažuran odnos pokrenuće nadležne inspekcije da postupaju po zakonu i da bez izuzetaka kažnjavaju sve one koji devastiraju sredinu u kojoj živimo. I ubuduće ćemo čuvati Moraču od onih koji krše zakon”, kažu u Međuriječju. Slično su proljetos učinili Gornjomoračani, Rovčani i Donjomoračani, osnivajući NVO čiji je jedini cilj ,,očuvanje svakog kamena Morače cijelim tokom”. Oni vode intenzivnu kampanju za ukidanje koncesija na izvorištu te rijeke. Podgoričkoj kompanije Dekar, koja gradi mini hidroelektrane, poručili su da ne ,,dovlači mašine, jer će svi dalji radovi biti spriječeni”.

,,Poručujemo Dekaru da ćemo zaustaviti nastavak radova i dovlačenje mašina, jer smo čuli da to planiraju narednih dana. Podsjećamo i da su put od Dragovića Polja do Ljevišta napravii mještani od svog novca, ustupajući svoju imovinu, a ni Opština ni Vlada sve do sada nijesu ga asfaltirale. To je put do turističkih atrakcija izvorišta Morače i vodopada Sika. Preporučujemo investitoru da odustane, jer ćemo odlučno braniti svaki kamen Morače”, najavljuju tamošnji ujedinjeni mještani.

Na sličan način minulog ljeta postupali su i u drugim sjevernim opštinama. Na primjer, više od stotinu mještana i ljudi koji potiču iz bjelopoljskog sela Lijeske potpisali su peticiju protiv odvođenja vode cijevima iz rijeke Lještanice radi izgradnje male hidorelektrane. Mještani su Vladi predložili da se umjesto toga sagradi fabrika vode.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo