Povežite se sa nama

OKO NAS

DRAMATIČNA SITUACIJA U JAVNIM PREDUZEĆIMA U ULCINJU: Partijski bastioni postali teret

Objavljeno prije

na

Punih 16 mjeseci kasne plate zapošljenima u Javnom preduzeću Za uzgoj i zaštitu divljači u Ulcinju. Nema naznaka da će se stanje poboljšati, jer su problemi i minusi koje ta firma ima isuviše veliki da bi ih mogli samostalno riješiti.

,,Gotovo svakodnevno pišemo pisma našem osnivaču, tražimo da zajednički nešto pokušamo uraditi, ali odgovora nema”, kazao je Monitoru direktor preduzeća Ajet Zaga.

Stanje je izuzetno loše i u većini drugih javnih preduzeća u ovoj opštini nakon što im je Poreska uprava Crne Gore nedavno uputila dopis da više neće tolerisati kašnjenje u izmirivanju tekućih obaveza, odnosno uplatu poreza i doprinosa na zarade zapošljenih. Krajem septembra žiro-računi tih preduzeća su blokirani.

„Ovo za sve nas u Ulcinju treba da bude ‘crveni alarm’, saopštio je predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da se radi se o firmama u kojima radi gotovo 400 radnika.

On je pozvao vladajuću koaliciju, čiji je dio i njegova stranka, da održi hitnu sjednicu, te da bude sazvana i vanredna sjednica Skupštine opštine sa samo tom tačkom dnevnog reda. „U suprotnom, stanje u tim preduzećima još više će se pogoršati, a samim tim i naša odgovornost će biti veća”, kazao je Đeka.

Konstatujući da se stanje opasno komplikuje opštinski sekretar za finansije i budžet Sead Osmanović je kazao da je ,,posljednji trenutak da se o tome govori”.

Ovo se dešava u veoma osjetljivom trenutku. Izvjesno je da će za dvije sedmice predsjednik Filip Vujanović raspisati redovne lokalne izbore koji će se održati krajem januara. Tokom predizborne kampanje veoma je nepopularno „sačiniti plan racionalizacije i reorganizacije u ovim preduzećima kako bi se dospjele obaveze redovno izmirivale”, što je zahtjev Poreske uprave.

Uslijedilo je novo upozorenje. ,,Ukoliko u najskorijem roku ne preduzmete navedene aktivnosti, Poreska uprava će preduzeti sve mjere prinudne naplate u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji, uključujući i iniciranje otvaranja stečajnog postupka”, poručili su iz te institucije.

Iz Opštinskog odbora URA poručuju da su „javna preduzeća legla partijskih vojski”, a da cijenu toga plaćaju građani. Naročito ističu da su cijene vode i odvoza smeća neprimjereno visoke, a da samo zbog izostanka političke volje, nijesu formirana neka potrebna preduzeća kao što je Parking servis. „Tu firmu čak nijesu ni registrovali iako imaju svu potrebnu dokumentaciju, usvojenu u lokalnom parlamentu. Ovaj primjer slikovito pokazuje da su spremni da progutaju haos u gradu zbog sitnih ličnih i partijskih interesa”, tvrde u URA potsjećajući da je stopa nezapošljenosti u Ulcinju rekordna i da iznosi gotovo 30 odsto.

Opštinski čelnici u Ulcinju naći će se pred teškim iskušenjima, baš kao i zapošljeni u javnim preduzećima. Ni stanje u lokalnim finansijama nije uopšte ružičasto, a broj zapošljenih je prešao 200! Podsjetimo se da je usred sezone Opština Ulcinj dobila donaciju od Vlade Crne Gore u visini od 300.000 eura. U zahtjevu koji je upućen iz lokalne uprave se navodilo da „Opštini Ulcinj prijeti blokada funksionisanja organa lokalne uprave zbog nedostatka sredstava”.

Opozicija je upućivanje zahtjeva za donaciju ocijenila skandaloznim ističući da će ta sredstva biti iskorišćena za predizborna asfaltiranja i šminkanje grada.

To se upravo dešava, jer se pravi kružni tok u centru grada koji će koštati 290.000 eura. Planirano je da radovi budu završeni do kraja godine, tri sedmice prije održavanja izbora.

„Građani već negoduju zbog prekida saobraćaja i gužvi koje se stvaraju. Koliko vidim, vikendom se ne radi, a ostalim danima radi tek par građevinskih mašina”, kaže odbornik Demokratskog fronta dr Milan Rolović.

On napominje da je kineska kompanija na dijelu autoputa Bar-Boljare za samo deset dana, bez unaprijed utvrđene obaveze, o svom trošku, izgradila kružni tok. „Nama će u Ulcinju za običan kružni tok trebati čak devet puta duže vremena”, kaže Rolović.

Konstatujući da je poreska nedisciplina u Ulcinju među najevidentnijima u zemlji, Poreska uprava je krajem ljeta blokirala i žiro-račun Opštine, jer ona takođe nije izmirivala tekuće obaveze. Sada je primorana da to redovno čini, što je otežano van sezone, kada se opštinski budžet slabije puni.

Zvaničnici lokalne uprave saopštili su i da Opštini narednih dana prijeti prinudna naplata od 400.000 eura samo po jednom izgubljenom sudskom sporu za uzeti avans od prije desetak godina za izradu detaljnog urbanističkog plana, obaveza koja ni do danas nije ispunjena.

Takođe, dva miliona eura traži najveći broj zapošljenih i jedan broj bivših radnika lokalne uprave jer tvrde da je gradonačelnik Nazif Cungu u oktobru 2011. godine donio nezakonitu odluku o umanjenju obračunske vrijednosti koeficijenta na zarade za oko 20 odsto.

Gotovo četiri puta više je Privredni sud dosudio krajem jula presudom kojom se Opština Ulcinj obavezuje da firmi Rekreaturs za naknadu štete nastalu rušenjem turističkog naselja „K 1” na Velikoj plaži, početkom osamdesetih godina prošloga vijeka, isplati oko 7,5 miliona eura. Očekuje se da će se o tome uskoro izjasniti Apelacioni sud. U slučaju da se ta odluka potvrdi, to bi suštinski značilo uvođenje stečaja za ovu Opštinu.

Malo je izgleda da će se u kratkom roku poboljšati finansijska situacija u lokalnoj samoupravi. Mnogo je više opasnosti da se ona dramatično pogorša, što su najprije osjetila javna preduzeća. Nezvanično se govori i o mogućnosti da se neka od njih ugase. U sindikatu navode da imaju spreman odgovor na svaki potez osnivača.

„Te firme trebaju ovoj opštini. Mi ćemo se kao stranka, na svaki način suprotstaviti namjerama da se one prepuste same sebi ili da se eventualno pokušaju ukinuti”, poručuju iz Demokratske partije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo