Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima, što je kasnije potvrdio i Viši sud. Vrhovni sud odbacio je, u novembru prošle godine,  reviziju države protiv presude Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđeno da je nekadašnja ministarka Bratić nezakonito smijenila direktoricu škole. U odluci Vrhovnog suda konstatuje se da su niži sudovi pravilno primijenili materijalno pravo.

Smjena direktora više od 140 vaspitno-obrazovnih ustanova koju je najavila i ostvarila tadašnja ministarka kulture, nauke, prosvjete i sporta dogodila u junu 2021. godine. Bratić je smjenu pravdala navodnom depolitizacijom školskog sistema. Tvrdila je da se prekida sa dotadašnjom praksom i da partijska knjižica više neće biti uslov za direktorsku funkciju. Ministarka je ubrzo demantovana kada su poslanici u Skupštini predočili dokaze o podjeli direktorskih mjesta po dubini – plijen nove vlasti obuhvatao je i funkcije direktora škola, vrtića i ostalih obrazovnih ustanova.

Svi direktori su dobili identična rješenja o smjenama – Ministarstvo je smjenu pravdalo neformiranjem školskih odbora od strane direktora.  Sudovi su presudili da su mimo zakona ostali bez funkcije, da direktori nijesu mogli da formiraju školske odbore, jer je upravo Ministarstvo opstruiralo taj proces ne predlažući svoje članove u odborima.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić upozorila je, na sjednici Vlade od 22. decembra prošle godine, da bi sudski postupci bivših direktora škola državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Ona je istakla da je neophodno da se u postojećim postupcima smanje troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.

Rješenje mirnim putem je tražio i advokat Mihailo Volkov koji zastupa preko 100 smijenjenih direktora. Umjesto da se učinjena šteta smanji, nastavljeno je sa unaprijed izgubljenim sporovima – po receptu sve će ionako da plate građani.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je početkom prošle godine podnio tužbu Osnovnom sudu protiv Vesne Bratić. Predloženo je sudu da bivša ministarka isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja zbog počinjene materijalne štete. da bi ceh mogla da plati sama Bratićka, To bi bio nauk i za ostale funkcionere koji svojim nezakonitim odlukama na teret građana ostave breme odštete.

Dok Zaštitnik traži da štetu umjesto građana plati Vesna  Bratić, ona tvrdi da je upravo institucija zaštitnika državnih interesa kriva za pričinjenu štetu. Za izgubljene sudske procese krivi Zaštitinika imovinsko- pravnih interesa Crne Gore: ,,Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa nije nam omogućila učešće u postupku, i isključivo njenom krivicom su postupci izgubljeni”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je u januaru 2023. predmet protiv bivše ministarke, nakon što je u decembru Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv nje krivičnu prijavu zbog nezakonite smjene direktora škola tokom 2021. godine.

Nakon najnovijeg saopštenja CGO, oglasila se i Bratić i ponovila da su sva rješenja zakonita.

,,Vrlo je teško komentarisati sudski postupak i odluke sudova od strane nekog ko nije učestvovao u tim istim postupcima, ili još gore kome nije dozvoljeno da bude učesnik u postupku. Posebno imajući u vidu stanje u crnogorskom sudstvu koje je daleko od zavidnog. Zato čudi nesmotrenost jedne NVO koja se nesporno bavi politikom da daje bilo kakve komentare u tom pravcu”, navela je Bratić u reagovanju.

Ona je poručila  da kad vrijeme prođe ,,mnogi će imati štošta da objašnjavaju”.

,,U ovoj (i svim drugim zemljama), pripadnici svih profesija moraju da ispunjavaju određene uslove, kriterijume, prolaze kroz neke (zakonite) filtere da bi se bavili svojim poslom. Šta kvalifikuje baš ovu NVO da se bavi samo određenim temama i ljudima, a neke druge vrlo jasno i ‘glasno’ zaobilazi? Šta je, u konačnici, kvalifikuje, da se bavi bilo čim, čak i ovako selektivno kako se bavi? Ova tema, toliko puta eksploatisana, imaće svoj sudski epilog, kao i mnoge dosad pokrenute o kojima ova NVO ćuti kad ih izgubi, a to nije rijetko”, zaključila je Bratić.

Još samo da Vesna Bratić i institucije objasne građanima zašto će da plate tuđe greške. Naravno, kad dođe vrijeme za to.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo