Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KO IGRA ŠKOLICE SA ŠKOLOM U IGALU: Brigo moja, pređi na drugoga

Objavljeno prije

na

Prebukiranost osnovne škole ,,Dašo Pavičić” na Toploj, neuslovne prostorije područnog odjeljenja u Igalu i neizvjesna sudbina Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo koji je u procesu privatizacije, bili su povod da roditelji iz Igala i građani toga dijela hercegnovske opštine na proljeće prošle godine osnuju Neformalnu grupu građana i pokrenu inicijativu za hitnu izgradnju nove škole u Igalu.

,,Tražimo hitno obezbjeđenje budžetskih sredstava, definisanje lokacije i izradu projektne dokumentacije za izgradnju osnovne škole u Igalu. Najveća mjesna zajednica hercegnovske opštine, već decenijama čeka rješenje ovog gorućeg pitanja. Izgradnja škole je do sada ostala samo na nivou predizbornih obećanja”, stoji u inicijativi koju je potpisalo nekoliko hiljada građana. Oni su objasnili da se u Igalu, otkako je 1978. ostalo i bez trogodišnje škole, utrostručio broj stanovnika. Kao privremeno rješenje problema preopterećenosti škole na Toploj, prije 25 godina je formirano područno odjeljenje u objektu Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo. Ovaj objekat se koristi bez ikakvih ulaganja, iako su uslovi izvođenja nastave i boravka djece veoma loši.

Od tada su se smjenjivala obećanja i obrazloženja, od onog da predviđena lokacija nije dobra, da je imovinski sporna, do toga da planska dokumentacija na tom mjestu predviđa autobusku stanicu, da se traži lokacija koja više odgovara…

Koordinatorka Neformalne grupe građana Ana Valentić je više puta ocijenila da se tako odgovornost samo prebacuje s lokalne uprave na državu i obratno.

,,Međutim, svi smo svjesni da je Dječije odjeljenje kao lokacija isuviše atraktivna za nekog budućeg investitora, koji jednog dana treba da kupi cijeli kompleks Instituta Igalo. S druge strane, koliko saznajemo iz medija, predstavnici Ministarstva prosvjete ne pominju školu u Igalu, kao iole značajniji prioritet”, kazala je ona.

Raniji stav Ministarstva bio je da Opština Herceg Novi treba da obezbijedi lokaciju i zemljište, i da je to preduslov da država obezbijedi finansijska sredstva potrebna za realizaciju projekta. Kako je iz Opštine Monitoru rečeno, sadašnja lokalna vlast (Demokrate, DF, Novska lista, SDP-URA) spremna je na komunikaciju i ozbiljnu saradnju radi realizacije ovog projekta u što skorijem roku i na zadovoljstvo svih.

U Opštini ističu da je izgradnja osnovne škole u Igalu projekat koji je neophodan gradu, a na koji se dugo čeka, iako postoji dobra volja Opštine i inicijativa više hiljada građana.

,,Izgradnja škole je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete. Prema našim saznanjima, kapitalnim budžetom za 2017. godinu Vlada Crne Gore je opredijelila 10.000 eura za izradu projektne dokumentacije, ali zvaničnog pomaka nije bilo”, kažu u Opštini.

Prethodna lokalna uprava koju su tada činili DPS i Izbor, u junu 2015. godine je kod Direkcije javnih radova kandidovala projekat izgradnje osnovne škole u Igalu, kao predlog za uvrštavanje u kapitalni budžet Crne Gore za 2016. godinu. Predlog je odbijen u februaru 2016. godine, uz sugestiju da Opština može ovaj projekat ponovo kandidovati za 2017. godinu i to sa Ministarstvom prosvjete.

U aprilu, pred majske lokalne izbore, vlast DPS-Izbor tvrdila je da su iz kapitalnog budžeta opredijeljena sredstva za izradu idejnog arhitektonsko urbanističkog rješenja za lokaciju i samu školsku zgradu za 400 đaka. Po okončanju ovog procesa, trebalo je za 2018. godinu predložiti da u kapitalni budžet uđu sredstva za izgradnju škole, oko 2.000.000 eura. Proceduru sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na inicijativu Ministarstva prosvjete, a kompletnu proceduru pokrenula je Opština Herceg Novi.

,,Lokacija za školu predviđena je u zoni DUP Šištet Bare na mjestu gdje je prethodna vlast (SNP) namjeravala da locira autobusku stanicu. Nakon dublje analize, predvidjeli smo lokaciju Jabučnjak u Meljinama za autobusku stanicu, koja u potpunosti zadovoljava potrebe i grada i građana cijele opštine, baš kao i saobraćajne uslove”, saopšteno je u aprilu 2017. godine.

Negdje u to vrijeme je premijer Marković u svom epohalnom izlaganju na sastanku OO DPS-a pred lokalne izbore izjavio da građanima treba reći da DPS mora pobijediti u Herceg Novom, jer će se tako, između ostalog, lakše riješiti i pitanje škole. ,,Kad je riječ o izgradnji škole u Igalu, možete reći građanima da je to kapitalnim budžetom predviđeno i ako ova Vlada ostane do kraja 2018. godine, a ‘oće, to je završeno. Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram s nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih to da radimo zajedno s vama (lokalnim DPS-om) i da zajedno slavimo taj uspjeh”, kazao je tada Marković. Kako nisu pobijedili postavlja se pitanje da li namjerno sada Vlada ne odgovara na zahtjeve lokalne uprave.

,,Jedina povratna informacija je kratak odgovor Direkcije javnih radova da i pored nekoliko incijativa od strane Direkcije, u ovoj godini nije bilo aktivnosti na realizaciji navedenog projekta iz razloga nepostajanja osnovnih prostorno-planskih pretpostavki. Obavijestili su i da se u ovom trenutku još uvijek sprovode aktivnosti na izradi kapitalnog budžeta za 2018. godinu”, kazali su za Monitor iz Opštine Herceg Novi.

Spekuliše se međutim i da lokalna uprava nije baš oduševljena da se škola gradi na Šištetu, pošto je odlaskom DPS-a ponovo aktuelizovana ideja da se upravo tu gradi glavna autobuska stanica. Ipak, kako navode u odgovorima dostavljenim Monitoru u Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana za školu je predviđena i ta opcija lokacije Šištet-Bare, ali i još dvije opcije koje su u vlasništvu države.

,,Tu postoje nedoumice, zbog samog kvaliteta pozicije za školsku ustanovu ali i zbog pitanja gradnje buduće autobuske stanice. Parcela na Šištetu je u vlasništvu Opštine i jedina je odgovarajuće površine potrebne za gradnju autobuske stanice, a i projekat je već ranije urađen upravo za tu parcelu. Prethodna vlast je preinačila raniju odluku da se na toj lokaciji gradi autobuska stanica i time i namjenu lokacije za gradnju škole zajedno sa stambenim zgradama”, kazao je nedavno za lokalni Radio Herceg Novi, v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić, čime se nagovještava da bi u stvari najveći kamen spoticanja između lokalne uprave i države moglo biti izbor lokacije.

Na potezu je Vlada.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo