Povežite se sa nama

OKO NAS

CYBERBULLYING NA KOLAŠINSKI NAČIN: Udarci iz mraka

Objavljeno prije

na

marijana-Bulatovic

Možda mnogo kolašinskih srednjoškolki i ne zna pravo značenje riječi cyberbullying, kako se, ponekad, naziva, onlajn društvena okrutnost ili elektronsko nasilničko ponašanja, ali bar njih petnaestak ovih ga je dana iskusilo. Sa dva-tri anonimna profila na Instagramu, koje imaju znatan broj pratilaca, nemilice se dijele ,,informacije”, nerijetko, i vulgarnog sadržaja, o privatnom životu djevojčica. Imenom i prezimenom pominju se one, njihove simpatije, navodno seksualni partneri, ali i članovi porodice. Osoba ili više njih, koje stoje iza tog profila, sebe nazivaju ,,dobro informisanim kolašinskim tračarama” i svakog dana se ,,bave” po jednom svojom drugaricom. U nezvaničnom razgovoru, nekoliko tinejdžera je za Monitor kazalo da im svaki jutro donosi strepnju hoće li se i njihovo ime naći u dugim i detaljnim objavama na tom profilu. Većina kaže da o tome nijesu razgovarali s roditeljima i da ne znaju ko širi informacije. U kolašinskoj policiji i tužilaštvu, takođe, kažu da nije bilo prijava te vrste vršnjačkog nasilja.

Majka jedne od tih djevojčica kaže da je odlučila da započne ,,privatnu istragu” o autorima profila. Nije joj, objašnjava, padalo na pamet da se obrati nadležnim institucijama, jer se ranije, u sličnoj situaciji, uvjerila da su u toj oblasti neefikasni.

,,Ćerka mi je izvrijeđana na najprostiji način. Uz njeno ime objavljeno je dosta laži, ali i istinitih detalja, koje ne bi trebalo da zna cijela p'jaca. Lako je zaključiti kakvu smo traumu preživjele. Odlučila sam se da takođe s lažnog profila pratim taj na kome se objavljuju tračevi, pa sam onda zaprijetila ‘autorkama’. Izbrisale su objavu o mojoj ćerki, ali su već narednog dana postupak ponovile s drugom djevojčicom”.

Cyberbullying je definisan kao ,,agresivni, namjerni čin koji provode grupe ili pojedinci, koristeći elektronske oblike kontakata. To je kontinuirano i ponavljajuće ponašanje protiv žrtve koja se ne može lako odbraniti”.

Prema istraživanjima iz jula prošle godine u Crnoj Gori internet koristi 91 odsto djece od devet do 17 godina, a više od dvje trećine smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. U najvećem broju, pokazalo je istraživanje, doživljavaju vršnjačko nasilje na internetu, a svako drugo dijete se na društvenim mrežama ne osjeća bezbjedno.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Marijana Bulatović-Medenica kaže da bilo koje dijete može biti žrtva vršnjačkog nasilja. Cilj takavog ponašanje je, objašnjava ona, ostvariti nadmoć i kontrolu nad drugim djetetom.

,,Djeca koja zlostavljaju često su omiljena među vršnjacima. Vršnjačko nasilje može biti fizičko – nanošenje fizičke povrede, verbalno – ruganje, omalovažavanje, ucjenjivanje, nazivanje pogrdnim imenima, socijalna izolacija – uticaj na drugu djecu da se s određenim djetetom ne druže, ogovaranje, ignorisanje, namjerno isključivanje iz kruga prijatelja. Kao podvrste nasilnog ponašanja navode se seksualano, kulturalno i ekonomsko nasilje”, kaže ona. Virtuelni svijet olakšava i podržava nasilje, objašnjava , jer se nasilnici kriju iza lažnih profila, a sa druge strane biva i podržano od ,,publike”. Publika, to jest, posmatrači nasilja, najčešće, ne reaguju, pridružujući se nasilniku u ismijavanju djeteta koje trpi nasilje.

,,Veoma rijetko posmatrači ispričaju nastavnicima ili roditeljima o nasilju jer to doživljaju kao ‘tužakanje’. Ta vrsta nasilja veoma je teška i zato što je dijete žrtva izloženo zlostavljanju 24 sata. Gubi se osjećaj sigurnosti, zbog stalnog iščekivanja da li će agresija i dalje potrajati”, kaže Medenica.

Prema njenim riječima, posljedice svakog nasilja su povučenost, nesigurnost, izbjegavanje društva, razdražljivost, napetost, poremećaj pažnje, pad uspjeha u školi, gubitak motivacije za školu, slab apetit, kao i problemi sa snom. Dijete, žrtva je depresivno, a nekad i agresivno prema drugoj djeci, prijeti samoubistvom. Posljedice mogu biti i trajnije, iako je dijete fizički zdravo.

„Tokom adolescencije mogu ispoljavati i nasilno ponašanje prema drugoj djeci, depresivnost, nesigurnost i nisko samopoštovanje, rizične stilove života… Često se kod te djece razvija negativna slika o sebi i osjećaj da nešto nije u redu s njima”, kaže Bulatović-Medenica. Djeca su, podsjeća ona, sklona da sliku o sebi formiraju na osnovu broja ,,lajkova” na Facebooku.

,,Veoma je važno raditi na preveniciji nasilja bilo koje vrste. Razvijanje vještina nenasilne komunikacije, samopoštovanja, vještina samozastupanja, uopšte povjerenja u odnosima naročito na relaciji roditelj – dijete od najranijeg uzrasta je jedan od načina preveniranja nasilja. Veoma je važno i osvijestiti dijete da ukoliko je posmatrač nasilja to kaže odraslima. Kada je dijete žrtva nasilja, prvo je važno zaustaviti nasilje a zatim pružiti stručnu pomoć kako djetetu koje vrši nasilje tako i djeci koje su žrtve nasilja. Posebno je važana podrška roditelja u jačanju osjećanja vlastite vrijednosti, oslanjanja na sebe, umijeća da se nosi sa svijetom u kome živi”, preporučuje ona.

Kako to obično biva kad izostanu rješenja, aktuelno kolašinsko tinejdžersko nasilje moglo bi izazvati novi krug nasIlja. Roditelji jedne od djevojčica, čije se ime takođe našlo u Instagram objavama ,,tračara”, problem namjeravaju da riješe tako što će onog ko je pisao ,,natjerati da proguta uređaj na kojem je to radio”. Takođe, nije isključeno da će u nedostaku adekvatnih mjera, mnogo srednjoškolaca biti izloženo ,,licitiranju” i neosnovanom optuživanju da su baš oni ti koji zagorčavaju život školskim drugaricama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo