Povežite se sa nama

OKO NAS

BOKOBRAN: BORBA ZA ZAŠTITU VRIJEDNIH ARHEOLOŠKIH LOKALITETA: Protiv građevinskog nasilja

Objavljeno prije

na

Građanska inicijativa Bokobran, nakon pet mjeseci, uspjela je da se izbori da praistorijski arheološki lokalitet Gradina Straišće na rtu Ograda u uvali Mirišta na Luštici, bude stavljen pod režim prethodne zaštite Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj je način postignuto da barem u narednih godinu dana, kako navode iz organizacije Bokobran, praistorijska gradina neće biti uništena zbog građevinskog nasilja.

Iz Bokobrana tvrde da su Luštica i Grbalj ugroženi sa svih strana, pa stoga ukazuju na neophodnost zaštite još nekoliko konkretnih arheoloških lokaliteta.

Stručnjaci različitih profila, okupljeni u inicijativi Bokobran, tvrde da je Arheološka karta Crne Gore(AKCG), odnosno njen dio koji se odnosi na Boku, jako loše urađena.

,,Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske i njenog bližeg zaleđa projekat Arheološka karta Crne Gore imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta”, kaže “, kaže za Monitor arheolog konzervator Miloš Petričević. ,,Na žalost, ovaj pokušaj nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, izostanak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke Kotorske ostala je nepromijenjena”, objašnjava on, uz konstataciju da je tužno da jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske „Sistematsko arheološko rekognosciranje teritorije SR Crne Gore”, datira iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

,,Nemamo što da krijemo, ta studija je preciznija i bolje urađena nego AKCG”, kaže Petričević. On je još 5. juna Upravi za zaštitu kulturnih dobara poslao prijavu o uništavanju lokaliteta Straišće. Novi zahtjev Upravi je proslijeđen dvadesetak dana kasnije iz Inicijative Bokobran, iza koje stoje osim Petričevića, Antonela Rajčević-Stjepčević, Marta Pasković Kočović i Miljan Vujošević.

Gradina Straišće evidentirana je u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku. Ona danas ne uživa status kulturnog dobra, a aktuelna Državna studija lokacije (DSL) Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjic) upravo na gradini predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, a na prostoru koji bi trebalo da bude zaštićena okolina lokaliteta, već su izgrađene dvije od devet planiranih vila.

,,Postavlja se pitanje kakva studija kulturnog nasljeđa stoji iza izrade DSL Sektor 34, koji potpisuje Republički zavod za urbanizam i projektovanje AD Podgorica? Kada pročitate da se u tom dokumentu kao Zona B definiše rt Ograda Straišće, na uvrštenim aeroprikazima jasno vidite sferni objekat baš tu gdje stoji toponim Straišće. Neshvatljivo je da se obrađivač plana nije zapitao što predstavlja objekat vidljiv iz aviona, a na prostoru koji je po katastarskoj evidenciji u državnom vlasništvu. DSL Sektor 34 planira hote na samom korpusu gradine, koja je ucrtana još 1838. godine, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije u periodu 1869-1887”, objašnjava Rajčević Stjepčević. Ona podsjeća da je isti dokument, koji je za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma naručilo Ministarstvo za ekonomski razvoj, na Mamuli predvidio izgradnju ekskluzivnog hotela, kazina, heliodroma i marine. ,,O kakvom mi razvoju govorimo, brišući i skrnaveći objekte kulturnog nasljeđa?”, pita se aktiviskinja Bokobrana. Iz te organizacije ukazuju da najveća opasnost gradini Straišće prijeti od realizacije projekta koji je planiran kroz Državnu studiju lokacije Sektor 34, koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim je predviđeno da upravo na korpusu bronzanodopske gradine bude izgrađen hotel, a u prostoru bafer zone lokaliteta već su nikle dvije od ukupno devet planiranih vila, gabaritima značajno izvan granica koje definiše ovaj plan.

,,Do gradine se dolazi tamponiranim putem od plaže Mirišta, koji nastavlja ka samom vrhu brežuljka Ograda. Put pravi gotovo cijeli krug oko samog bedema gradine i na taj način devastira prirodnu morfologiju lokaliteta i njegov vizuelni identitet. Ono što lokalitet čini jedinstevnim i za nauku izuzetno važnim upravo je njegov položaj na veoma maloj nadmorskoj visini. Ime gradine ukazuje na višeslojnost arheološkog lokaliteta i navodi na zaključak da je ova u prošlosti izuzetno važna strateška lokacija korištena u osmatračko-odbrambene svrhe i tokom srednjeg vijeka”, objašnjava dalje Petričević, dodajući da je aerosnimanjem lokaliteta ustanovio da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Iako DSL predviđa da „treba voditi računa i ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji mogu ugroziti visoku vrijednost prirodnog i kulturnog pejzaža”, iz Bokobrana navode da u bafer zoni gradine Straišče danas imamo betonski kazamat koji je devastirao stjenovitu obalu do samog mora.

,,Dakle, pored sedam planom predviđenih vila, danas u bafer zoni gradine imamo i dva betonska kazamata, od kojih je jedan građevina Marka Pitmana, koja devastira prostor stjenovite obale sve do samog mora. Da li da se bojimo da će novim Zakonom o planiranju i izgradnji ovaj objekat biti legalizovan, ili da se nadamo da će, u cilju sanacije arheološkog lokaliteta, biti srušen?”, kaže za Monitor Rajčević-Stjepčević.

Zanimljivo je napomenuti da je gradina Straišće evidentirana i u okviru studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje, sa čijom izradom Ministarstvo održivog razvoja i turizma kasni nekoliko godina.

,,Čudno je kako je isti organ donio DSL Sektor 34, kojim se planira potpuna devastacija rta Ograda, ako je gradina Straišće ucrtana još u 19. vijeku, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije (1869-1887) koji se odnosi na Boku Kotorsku KO Radovanići”, kažu u Bokobranu.

Inicijativa Bokobran Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijela je i prijavu o uništenju praistorijskog tumula Gomilar, Radovanići, Luštica, Herceg Novi; prijavu o ugrožavanju praistorijske gradine na lokaciji Kovačeva gomila, KO Gošići, Tivat (zahvat projekta Luštica Bay); prijavu o uništenju praistorijske nekropole pod tumulima, Krimovice, Donji Grbalj, Kotor.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo