Povežite se sa nama

OKO NAS

BOKOBRAN: BORBA ZA ZAŠTITU VRIJEDNIH ARHEOLOŠKIH LOKALITETA: Protiv građevinskog nasilja

Objavljeno prije

na

bokobran

Građanska inicijativa Bokobran, nakon pet mjeseci, uspjela je da se izbori da praistorijski arheološki lokalitet Gradina Straišće na rtu Ograda u uvali Mirišta na Luštici, bude stavljen pod režim prethodne zaštite Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj je način postignuto da barem u narednih godinu dana, kako navode iz organizacije Bokobran, praistorijska gradina neće biti uništena zbog građevinskog nasilja.

Iz Bokobrana tvrde da su Luštica i Grbalj ugroženi sa svih strana, pa stoga ukazuju na neophodnost zaštite još nekoliko konkretnih arheoloških lokaliteta.

Stručnjaci različitih profila, okupljeni u inicijativi Bokobran, tvrde da je Arheološka karta Crne Gore(AKCG), odnosno njen dio koji se odnosi na Boku, jako loše urađena.

,,Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske i njenog bližeg zaleđa projekat Arheološka karta Crne Gore imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta”, kaže “, kaže za Monitor arheolog konzervator Miloš Petričević. ,,Na žalost, ovaj pokušaj nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, izostanak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke Kotorske ostala je nepromijenjena”, objašnjava on, uz konstataciju da je tužno da jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske „Sistematsko arheološko rekognosciranje teritorije SR Crne Gore”, datira iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

,,Nemamo što da krijemo, ta studija je preciznija i bolje urađena nego AKCG”, kaže Petričević. On je još 5. juna Upravi za zaštitu kulturnih dobara poslao prijavu o uništavanju lokaliteta Straišće. Novi zahtjev Upravi je proslijeđen dvadesetak dana kasnije iz Inicijative Bokobran, iza koje stoje osim Petričevića, Antonela Rajčević-Stjepčević, Marta Pasković Kočović i Miljan Vujošević.

Gradina Straišće evidentirana je u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku. Ona danas ne uživa status kulturnog dobra, a aktuelna Državna studija lokacije (DSL) Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjic) upravo na gradini predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, a na prostoru koji bi trebalo da bude zaštićena okolina lokaliteta, već su izgrađene dvije od devet planiranih vila.

,,Postavlja se pitanje kakva studija kulturnog nasljeđa stoji iza izrade DSL Sektor 34, koji potpisuje Republički zavod za urbanizam i projektovanje AD Podgorica? Kada pročitate da se u tom dokumentu kao Zona B definiše rt Ograda Straišće, na uvrštenim aeroprikazima jasno vidite sferni objekat baš tu gdje stoji toponim Straišće. Neshvatljivo je da se obrađivač plana nije zapitao što predstavlja objekat vidljiv iz aviona, a na prostoru koji je po katastarskoj evidenciji u državnom vlasništvu. DSL Sektor 34 planira hote na samom korpusu gradine, koja je ucrtana još 1838. godine, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije u periodu 1869-1887”, objašnjava Rajčević Stjepčević. Ona podsjeća da je isti dokument, koji je za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma naručilo Ministarstvo za ekonomski razvoj, na Mamuli predvidio izgradnju ekskluzivnog hotela, kazina, heliodroma i marine. ,,O kakvom mi razvoju govorimo, brišući i skrnaveći objekte kulturnog nasljeđa?”, pita se aktiviskinja Bokobrana. Iz te organizacije ukazuju da najveća opasnost gradini Straišće prijeti od realizacije projekta koji je planiran kroz Državnu studiju lokacije Sektor 34, koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim je predviđeno da upravo na korpusu bronzanodopske gradine bude izgrađen hotel, a u prostoru bafer zone lokaliteta već su nikle dvije od ukupno devet planiranih vila, gabaritima značajno izvan granica koje definiše ovaj plan.

,,Do gradine se dolazi tamponiranim putem od plaže Mirišta, koji nastavlja ka samom vrhu brežuljka Ograda. Put pravi gotovo cijeli krug oko samog bedema gradine i na taj način devastira prirodnu morfologiju lokaliteta i njegov vizuelni identitet. Ono što lokalitet čini jedinstevnim i za nauku izuzetno važnim upravo je njegov položaj na veoma maloj nadmorskoj visini. Ime gradine ukazuje na višeslojnost arheološkog lokaliteta i navodi na zaključak da je ova u prošlosti izuzetno važna strateška lokacija korištena u osmatračko-odbrambene svrhe i tokom srednjeg vijeka”, objašnjava dalje Petričević, dodajući da je aerosnimanjem lokaliteta ustanovio da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Iako DSL predviđa da „treba voditi računa i ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji mogu ugroziti visoku vrijednost prirodnog i kulturnog pejzaža”, iz Bokobrana navode da u bafer zoni gradine Straišče danas imamo betonski kazamat koji je devastirao stjenovitu obalu do samog mora.

,,Dakle, pored sedam planom predviđenih vila, danas u bafer zoni gradine imamo i dva betonska kazamata, od kojih je jedan građevina Marka Pitmana, koja devastira prostor stjenovite obale sve do samog mora. Da li da se bojimo da će novim Zakonom o planiranju i izgradnji ovaj objekat biti legalizovan, ili da se nadamo da će, u cilju sanacije arheološkog lokaliteta, biti srušen?”, kaže za Monitor Rajčević-Stjepčević.

Zanimljivo je napomenuti da je gradina Straišće evidentirana i u okviru studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje, sa čijom izradom Ministarstvo održivog razvoja i turizma kasni nekoliko godina.

,,Čudno je kako je isti organ donio DSL Sektor 34, kojim se planira potpuna devastacija rta Ograda, ako je gradina Straišće ucrtana još u 19. vijeku, a bedem evidentiran u trećem premjeru Habzburške monarhije (1869-1887) koji se odnosi na Boku Kotorsku KO Radovanići”, kažu u Bokobranu.

Inicijativa Bokobran Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijela je i prijavu o uništenju praistorijskog tumula Gomilar, Radovanići, Luštica, Herceg Novi; prijavu o ugrožavanju praistorijske gradine na lokaciji Kovačeva gomila, KO Gošići, Tivat (zahvat projekta Luštica Bay); prijavu o uništenju praistorijske nekropole pod tumulima, Krimovice, Donji Grbalj, Kotor.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo