Povežite se sa nama

OKO NAS

CYBERBULLYING NA KOLAŠINSKI NAČIN: Udarci iz mraka

Objavljeno prije

na

Možda mnogo kolašinskih srednjoškolki i ne zna pravo značenje riječi cyberbullying, kako se, ponekad, naziva, onlajn društvena okrutnost ili elektronsko nasilničko ponašanja, ali bar njih petnaestak ovih ga je dana iskusilo. Sa dva-tri anonimna profila na Instagramu, koje imaju znatan broj pratilaca, nemilice se dijele ,,informacije”, nerijetko, i vulgarnog sadržaja, o privatnom životu djevojčica. Imenom i prezimenom pominju se one, njihove simpatije, navodno seksualni partneri, ali i članovi porodice. Osoba ili više njih, koje stoje iza tog profila, sebe nazivaju ,,dobro informisanim kolašinskim tračarama” i svakog dana se ,,bave” po jednom svojom drugaricom. U nezvaničnom razgovoru, nekoliko tinejdžera je za Monitor kazalo da im svaki jutro donosi strepnju hoće li se i njihovo ime naći u dugim i detaljnim objavama na tom profilu. Većina kaže da o tome nijesu razgovarali s roditeljima i da ne znaju ko širi informacije. U kolašinskoj policiji i tužilaštvu, takođe, kažu da nije bilo prijava te vrste vršnjačkog nasilja.

Majka jedne od tih djevojčica kaže da je odlučila da započne ,,privatnu istragu” o autorima profila. Nije joj, objašnjava, padalo na pamet da se obrati nadležnim institucijama, jer se ranije, u sličnoj situaciji, uvjerila da su u toj oblasti neefikasni.

,,Ćerka mi je izvrijeđana na najprostiji način. Uz njeno ime objavljeno je dosta laži, ali i istinitih detalja, koje ne bi trebalo da zna cijela p’jaca. Lako je zaključiti kakvu smo traumu preživjele. Odlučila sam se da takođe s lažnog profila pratim taj na kome se objavljuju tračevi, pa sam onda zaprijetila ‘autorkama’. Izbrisale su objavu o mojoj ćerki, ali su već narednog dana postupak ponovile s drugom djevojčicom”.

Cyberbullying je definisan kao ,,agresivni, namjerni čin koji provode grupe ili pojedinci, koristeći elektronske oblike kontakata. To je kontinuirano i ponavljajuće ponašanje protiv žrtve koja se ne može lako odbraniti”.

Prema istraživanjima iz jula prošle godine u Crnoj Gori internet koristi 91 odsto djece od devet do 17 godina, a više od dvje trećine smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. U najvećem broju, pokazalo je istraživanje, doživljavaju vršnjačko nasilje na internetu, a svako drugo dijete se na društvenim mrežama ne osjeća bezbjedno.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Marijana Bulatović-Medenica kaže da bilo koje dijete može biti žrtva vršnjačkog nasilja. Cilj takavog ponašanje je, objašnjava ona, ostvariti nadmoć i kontrolu nad drugim djetetom.

,,Djeca koja zlostavljaju često su omiljena među vršnjacima. Vršnjačko nasilje može biti fizičko – nanošenje fizičke povrede, verbalno – ruganje, omalovažavanje, ucjenjivanje, nazivanje pogrdnim imenima, socijalna izolacija – uticaj na drugu djecu da se s određenim djetetom ne druže, ogovaranje, ignorisanje, namjerno isključivanje iz kruga prijatelja. Kao podvrste nasilnog ponašanja navode se seksualano, kulturalno i ekonomsko nasilje”, kaže ona. Virtuelni svijet olakšava i podržava nasilje, objašnjava , jer se nasilnici kriju iza lažnih profila, a sa druge strane biva i podržano od ,,publike”. Publika, to jest, posmatrači nasilja, najčešće, ne reaguju, pridružujući se nasilniku u ismijavanju djeteta koje trpi nasilje.

,,Veoma rijetko posmatrači ispričaju nastavnicima ili roditeljima o nasilju jer to doživljaju kao ‘tužakanje’. Ta vrsta nasilja veoma je teška i zato što je dijete žrtva izloženo zlostavljanju 24 sata. Gubi se osjećaj sigurnosti, zbog stalnog iščekivanja da li će agresija i dalje potrajati”, kaže Medenica.

Prema njenim riječima, posljedice svakog nasilja su povučenost, nesigurnost, izbjegavanje društva, razdražljivost, napetost, poremećaj pažnje, pad uspjeha u školi, gubitak motivacije za školu, slab apetit, kao i problemi sa snom. Dijete, žrtva je depresivno, a nekad i agresivno prema drugoj djeci, prijeti samoubistvom. Posljedice mogu biti i trajnije, iako je dijete fizički zdravo.

„Tokom adolescencije mogu ispoljavati i nasilno ponašanje prema drugoj djeci, depresivnost, nesigurnost i nisko samopoštovanje, rizične stilove života… Često se kod te djece razvija negativna slika o sebi i osjećaj da nešto nije u redu s njima”, kaže Bulatović-Medenica. Djeca su, podsjeća ona, sklona da sliku o sebi formiraju na osnovu broja ,,lajkova” na Facebooku.

,,Veoma je važno raditi na preveniciji nasilja bilo koje vrste. Razvijanje vještina nenasilne komunikacije, samopoštovanja, vještina samozastupanja, uopšte povjerenja u odnosima naročito na relaciji roditelj – dijete od najranijeg uzrasta je jedan od načina preveniranja nasilja. Veoma je važno i osvijestiti dijete da ukoliko je posmatrač nasilja to kaže odraslima. Kada je dijete žrtva nasilja, prvo je važno zaustaviti nasilje a zatim pružiti stručnu pomoć kako djetetu koje vrši nasilje tako i djeci koje su žrtve nasilja. Posebno je važana podrška roditelja u jačanju osjećanja vlastite vrijednosti, oslanjanja na sebe, umijeća da se nosi sa svijetom u kome živi”, preporučuje ona.

Kako to obično biva kad izostanu rješenja, aktuelno kolašinsko tinejdžersko nasilje moglo bi izazvati novi krug nasIlja. Roditelji jedne od djevojčica, čije se ime takođe našlo u Instagram objavama ,,tračara”, problem namjeravaju da riješe tako što će onog ko je pisao ,,natjerati da proguta uređaj na kojem je to radio”. Takođe, nije isključeno da će u nedostaku adekvatnih mjera, mnogo srednjoškolaca biti izloženo ,,licitiranju” i neosnovanom optuživanju da su baš oni ti koji zagorčavaju život školskim drugaricama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo