Povežite se sa nama

OKO NAS

CYBERBULLYING NA KOLAŠINSKI NAČIN: Udarci iz mraka

Objavljeno prije

na

Možda mnogo kolašinskih srednjoškolki i ne zna pravo značenje riječi cyberbullying, kako se, ponekad, naziva, onlajn društvena okrutnost ili elektronsko nasilničko ponašanja, ali bar njih petnaestak ovih ga je dana iskusilo. Sa dva-tri anonimna profila na Instagramu, koje imaju znatan broj pratilaca, nemilice se dijele ,,informacije”, nerijetko, i vulgarnog sadržaja, o privatnom životu djevojčica. Imenom i prezimenom pominju se one, njihove simpatije, navodno seksualni partneri, ali i članovi porodice. Osoba ili više njih, koje stoje iza tog profila, sebe nazivaju ,,dobro informisanim kolašinskim tračarama” i svakog dana se ,,bave” po jednom svojom drugaricom. U nezvaničnom razgovoru, nekoliko tinejdžera je za Monitor kazalo da im svaki jutro donosi strepnju hoće li se i njihovo ime naći u dugim i detaljnim objavama na tom profilu. Većina kaže da o tome nijesu razgovarali s roditeljima i da ne znaju ko širi informacije. U kolašinskoj policiji i tužilaštvu, takođe, kažu da nije bilo prijava te vrste vršnjačkog nasilja.

Majka jedne od tih djevojčica kaže da je odlučila da započne ,,privatnu istragu” o autorima profila. Nije joj, objašnjava, padalo na pamet da se obrati nadležnim institucijama, jer se ranije, u sličnoj situaciji, uvjerila da su u toj oblasti neefikasni.

,,Ćerka mi je izvrijeđana na najprostiji način. Uz njeno ime objavljeno je dosta laži, ali i istinitih detalja, koje ne bi trebalo da zna cijela p'jaca. Lako je zaključiti kakvu smo traumu preživjele. Odlučila sam se da takođe s lažnog profila pratim taj na kome se objavljuju tračevi, pa sam onda zaprijetila ‘autorkama’. Izbrisale su objavu o mojoj ćerki, ali su već narednog dana postupak ponovile s drugom djevojčicom”.

Cyberbullying je definisan kao ,,agresivni, namjerni čin koji provode grupe ili pojedinci, koristeći elektronske oblike kontakata. To je kontinuirano i ponavljajuće ponašanje protiv žrtve koja se ne može lako odbraniti”.

Prema istraživanjima iz jula prošle godine u Crnoj Gori internet koristi 91 odsto djece od devet do 17 godina, a više od dvje trećine smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. U najvećem broju, pokazalo je istraživanje, doživljavaju vršnjačko nasilje na internetu, a svako drugo dijete se na društvenim mrežama ne osjeća bezbjedno.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Marijana Bulatović-Medenica kaže da bilo koje dijete može biti žrtva vršnjačkog nasilja. Cilj takavog ponašanje je, objašnjava ona, ostvariti nadmoć i kontrolu nad drugim djetetom.

,,Djeca koja zlostavljaju često su omiljena među vršnjacima. Vršnjačko nasilje može biti fizičko – nanošenje fizičke povrede, verbalno – ruganje, omalovažavanje, ucjenjivanje, nazivanje pogrdnim imenima, socijalna izolacija – uticaj na drugu djecu da se s određenim djetetom ne druže, ogovaranje, ignorisanje, namjerno isključivanje iz kruga prijatelja. Kao podvrste nasilnog ponašanja navode se seksualano, kulturalno i ekonomsko nasilje”, kaže ona. Virtuelni svijet olakšava i podržava nasilje, objašnjava , jer se nasilnici kriju iza lažnih profila, a sa druge strane biva i podržano od ,,publike”. Publika, to jest, posmatrači nasilja, najčešće, ne reaguju, pridružujući se nasilniku u ismijavanju djeteta koje trpi nasilje.

,,Veoma rijetko posmatrači ispričaju nastavnicima ili roditeljima o nasilju jer to doživljaju kao ‘tužakanje’. Ta vrsta nasilja veoma je teška i zato što je dijete žrtva izloženo zlostavljanju 24 sata. Gubi se osjećaj sigurnosti, zbog stalnog iščekivanja da li će agresija i dalje potrajati”, kaže Medenica.

Prema njenim riječima, posljedice svakog nasilja su povučenost, nesigurnost, izbjegavanje društva, razdražljivost, napetost, poremećaj pažnje, pad uspjeha u školi, gubitak motivacije za školu, slab apetit, kao i problemi sa snom. Dijete, žrtva je depresivno, a nekad i agresivno prema drugoj djeci, prijeti samoubistvom. Posljedice mogu biti i trajnije, iako je dijete fizički zdravo.

„Tokom adolescencije mogu ispoljavati i nasilno ponašanje prema drugoj djeci, depresivnost, nesigurnost i nisko samopoštovanje, rizične stilove života… Često se kod te djece razvija negativna slika o sebi i osjećaj da nešto nije u redu s njima”, kaže Bulatović-Medenica. Djeca su, podsjeća ona, sklona da sliku o sebi formiraju na osnovu broja ,,lajkova” na Facebooku.

,,Veoma je važno raditi na preveniciji nasilja bilo koje vrste. Razvijanje vještina nenasilne komunikacije, samopoštovanja, vještina samozastupanja, uopšte povjerenja u odnosima naročito na relaciji roditelj – dijete od najranijeg uzrasta je jedan od načina preveniranja nasilja. Veoma je važno i osvijestiti dijete da ukoliko je posmatrač nasilja to kaže odraslima. Kada je dijete žrtva nasilja, prvo je važno zaustaviti nasilje a zatim pružiti stručnu pomoć kako djetetu koje vrši nasilje tako i djeci koje su žrtve nasilja. Posebno je važana podrška roditelja u jačanju osjećanja vlastite vrijednosti, oslanjanja na sebe, umijeća da se nosi sa svijetom u kome živi”, preporučuje ona.

Kako to obično biva kad izostanu rješenja, aktuelno kolašinsko tinejdžersko nasilje moglo bi izazvati novi krug nasIlja. Roditelji jedne od djevojčica, čije se ime takođe našlo u Instagram objavama ,,tračara”, problem namjeravaju da riješe tako što će onog ko je pisao ,,natjerati da proguta uređaj na kojem je to radio”. Takođe, nije isključeno da će u nedostaku adekvatnih mjera, mnogo srednjoškolaca biti izloženo ,,licitiranju” i neosnovanom optuživanju da su baš oni ti koji zagorčavaju život školskim drugaricama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo