Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: OPET TEŠKI BEZBJEDNOSNI INCIDENTI: I na sjeveru obračuni

Objavljeno prije

na

Poslije serije incidenata, u kojima na sreću nije bilo najtežih posljedica, nema sumnje da se mafija u Beranama ponovo aktivirala i da je samo pitanje dana kada bi moglo doći do još žešćih obračuna. Takvi obračuni sasvim izvjesno ne bi mogli proći bez kolateralne štete, odnosno stradanja nedužnih osoba i slučajnih prolaznika u blizini mjesta događaja.

Prošlonedjeljna drama u Ulici Miljana Vukova po svemu je to mogla da bude. Da je kojim slučajem aktivirana eksplozivna naprava postavljena na jednom automobilu, može se samo naslućivati kakve bi bile posljedice u ovoj prometnoj ulici. Prema saznanjima Monitora tolika količina eksploziva koja je izvučena ispod automobila ne bi poštedjela ni objekte u blizini.

„Bila je namještena na daljinsko aktiviranje. Takvu napravu mogao je da izradi samo neko vrlo stručan i to je ono što posebno zabrinjava”, kazao je izvor blizak istrazi.

Drama se odvijala na samo stotinu-dvjesta metara od centra grada. Okončana je tek u predvečerje, kada su demineri uspjeli da s automobila marke pežo 307 podgoričkih tablica skinu opaku eksplozivnu napravu nepoznatog porijekla.

Monitoru je iz policije nezvaničeno rečeno i da su izuzeti svi forenzički tragovi, kao i da će više znati poslije ispitivanja u Forenzičkom centru u Danilovgradu.

„Možemo samo da potvrdimo da se radilo o izuzetno moćnoj ekplozivnoj napravi”, – kazao je sagovornik iz policije.

Dojava da je ispod automobila parkiranog na ulici ispred kuće braće Marsenić, Aleksandra i Milutina, primijećena naprava koja bi mogla da bude eksploziv, policiji je stigla nešto iza podne.

Braća Marsenić su se ogradila od bilo kakve veze sa slučajem i saopštila da automobil nije njihov, već da ga njihovi drugovi Kenan Sujković i David Kasumović tu parkiraju zbog kamera na kući Marsenića, kao i na još jednoj susjednoj kući.

Kada je naprava postavljena i kome je bila namijenjana, nije poznato, mada se može naslutiti. Automobil je trenutno u vlasništvu Sujkovića, a on i Kasumović su posljednji koji su se noć ranije njime vozili i u kasnim satima tu parkirali.

David Kasumović je osuđen na osam i po godina zatvora zbog ranijih krivičnih djela, odnosno pokušaja ubistva, ali je trenutno na slobodi do pravosnažnosti presude.

Ostaće zapamćeno i da sasvim slučajno niko nije stradao kada je ovaj dvadesetčetvorogodišnji mladić u jutarnjim satima, u vrijeme najveće gužve ispred gradskog vrtića, pucao na jedan bračni par u drugom automobilu, navodno iz osvete.

Ispalio je kišu metaka koji su stizali i nekoliko stotina metara niže, sve do centra, ali na sreću niko od prolaznika nije povrijeđen. Ni bračni par nije stradao, a automobil je izbušen kao rešeto.

Ovaj mladić dospio je u žižu javnosti kada je osumnjičen da je aktivirao ručnu bombu ispred kafea Grand u glavnoj ulici. Gelera je, takođe, bilo na sve strane, ali opet nije bilo žrtava. Kasumović je za ovo djelo oslobođen usljed nedostatka dokaza.

Prije samo nešto više od mjesec pucano je na njegovog strica Osmana Kasumovića u Ulici 29. novembar.

Taj slučaj je ostao do sada nerasvijetljen. Zna se da su na njega u profesionalnom stilu pucala dva napadača s motora, koji su imali kacige na glavama, tako da nijesu identifikovani.

Kasumović je zadobio povrede u nogama i još uvijek se nije oporavio.

Monitoru je tada iz policije rečeno da se pretpostavlja da je Osman zamijenjen sa sinovcem Davidom Kasumovićem, koji je trebalo da bude meta, jer je vozio njegov mercedes.

On je, kako se saznaje, prije toga vozio isti autobil čitave noći po gradu, a stric je samo uzeo auto da ga parkira ispred zajedničke kuće u kojoj žive u Novom naselju, kada je napadnut u blizini Biroa rada.

Kome god da je bila namijenjena eksplozivna naprava na pežou 307, prava je sreća da nije eksplodirala. Po onome što se moglo vidjeti i čuti na mjestu deminiranja, u pitanju je bila vrlo profesionalna i opasna sprava, koja je iz nekih razloga zatajila.

Samo prije desetak dana policija je u ranima jutarnjim satima upala u stanove desetak bezbjednosno interesantnih osoba iz Berana. Očigledno da to nije imalo nekog posebnog efekta.

Nekoliko dana prije incidenta s miniranim automobilom, izvedena je racija u jednom kafiću u gradu, a u blizini je nađen odbačen pištolj. Kasumović je bio u tom lokalu, i policija je vjerovala da pištolj pripada njemu, ali on to nije priznao.

Građani Berana su uznemireni poslije serije teških incidenata, čije je finale bila drama u Ulici Miljana Vukova. Vjerovatno je samo zahvaljujući video nadzoru osujećena detonacija mine.

„Da je paklena naprava eksplodirala niko ko bi se zadesio u kolima ne bi imao šanse da preživi. Uz to, nema sumnje, bilo bi žrtava i u okolini, a stradali bi i mnogi objekti. Eksplozov je trebalo da bude aktiviran daljinskim upravljačem”, kaže izvor dobro upućen u istragu koja pokušava da sklopi mozaik oko ovog slučaja.

Berane je za kratko vrijeme, upozoravaju iz policije, ponovo postalo prepuno bezbjednosno interesantnih osoba za koje se vjeruje da su spremne za najteža krivičnih djela. Česte paljevine i demoliranja automobila više se i ne registruju u medijima, niti policija o tome izdaje saopštenja.

Skoro da nema sumnje da je Kasumović meta za sada nepoznatih napadača. Ko i zbog čega želi njegovu likvidaciju, odgovor bi trebalo da pruži istraga koja je povedena u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Sumnje idu dotle da su se okršaji klanova s juga i centra preselili u Berane.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo