Povežite se sa nama

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste Bank lizing).

Vrijednost prevoznih sredstava za koja su IA dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) je 19,8 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za državnu imovinu. Kako ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.

Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.

Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas je veća za 13 miliona eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tadašnja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6,5 miliona eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da je prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.

Iz Uprave su najavili da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obaviještena, a podaci će, po prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.

Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja bužeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu preko 500 novih službenih vozila.

Više državnih institucija i organa u ovoj godini planira proširenje voznog parka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike koštati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine.

Vlada je na decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

U periodu 2021 – 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nisu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda.

Nova vlast je tako nastavila sa praksom ranijih i ionako preglomazni vozni park obogatila je sa 362 nova i polovna automobila.

 

,,Optimizacija” voznog parka

Vlada Crne Gore na čelu sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem je 2013. najavila smanjenje voznog parka u svojini države na 2.159 prevoznih sredstava (sa tadašnjih 3.718 registrovanih vozila), 11 godina kasnije Crna Gora je i dalje daleko od toga.  U svojini države trenutno je najmanje 4.658 vozila, odnosno 2.499 više od prije deceniju zacrtanog cilja.

Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i korišćenja službenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasništvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.

Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored prestavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informiše o aktivnostima te međuresorske grupe.

Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvršne vlasti došlo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, u IA nijesu dobili odgovor iz nove izvršne vlasti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo