Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KO IGRA ŠKOLICE SA ŠKOLOM U IGALU: Brigo moja, pređi na drugoga

Objavljeno prije

na

Prebukiranost osnovne škole ,,Dašo Pavičić” na Toploj, neuslovne prostorije područnog odjeljenja u Igalu i neizvjesna sudbina Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo koji je u procesu privatizacije, bili su povod da roditelji iz Igala i građani toga dijela hercegnovske opštine na proljeće prošle godine osnuju Neformalnu grupu građana i pokrenu inicijativu za hitnu izgradnju nove škole u Igalu.

,,Tražimo hitno obezbjeđenje budžetskih sredstava, definisanje lokacije i izradu projektne dokumentacije za izgradnju osnovne škole u Igalu. Najveća mjesna zajednica hercegnovske opštine, već decenijama čeka rješenje ovog gorućeg pitanja. Izgradnja škole je do sada ostala samo na nivou predizbornih obećanja”, stoji u inicijativi koju je potpisalo nekoliko hiljada građana. Oni su objasnili da se u Igalu, otkako je 1978. ostalo i bez trogodišnje škole, utrostručio broj stanovnika. Kao privremeno rješenje problema preopterećenosti škole na Toploj, prije 25 godina je formirano područno odjeljenje u objektu Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo. Ovaj objekat se koristi bez ikakvih ulaganja, iako su uslovi izvođenja nastave i boravka djece veoma loši.

Od tada su se smjenjivala obećanja i obrazloženja, od onog da predviđena lokacija nije dobra, da je imovinski sporna, do toga da planska dokumentacija na tom mjestu predviđa autobusku stanicu, da se traži lokacija koja više odgovara…

Koordinatorka Neformalne grupe građana Ana Valentić je više puta ocijenila da se tako odgovornost samo prebacuje s lokalne uprave na državu i obratno.

,,Međutim, svi smo svjesni da je Dječije odjeljenje kao lokacija isuviše atraktivna za nekog budućeg investitora, koji jednog dana treba da kupi cijeli kompleks Instituta Igalo. S druge strane, koliko saznajemo iz medija, predstavnici Ministarstva prosvjete ne pominju školu u Igalu, kao iole značajniji prioritet”, kazala je ona.

Raniji stav Ministarstva bio je da Opština Herceg Novi treba da obezbijedi lokaciju i zemljište, i da je to preduslov da država obezbijedi finansijska sredstva potrebna za realizaciju projekta. Kako je iz Opštine Monitoru rečeno, sadašnja lokalna vlast (Demokrate, DF, Novska lista, SDP-URA) spremna je na komunikaciju i ozbiljnu saradnju radi realizacije ovog projekta u što skorijem roku i na zadovoljstvo svih.

U Opštini ističu da je izgradnja osnovne škole u Igalu projekat koji je neophodan gradu, a na koji se dugo čeka, iako postoji dobra volja Opštine i inicijativa više hiljada građana.

,,Izgradnja škole je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete. Prema našim saznanjima, kapitalnim budžetom za 2017. godinu Vlada Crne Gore je opredijelila 10.000 eura za izradu projektne dokumentacije, ali zvaničnog pomaka nije bilo”, kažu u Opštini.

Prethodna lokalna uprava koju su tada činili DPS i Izbor, u junu 2015. godine je kod Direkcije javnih radova kandidovala projekat izgradnje osnovne škole u Igalu, kao predlog za uvrštavanje u kapitalni budžet Crne Gore za 2016. godinu. Predlog je odbijen u februaru 2016. godine, uz sugestiju da Opština može ovaj projekat ponovo kandidovati za 2017. godinu i to sa Ministarstvom prosvjete.

U aprilu, pred majske lokalne izbore, vlast DPS-Izbor tvrdila je da su iz kapitalnog budžeta opredijeljena sredstva za izradu idejnog arhitektonsko urbanističkog rješenja za lokaciju i samu školsku zgradu za 400 đaka. Po okončanju ovog procesa, trebalo je za 2018. godinu predložiti da u kapitalni budžet uđu sredstva za izgradnju škole, oko 2.000.000 eura. Proceduru sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na inicijativu Ministarstva prosvjete, a kompletnu proceduru pokrenula je Opština Herceg Novi.

,,Lokacija za školu predviđena je u zoni DUP Šištet Bare na mjestu gdje je prethodna vlast (SNP) namjeravala da locira autobusku stanicu. Nakon dublje analize, predvidjeli smo lokaciju Jabučnjak u Meljinama za autobusku stanicu, koja u potpunosti zadovoljava potrebe i grada i građana cijele opštine, baš kao i saobraćajne uslove”, saopšteno je u aprilu 2017. godine.

Negdje u to vrijeme je premijer Marković u svom epohalnom izlaganju na sastanku OO DPS-a pred lokalne izbore izjavio da građanima treba reći da DPS mora pobijediti u Herceg Novom, jer će se tako, između ostalog, lakše riješiti i pitanje škole. ,,Kad je riječ o izgradnji škole u Igalu, možete reći građanima da je to kapitalnim budžetom predviđeno i ako ova Vlada ostane do kraja 2018. godine, a ‘oće, to je završeno. Ali bih ja volio da o tome ne pregovaram s nekom lokalnom upravom koja nije naša, volio bih to da radimo zajedno s vama (lokalnim DPS-om) i da zajedno slavimo taj uspjeh”, kazao je tada Marković. Kako nisu pobijedili postavlja se pitanje da li namjerno sada Vlada ne odgovara na zahtjeve lokalne uprave.

,,Jedina povratna informacija je kratak odgovor Direkcije javnih radova da i pored nekoliko incijativa od strane Direkcije, u ovoj godini nije bilo aktivnosti na realizaciji navedenog projekta iz razloga nepostajanja osnovnih prostorno-planskih pretpostavki. Obavijestili su i da se u ovom trenutku još uvijek sprovode aktivnosti na izradi kapitalnog budžeta za 2018. godinu”, kazali su za Monitor iz Opštine Herceg Novi.

Spekuliše se međutim i da lokalna uprava nije baš oduševljena da se škola gradi na Šištetu, pošto je odlaskom DPS-a ponovo aktuelizovana ideja da se upravo tu gradi glavna autobuska stanica. Ipak, kako navode u odgovorima dostavljenim Monitoru u Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana za školu je predviđena i ta opcija lokacije Šištet-Bare, ali i još dvije opcije koje su u vlasništvu države.

,,Tu postoje nedoumice, zbog samog kvaliteta pozicije za školsku ustanovu ali i zbog pitanja gradnje buduće autobuske stanice. Parcela na Šištetu je u vlasništvu Opštine i jedina je odgovarajuće površine potrebne za gradnju autobuske stanice, a i projekat je već ranije urađen upravo za tu parcelu. Prethodna vlast je preinačila raniju odluku da se na toj lokaciji gradi autobuska stanica i time i namjenu lokacije za gradnju škole zajedno sa stambenim zgradama”, kazao je nedavno za lokalni Radio Herceg Novi, v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić, čime se nagovještava da bi u stvari najveći kamen spoticanja između lokalne uprave i države moglo biti izbor lokacije.

Na potezu je Vlada.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo