Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: NOVI UGOSTITELJSKI OBJEKTI: Povratak na turističku mapu

Objavljeno prije

na

Mogu li novi hotelsko ugostiteljski objekti u Beranama učiniti nešto više na turističkom pozicioniranju ovog grada, koji je s nekada moćnim hotelsko-turističkim preduzećem bio najjači turistički centar na sjeveru države? Na to pitanje odgovor bi se mogao dobiti već u skorijoj budućnosti, dok ovi objekti zažive punim kapacitetima. U svakom slučaju ono što je izgrađeno u posljednjoj godini, ili tek treba da se gradi, uliva nadu da turizam može biti šansa Berana.

Ugostiteljsko turistički kompleks Viaggio na samom startu postigao je veliki poslovni uspjeh. Vlasnici Milan Zečević i Žarko Jevrić vratili su se s jubilarnog pedesetog Međunardonog turističkog sajma u Novom Sadu s priznanjima, odnosno nagradama i medaljama koje najavljuju uspješnu perspektivu ovog preduzetničkog poduhvata.

Oni ne kriju zadovoljstvo zbog činjenice da su prva i tako značajna priznanja stigla na samom startu druge poslovne godine.

„Mislim da smo ovim priznanjima međunarodnog karaktera na dobar način opravdali novac koji smo jednim dijelom dobili od IRF, a drugim i većim sami uložili u otvaranje restorana i kampa”, kaže Milan Zečević.

On objašnjava da su na sajmu u Novom Sadu osvojili najprije Povelju za kvalitet i bogatu turističku ponudu.

„Osim toga, dobili smo i tri zlatene medalje – za visok kvalitet restoranske usluge restorana Viaggio, zatim za ekskluzivnost ambijenta terase restorana, kao i još jednu, i to za ambijent s pratećim sadržajem auto campa Viaggio”, dodaje Zečević.

Zečević i Jevrić su kao poslovni partneri preduzeće Elitmontenegro osnovali prije dvije godine i odmah započeli izgradnju restorana i auto campa. Oni su u startu dobili podršku Investiciono razvojnog fonda u iznosu od 450 hiljada eura, dok je preostali, nešto veći dio od 550 hiljada predstavljao njihovo ulaganje.

„Čitav kompleks prostire se na oko tri hektara zemljišta, na atraktivnoj lokaciji u naselju Buče, pored novog regionalnog puta Berane – Kolašin. U samom restoranu, na oko šesto kvadrata nalazi se 150 mjesta, dok je gostima u ljetnjoj sezoni na usluzi još 250 mjesta na terasi našeg ugostiteljskog objekta”, kaže Zečević.

Vlasnici objašnjavaju da su projekat i kompleks pozicionirali u skladu s planovima za izgradnju regionalnog puta Berane – Kolašin koji bi trebalo da bude završen za godinu i po, kao i budućeg autoputa.

„Upravo nas je ovakva lokacija preporučila kod IRF za podršku. Od samog centra Berana udaljeni smo svega nešto više do dva kilometra, a opet dovoljno daleko da naši gosti uživaju u prirodi i potpunom miru od gradske gužve”, pričaju vlasnici.

Oni govore i o budućim ambicioznim planovima za valorizaciju zemljišta na kojem se ugostiteljsko turistički kompleks nalazi.

„Naši planovi vezani su za izgradnju hotela s pedeset ležajeva, kao i bazena. Time ćemo upotpuniti ponudu. To je nešto što namjeravamo da započnemo već sljedeće godine”, kažu vlasnici ovog savremenog turističkog sela.

Samo auto kamp ovog ugostiteljskog objekta prostire se na sedamsto kvadrata i može u svakom trenutku da primi pedeset kamp prikolica. Vlasnici tvrde da je opremljen po najvećim evropskim standardima, i da je na taj način jedinstven ne samo u ovom dijelu Crne Gore, već i u regionu.

Ljeto u Beranama proteklo je, ipak, u znaku otvaranja hotela Berane. Hotel je stigao da otvori lično premijer i da iz Berana poruči kako je taj projekat važan ne samo za taj grad „već za sjever i čitavu Crnu Goru”.

Izvršni direktor firme koja je hotel podigla iz pepela, Beton Grupe Popović, Aleksandar Popović ističe da je ova kompanija osnovana prije tri decenije i da je izrasla iz zanatske radnje i u međuvremenu prerasla u modernu i uspješnu kompaniju.

„Kao proizvođač betonskih elemenata nesporni smo lider na sjeveru Crne Gore. Naši proizvodi se ugrađuju u najznačajniji projekat za Crnu Goru, autoput. Od renomiranog restorana u centru Berana, prepoznati smo i u oblasti ugostiteljstva. Upravo to iskustvo nam je dalo ideju da uđemo u projekat kupovine i adaptacije hotela Berane. I na tome nećemo stati”, – kaže Popović, najavljujući neke nove projekte u oblasti energetike i poljoprivrede.

Rekonstrukcija hotela Berane trajala je osamnaest mjeseci. Objekat obuhvata površinu od sedam hiljada kvadrata. Raspolaže sa 80 ležajeva i svim pratećim sadržajima. Ambijentalno je prilagođen prostoru za koji su Beranci posebno vezani.

Objekat između ostalog ima hotelsku terasu, čuvenu baštu i kongresnu salu sa preko petsto mjesta. U narednoj fazi, kako je najavljeno, imaće spa centar sa bazenom, saunom i turskim kupatilom, auto kampom po kome je hotel nekada bio prepoznatljiv.

Najavljeno je da će se u saradnji s lokalnom upravom razvijati sportski turizam i iskazano uvjerenje da će otvaranje hotela omogućiti dinamičniji razvoj grada i sjevera u cjelini.

Da opština Berane postaje atraktivnija turistička destinacija smatra i gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.

On kaže da ovaj hotel predstavlja prekretnicu u tirističkom razvoju grada i veliku pomoć u razvoju drugih djelatnosti, preko sportske ponude, kongresnkog turizma, susreta privrednika.

„Investitori su ne samo renovirali hotel već i promijenili izgled grada, koji će, nadamo se, otvaranjem ovog hotela biti na listi renomiranih turističkih destinacija. Ovaj hotel je otvorio četrdeset novih radnih mjesta, što je važno za razvoj grada. Ovo će biti podstrek drugim investitorima da u saradnji s državom i opštinom krenu u nove projekte važne za ravoj grada”, nada se Šćekić.

U okolini grada otvoreno je još nekoliko atraktivnih etno sela, a u samom gradu od ranije postoje tri-četiri hotela manjih kapaciteta, ali visokog luksuza.

Sada, na pragu zimske sezone, sve oči su uprte u nove vlasnike hotela Lokve, na planini Cmiljevici. Braća Guberinić prošle su godine kupili ovaj hotel i skijalište i tvrde da imaju vrlo ambiciozne planove.

Kada još taj hotel i skijalište prorade u punom kapacitetu, Berane stiče sve uslove da se vrati na turističku mapu Crne Gore, kao vrlo atraktivna i ljetnja i zimska destinacija.

Sve to ovaj grad je imao mnogo godina ranije. U periodu koji je uslijedio, poznatom kao traznzicija, temeljno je razgrađeno štošta, pa i hotelsko-turističko preduzeće Berane i grad potonuo u turistički mrak.

Novi ugostiteljski objekti izgrađeni u posljednjih godinu, godinu i po, ulivaju nadu da se nestanak HTP-a, kao najsolvetnijeg turističkog preduzeća na sjeveru, može nadomjestiti i vratiti makar dio stare turističke tradicije i sjaja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo