Povežite se sa nama

OKO NAS

BOKOBRAN: BORBA ZA ZAŠTITU VRIJEDNIH ARHEOLOŠKIH LOKALITETA: Protiv građevinskog nasilja

Objavljeno prije

na

Građanska inicijativa Bokobran, nakon pet mjeseci, uspjela je da se izbori da praistorijski arheološki lokalitet Gradina Straišće na rtu Ograda u uvali Mirišta na Luštici, bude stavljen pod režim prethodne zaštite Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj je način postignuto da barem u narednih godinu dana, kako navode iz organizacije Bokobran, praistorijska gradina neće biti uništena zbog građevinskog nasilja.

Iz Bokobrana tvrde da su Luštica i Grbalj ugroženi sa svih strana, pa stoga ukazuju na neophodnost zaštite još nekoliko konkretnih arheoloških lokaliteta.

Stručnjaci različitih profila, okupljeni u inicijativi Bokobran, tvrde da je Arheološka karta Crne Gore(AKCG), odnosno njen dio koji se odnosi na Boku, jako loše urađena.

,,Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske i njenog bližeg zaleđa projekat Arheološka karta Crne Gore imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta”, kaže “, kaže za Monitor arheolog konzervator Miloš Petričević. ,,Na žalost, ovaj pokušaj nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, izostanak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke Kotorske ostala je nepromijenjena”, objašnjava on, uz konstataciju da je tužno da jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske „Sistematsko arheološko rekognosciranje teritorije SR Crne Gore”, datira iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

,,Nemamo što da krijemo, ta studija je preciznija i bolje urađena nego AKCG”, kaže Petričević. On je još 5. juna Upravi za zaštitu kulturnih dobara poslao prijavu o uništavanju lokaliteta Straišće. Novi zahtjev Upravi je proslijeđen dvadesetak dana kasnije iz Inicijative Bokobran, iza koje stoje osim Petričevića, Antonela Rajčević-Stjepčević, Marta Pasković Kočović i Miljan Vujošević.

Gradina Straišće evidentirana je u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku. Ona danas ne uživa status kulturnog dobra, a aktuelna Državna studija lokacije (DSL) Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjic) upravo na gradini predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, a na prostoru koji bi trebalo da bude zaštićena okolina lokaliteta, već su izgrađene dvije od devet planiranih vila.

,,Postavlja se pitanje kakva studija kulturnog nasljeđa stoji iza izrade DSL Sektor 34, koji potpisuje Republički zavod za urbanizam i projektovanje AD Podgorica? Kada pročitate da se u tom dokumentu kao Zona B definiše rt Ograda Straišće, na uvrštenim aeroprikazima jasno vidite sferni objekat baš tu gdje stoji toponim Straišće. Neshvatljivo je da se obrađivač plana nije zapitao što predstavlja objekat vidljiv iz aviona, a na prostoru koji je po katastarskoj evidenciji u državnom vlasništvu. DSL Sektor 34 planira hote na samom korpusu gradine, koja je ucrtana još 1838. godine, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije u periodu 1869-1887”, objašnjava Rajčević Stjepčević. Ona podsjeća da je isti dokument, koji je za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma naručilo Ministarstvo za ekonomski razvoj, na Mamuli predvidio izgradnju ekskluzivnog hotela, kazina, heliodroma i marine. ,,O kakvom mi razvoju govorimo, brišući i skrnaveći objekte kulturnog nasljeđa?”, pita se aktiviskinja Bokobrana. Iz te organizacije ukazuju da najveća opasnost gradini Straišće prijeti od realizacije projekta koji je planiran kroz Državnu studiju lokacije Sektor 34, koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim je predviđeno da upravo na korpusu bronzanodopske gradine bude izgrađen hotel, a u prostoru bafer zone lokaliteta već su nikle dvije od ukupno devet planiranih vila, gabaritima značajno izvan granica koje definiše ovaj plan.

,,Do gradine se dolazi tamponiranim putem od plaže Mirišta, koji nastavlja ka samom vrhu brežuljka Ograda. Put pravi gotovo cijeli krug oko samog bedema gradine i na taj način devastira prirodnu morfologiju lokaliteta i njegov vizuelni identitet. Ono što lokalitet čini jedinstevnim i za nauku izuzetno važnim upravo je njegov položaj na veoma maloj nadmorskoj visini. Ime gradine ukazuje na višeslojnost arheološkog lokaliteta i navodi na zaključak da je ova u prošlosti izuzetno važna strateška lokacija korištena u osmatračko-odbrambene svrhe i tokom srednjeg vijeka”, objašnjava dalje Petričević, dodajući da je aerosnimanjem lokaliteta ustanovio da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Iako DSL predviđa da „treba voditi računa i ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji mogu ugroziti visoku vrijednost prirodnog i kulturnog pejzaža”, iz Bokobrana navode da u bafer zoni gradine Straišče danas imamo betonski kazamat koji je devastirao stjenovitu obalu do samog mora.

,,Dakle, pored sedam planom predviđenih vila, danas u bafer zoni gradine imamo i dva betonska kazamata, od kojih je jedan građevina Marka Pitmana, koja devastira prostor stjenovite obale sve do samog mora. Da li da se bojimo da će novim Zakonom o planiranju i izgradnji ovaj objekat biti legalizovan, ili da se nadamo da će, u cilju sanacije arheološkog lokaliteta, biti srušen?”, kaže za Monitor Rajčević-Stjepčević.

Zanimljivo je napomenuti da je gradina Straišće evidentirana i u okviru studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje, sa čijom izradom Ministarstvo održivog razvoja i turizma kasni nekoliko godina.

,,Čudno je kako je isti organ donio DSL Sektor 34, kojim se planira potpuna devastacija rta Ograda, ako je gradina Straišće ucrtana još u 19. vijeku, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije (1869-1887) koji se odnosi na Boku Kotorsku KO Radovanići”, kažu u Bokobranu.

Inicijativa Bokobran Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijela je i prijavu o uništenju praistorijskog tumula Gomilar, Radovanići, Luštica, Herceg Novi; prijavu o ugrožavanju praistorijske gradine na lokaciji Kovačeva gomila, KO Gošići, Tivat (zahvat projekta Luštica Bay); prijavu o uništenju praistorijske nekropole pod tumulima, Krimovice, Donji Grbalj, Kotor.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo