Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KO IGRA ŠKOLICE SA ŠKOLOM U IGALU: Brigo moja, pređi na drugoga

Objavljeno prije

na

Prebukiranost osnovne škole ,,Dašo Pavičić” na Toploj, neuslovne prostorije područnog odjeljenja u Igalu i neizvjesna sudbina Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo koji je u procesu privatizacije, bili su povod da roditelji iz Igala i građani toga dijela hercegnovske opštine na proljeće prošle godine osnuju Neformalnu grupu građana i pokrenu inicijativu za hitnu izgradnju nove škole u Igalu.

,,Tražimo hitno obezbjeđenje budžetskih sredstava, definisanje lokacije i izradu projektne dokumentacije za izgradnju osnovne škole u Igalu. Najveća mjesna zajednica hercegnovske opštine, već decenijama čeka rješenje ovog gorućeg pitanja. Izgradnja škole je do sada ostala samo na nivou predizbornih obećanja”, stoji u inicijativi koju je potpisalo nekoliko hiljada građana. Oni su objasnili da se u Igalu, otkako je 1978. ostalo i bez trogodišnje škole, utrostručio broj stanovnika. Kao privremeno rješenje problema preopterećenosti škole na Toploj, prije 25 godina je formirano područno odjeljenje u objektu Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo. Ovaj objekat se koristi bez ikakvih ulaganja, iako su uslovi izvođenja nastave i boravka djece veoma loši.

Od tada su se smjenjivala obećanja i obrazloženja, od onog da predviđena lokacija nije dobra, da je imovinski sporna, do toga da planska dokumentacija na tom mjestu predviđa autobusku stanicu, da se traži lokacija koja više odgovara…

Koordinatorka Neformalne grupe građana Ana Valentić je više puta ocijenila da se tako odgovornost samo prebacuje s lokalne uprave na državu i obratno.

,,Međutim, svi smo svjesni da je Dječije odjeljenje kao lokacija isuviše atraktivna za nekog budućeg investitora, koji jednog dana treba da kupi cijeli kompleks Instituta Igalo. S druge strane, koliko saznajemo iz medija, predstavnici Ministarstva prosvjete ne pominju školu u Igalu, kao iole značajniji prioritet”, kazala je ona.

Raniji stav Ministarstva bio je da Opština Herceg Novi treba da obezbijedi lokaciju i zemljište, i da je to preduslov da država obezbijedi finansijska sredstva potrebna za realizaciju projekta. Kako je iz Opštine Monitoru rečeno, sadašnja lokalna vlast (Demokrate, DF, Novska lista, SDP-URA) spremna je na komunikaciju i ozbiljnu saradnju radi realizacije ovog projekta u što skorijem roku i na zadovoljstvo svih.

U Opštini ističu da je izgradnja osnovne škole u Igalu projekat koji je neophodan gradu, a na koji se dugo čeka, iako postoji dobra volja Opštine i inicijativa više hiljada građana.

,,Izgradnja škole je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete. Prema našim saznanjima, kapitalnim budžetom za 2017. godinu Vlada Crne Gore je opredijelila 10.000 eura za izradu projektne dokumentacije, ali zvaničnog pomaka nije bilo”, kažu u Opštini.

Prethodna lokalna uprava koju su tada činili DPS i Izbor, u junu 2015. godine je kod Direkcije javnih radova kandidovala projekat izgradnje osnovne škole u Igalu, kao predlog za uvrštavanje u kapitalni budžet Crne Gore za 2016. godinu. Predlog je odbijen u februaru 2016. godine, uz sugestiju da Opština može ovaj projekat ponovo kandidovati za 2017. godinu i to sa Ministarstvom prosvjete.

U aprilu, pred majske lokalne izbore, vlast DPS-Izbor tvrdila je da su iz kapitalnog budžeta opredijeljena sredstva za izradu idejnog arhitektonsko urbanističkog rješenja za lokaciju i samu školsku zgradu za 400 đaka. Po okončanju ovog procesa, trebalo je za 2018. godinu predložiti da u kapitalni budžet uđu sredstva za izgradnju škole, oko 2.000.000 eura. Proceduru sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na inicijativu Ministarstva prosvjete, a kompletnu proceduru pokrenula je Opština Herceg Novi.

,,Lokacija za školu predviđena je u zoni DUP Šištet Bare na mjestu gdje je prethodna vlast (SNP) namjeravala da locira autobusku stanicu. Nakon dublje analize, predvidjeli smo lokaciju Jabučnjak u Meljinama za autobusku stanicu, koja u potpunosti zadovoljava potrebe i grada i građana cijele opštine, baš kao i saobraćajne uslove”, saopšteno je u aprilu 2017. godine.

Negdje u to vrijeme je premijer Marković u svom epohalnom izlaganju na sastanku OO DPS-a pred lokalne izbore izjavio da građanima treba reći da DPS mora pobijediti u Herceg Novom, jer će se tako, između ostalog, lakše riješiti i pitanje škole. ,,Kad je riječ o izgradnji škole u Igalu, možete reći građanima da je to kapitalnim budžetom predviđeno i ako ova Vlada ostane do kraja 2018. godine, a ‘oće, to je završeno. Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram s nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih to da radimo zajedno s vama (lokalnim DPS-om) i da zajedno slavimo taj uspjeh”, kazao je tada Marković. Kako nisu pobijedili postavlja se pitanje da li namjerno sada Vlada ne odgovara na zahtjeve lokalne uprave.

,,Jedina povratna informacija je kratak odgovor Direkcije javnih radova da i pored nekoliko incijativa od strane Direkcije, u ovoj godini nije bilo aktivnosti na realizaciji navedenog projekta iz razloga nepostajanja osnovnih prostorno-planskih pretpostavki. Obavijestili su i da se u ovom trenutku još uvijek sprovode aktivnosti na izradi kapitalnog budžeta za 2018. godinu”, kazali su za Monitor iz Opštine Herceg Novi.

Spekuliše se međutim i da lokalna uprava nije baš oduševljena da se škola gradi na Šištetu, pošto je odlaskom DPS-a ponovo aktuelizovana ideja da se upravo tu gradi glavna autobuska stanica. Ipak, kako navode u odgovorima dostavljenim Monitoru u Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana za školu je predviđena i ta opcija lokacije Šištet-Bare, ali i još dvije opcije koje su u vlasništvu države.

,,Tu postoje nedoumice, zbog samog kvaliteta pozicije za školsku ustanovu ali i zbog pitanja gradnje buduće autobuske stanice. Parcela na Šištetu je u vlasništvu Opštine i jedina je odgovarajuće površine potrebne za gradnju autobuske stanice, a i projekat je već ranije urađen upravo za tu parcelu. Prethodna vlast je preinačila raniju odluku da se na toj lokaciji gradi autobuska stanica i time i namjenu lokacije za gradnju škole zajedno sa stambenim zgradama”, kazao je nedavno za lokalni Radio Herceg Novi, v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić, čime se nagovještava da bi u stvari najveći kamen spoticanja između lokalne uprave i države moglo biti izbor lokacije.

Na potezu je Vlada.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo