Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

„Otvaranje tunela dovelo je do ogromnih gužvi i  stvaranja kolona vozila na  ulicama, kretanja  brzinom koja je prikladnija magistralnom putu nego gradskim ulicama, nepropisnim preticanjima… Ne poštuje se ni postojeća oskudna postojeća signalizacija. Sve to svakodnevno ugrožava naše i živote naše djece i pravo je čudo što se  do sada nije dogodila neka nesreća“, napisali su oni.

Podsjećaju da ulice u kojima žive, mahom, nemaju trotare. Gdje trotaora ima, široki su  svega  jedan metar, sa stubovima rasvjete na sredini, zbog čega su pješaci prinuđeni da silaze na kolovoz. Potpisnici otvorenog pisma tvrde i da izgradnja novih troatara, onako kako su sada planirani, neće popraviti situaciju.

„Apelujemo na nadležne opštinske organe da odustanu od namjere pretvaranja naših ulica u tranzitni put, koji će povezati regionalni put za Berane i priključni put za auto put. Zahtijevamo da se duž naših ulica na svakih 50-ak  metara postave  usporivači brzine, takozvani ,,ležeći policajci” i da se što hitnije krene u realizaciju planirane obilaznice“, piše u otvorenom pismu.

Kolašinci koje žive u ulicama, koje su sada, kako tvrde, pretvorene u magistrale, najavljuju i blokadu saobraćaja, ako  ne primijete trud nadležnih da se ozbilnije pozabave regulacijom kolašinskog saobraćaja u novim okolnostima.  A taj trud za sada, na terenu, nije vidljiv.

Izgradnja trotoara u Ulici Boška Rašovića je poodmakla, ali iz loklane uprave  ne saopštavaju kada bi mogla biti završena. Ideja je, kako kažu u Opštini, da se postavi „obimnija  vertikalna i horizontalna signalizacija“.  No, vertiklana kasni zbog određenih administrativnih problema, a  horizontalana – koja je do sada postavljena – nije značajnije riješila nove teškoće kolašinske svakodnevice.

Jedno od  rješenja, koje su nedavno ponudili na sjednici lokalnog parlamenta, je i da vozila koja dolaze sa regionalnog puta koriste Ulicu Dunje Đokić, a da se dio saobraćaja koji se sada odvija pored škola, usmjeri  zaobilaznicom i Ulicom Milivoja Bulatovića.  Ni u jednoj  od te dvije saobraćajnice nema osnovne  pješačke infrastrukture. „Trotara nikad nije bilo u nekim ulicama i to nije lako riješiti, ali krećemo u popravljanje takvog stanja. Pri izgradnji trotara pojavljuju se i imovinski problemi, pa predstoji i eksproprijacija. Uskoro će  biti izrađen elaborat regulacije saobraćaja, a,  nakon toga, biće moguće donijeti i odluke koje će uvesti red na kolašinskim uicama“, najavili su nedavno  iz izvršne vlasti.

Neprilagođena saobraćajna infrastruktura pješacima primijećena je u zvaničnim dokumentima i prije otvaranja auto puta i regionalnog puta. To je zaključak i iz Plana održive urbane mobilnosti, koji je donesen prije nekoliko godina. “Opština do sada nije donosila planska dokumenta kojima se pitanje saobraćaja i mobilnosti tretira na strateški i sveobuhvatan način. Saobraćajna politika je tako dominantno usredsređena na motorni saobraćaj. Pri izvođenju infrastrukturnih projekata uglavnom se nastoji da se zadovolje potrebe kolskog saobraćaja, dok se potrebe pješaka i biciklista posmatraju kao sekundarne”, zaključuju u dokumentu.

Teškoće nastale nakon otvaranja tunela Klisura, ne zavšvaju se samo na gradskim ulicama.  Problematično je  i oko devet kilometara saobraćajnice od Kolašina do skijališta. Taj put je i ranije bio u vrlo lošem stanju, a intenzivniji saobraćaj ovih dana uzima danak na dotrajalom asfaltu.  Rekonstrukcija ne može skoro da počne   Dio te saobraćajnce je opštinsko vlasništvo, dok je ostatak imovina odavno privatizovanog Ski-centra “Bjelasica” u stečaju. Cijelom dužinom put je bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije, bez pješačke infrastrukture…Na stanje tog puta i ranije su stizale brojne kritike od posjetilaca ski-centara na Bjelasici, a tek djelimično i površno saobraćajnica je popravljana, s vremena na vrijeme.

Što hitnije nalaženje rješenja za bezbjedan saobraćaj na dionici puta od Kolašina do tunela Klisura, zahtjev je lokalnoj upravi koji su uputili mještani naselja uz tu saobraćajnicu. Takođe, i oni su najavljivali blokadu,  od koje se poslije razgovora sa predstavnicima policije i Opštine odustalo.

I dok se sada, uglavnom, u Kolašinu slažu da je obilaznica oko grada neophodna, to rješenje iz nacrta Idejnog rješenja (ID) Prostorno urbanistčkog plana (PUP) bila je jedna od tematskih cjelina, koja je podijelila javnosti. Jedni su projekat obilaznice vidjeli kao spas od saobraćajne gužve u gradu, a drugi kao ugrožavanje poslovnih interesa lokalnih preduzetnika.

Nacrtom ID PUP je bilo zamišljeno da obilaznica gradskog jezgra,  spaja  magistralni put Mateševo – Kolašin sa skijalištima na Bjelasici i izmjesti  saobraćaj iz grada. Dužina te saobraćajnice sa kružnim tokom bila bi 3,8 kilometara i imala bi status regionalnog puta.

Prema onome što se moglo čuti na javnoj raspravi od mnogih  mještana, obilaznica može da nanese mnogo štete i državi i Kolašinu.  Pored toga što će izmjestiti tranzit, smatrali su protivnici ideje, obilazanica bi mogla da „udalji“ i turiste  od  ugostiteljskih i trgovinskih objekata u gradu.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo