Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

„Otvaranje tunela dovelo je do ogromnih gužvi i  stvaranja kolona vozila na  ulicama, kretanja  brzinom koja je prikladnija magistralnom putu nego gradskim ulicama, nepropisnim preticanjima… Ne poštuje se ni postojeća oskudna postojeća signalizacija. Sve to svakodnevno ugrožava naše i živote naše djece i pravo je čudo što se  do sada nije dogodila neka nesreća“, napisali su oni.

Podsjećaju da ulice u kojima žive, mahom, nemaju trotare. Gdje trotaora ima, široki su  svega  jedan metar, sa stubovima rasvjete na sredini, zbog čega su pješaci prinuđeni da silaze na kolovoz. Potpisnici otvorenog pisma tvrde i da izgradnja novih troatara, onako kako su sada planirani, neće popraviti situaciju.

„Apelujemo na nadležne opštinske organe da odustanu od namjere pretvaranja naših ulica u tranzitni put, koji će povezati regionalni put za Berane i priključni put za auto put. Zahtijevamo da se duž naših ulica na svakih 50-ak  metara postave  usporivači brzine, takozvani ,,ležeći policajci” i da se što hitnije krene u realizaciju planirane obilaznice“, piše u otvorenom pismu.

Kolašinci koje žive u ulicama, koje su sada, kako tvrde, pretvorene u magistrale, najavljuju i blokadu saobraćaja, ako  ne primijete trud nadležnih da se ozbilnije pozabave regulacijom kolašinskog saobraćaja u novim okolnostima.  A taj trud za sada, na terenu, nije vidljiv.

Izgradnja trotoara u Ulici Boška Rašovića je poodmakla, ali iz loklane uprave  ne saopštavaju kada bi mogla biti završena. Ideja je, kako kažu u Opštini, da se postavi „obimnija  vertikalna i horizontalna signalizacija“.  No, vertiklana kasni zbog određenih administrativnih problema, a  horizontalana – koja je do sada postavljena – nije značajnije riješila nove teškoće kolašinske svakodnevice.

Jedno od  rješenja, koje su nedavno ponudili na sjednici lokalnog parlamenta, je i da vozila koja dolaze sa regionalnog puta koriste Ulicu Dunje Đokić, a da se dio saobraćaja koji se sada odvija pored škola, usmjeri  zaobilaznicom i Ulicom Milivoja Bulatovića.  Ni u jednoj  od te dvije saobraćajnice nema osnovne  pješačke infrastrukture. „Trotara nikad nije bilo u nekim ulicama i to nije lako riješiti, ali krećemo u popravljanje takvog stanja. Pri izgradnji trotara pojavljuju se i imovinski problemi, pa predstoji i eksproprijacija. Uskoro će  biti izrađen elaborat regulacije saobraćaja, a,  nakon toga, biće moguće donijeti i odluke koje će uvesti red na kolašinskim uicama“, najavili su nedavno  iz izvršne vlasti.

Neprilagođena saobraćajna infrastruktura pješacima primijećena je u zvaničnim dokumentima i prije otvaranja auto puta i regionalnog puta. To je zaključak i iz Plana održive urbane mobilnosti, koji je donesen prije nekoliko godina. “Opština do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način. Saobraćajna politika je tako dominantno usredsređena na motorni saobraćaj. Pri izvođenju infrastrukturnih projekata uglavnom se nastoji da se zadovolje potrebe kolskog saobraćaja, dok se potrebe pješaka i biciklista posmatraju kao sekundarne”, zaključuju u dokumentu.

Teškoće nastale nakon otvaranja tunela Klisura, ne zavšvaju se samo na gradskim ulicama.  Problematično je  i oko devet kilometara saobraćajnice od Kolašina do skijališta. Taj put je i ranije bio u vrlo lošem stanju, a intenzivniji saobraćaj ovih dana uzima danak na dotrajalom asfaltu.  Rekonstrukcija ne može skoro da počne   Dio te saobraćajnce je opštinsko vlasništvo, dok je ostatak imovina odavno privatizovanog Ski-centra “Bjelasica” u stečaju. Cijelom dužinom put je bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije, bez pješačke infrastrukture…Na stanje tog puta i ranije su stizale brojne kritike od posjetilaca ski-centara na Bjelasici, a tek djelimično i površno saobraćajnica je popravljana, s vremena na vrijeme.

Što hitnije nalaženje rješenja za bezbjedan saobraćaj na dionici puta od Kolašina do tunela Klisura, zahtjev je lokalnoj upravi koji su uputili mještani naselja uz tu saobraćajnicu. Takođe, i oni su najavljivali blokadu,  od koje se poslije razgovora sa predstavnicima policije i Opštine odustalo.

I dok se sada, uglavnom, u Kolašinu slažu da je obilaznica oko grada neophodna, to rješenje iz nacrta Idejnog rješenja (ID) Prostorno urbanistčkog plana (PUP) bila je jedna od tematskih cjelina, koja je podijelila javnosti. Jedni su projekat obilaznice vidjeli kao spas od saobraćajne gužve u gradu, a drugi kao ugrožavanje poslovnih interesa lokalnih preduzetnika.

Nacrtom ID PUP je bilo zamišljeno da obilaznica gradskog jezgra,  spaja  magistralni put Mateševo – Kolašin sa skijalištima na Bjelasici i izmjesti  saobraćaj iz grada. Dužina te saobraćajnice sa kružnim tokom bila bi 3,8 kilometara i imala bi status regionalnog puta.

Prema onome što se moglo čuti na javnoj raspravi od mnogih  mještana, obilaznica može da nanese mnogo štete i državi i Kolašinu.  Pored toga što će izmjestiti tranzit, smatrali su protivnici ideje, obilazanica bi mogla da „udalji“ i turiste  od  ugostiteljskih i trgovinskih objekata u gradu.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo