Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: NOVI UGOSTITELJSKI OBJEKTI: Povratak na turističku mapu

Objavljeno prije

na

Mogu li novi hotelsko ugostiteljski objekti u Beranama učiniti nešto više na turističkom pozicioniranju ovog grada, koji je s nekada moćnim hotelsko-turističkim preduzećem bio najjači turistički centar na sjeveru države? Na to pitanje odgovor bi se mogao dobiti već u skorijoj budućnosti, dok ovi objekti zažive punim kapacitetima. U svakom slučaju ono što je izgrađeno u posljednjoj godini, ili tek treba da se gradi, uliva nadu da turizam može biti šansa Berana.

Ugostiteljsko turistički kompleks Viaggio na samom startu postigao je veliki poslovni uspjeh. Vlasnici Milan Zečević i Žarko Jevrić vratili su se s jubilarnog pedesetog Međunardonog turističkog sajma u Novom Sadu s priznanjima, odnosno nagradama i medaljama koje najavljuju uspješnu perspektivu ovog preduzetničkog poduhvata.

Oni ne kriju zadovoljstvo zbog činjenice da su prva i tako značajna priznanja stigla na samom startu druge poslovne godine.

„Mislim da smo ovim priznanjima međunarodnog karaktera na dobar način opravdali novac koji smo jednim dijelom dobili od IRF, a drugim i većim sami uložili u otvaranje restorana i kampa”, kaže Milan Zečević.

On objašnjava da su na sajmu u Novom Sadu osvojili najprije Povelju za kvalitet i bogatu turističku ponudu.

„Osim toga, dobili smo i tri zlatene medalje – za visok kvalitet restoranske usluge restorana Viaggio, zatim za ekskluzivnost ambijenta terase restorana, kao i još jednu, i to za ambijent s pratećim sadržajem auto campa Viaggio”, dodaje Zečević.

Zečević i Jevrić su kao poslovni partneri preduzeće Elitmontenegro osnovali prije dvije godine i odmah započeli izgradnju restorana i auto campa. Oni su u startu dobili podršku Investiciono razvojnog fonda u iznosu od 450 hiljada eura, dok je preostali, nešto veći dio od 550 hiljada predstavljao njihovo ulaganje.

„Čitav kompleks prostire se na oko tri hektara zemljišta, na atraktivnoj lokaciji u naselju Buče, pored novog regionalnog puta Berane – Kolašin. U samom restoranu, na oko šesto kvadrata nalazi se 150 mjesta, dok je gostima u ljetnjoj sezoni na usluzi još 250 mjesta na terasi našeg ugostiteljskog objekta”, kaže Zečević.

Vlasnici objašnjavaju da su projekat i kompleks pozicionirali u skladu s planovima za izgradnju regionalnog puta Berane – Kolašin koji bi trebalo da bude završen za godinu i po, kao i budućeg autoputa.

„Upravo nas je ovakva lokacija preporučila kod IRF za podršku. Od samog centra Berana udaljeni smo svega nešto više do dva kilometra, a opet dovoljno daleko da naši gosti uživaju u prirodi i potpunom miru od gradske gužve”, pričaju vlasnici.

Oni govore i o budućim ambicioznim planovima za valorizaciju zemljišta na kojem se ugostiteljsko turistički kompleks nalazi.

„Naši planovi vezani su za izgradnju hotela s pedeset ležajeva, kao i bazena. Time ćemo upotpuniti ponudu. To je nešto što namjeravamo da započnemo već sljedeće godine”, kažu vlasnici ovog savremenog turističkog sela.

Samo auto kamp ovog ugostiteljskog objekta prostire se na sedamsto kvadrata i može u svakom trenutku da primi pedeset kamp prikolica. Vlasnici tvrde da je opremljen po najvećim evropskim standardima, i da je na taj način jedinstven ne samo u ovom dijelu Crne Gore, već i u regionu.

Ljeto u Beranama proteklo je, ipak, u znaku otvaranja hotela Berane. Hotel je stigao da otvori lično premijer i da iz Berana poruči kako je taj projekat važan ne samo za taj grad „već za sjever i čitavu Crnu Goru”.

Izvršni direktor firme koja je hotel podigla iz pepela, Beton Grupe Popović, Aleksandar Popović ističe da je ova kompanija osnovana prije tri decenije i da je izrasla iz zanatske radnje i u međuvremenu prerasla u modernu i uspješnu kompaniju.

„Kao proizvođač betonskih elemenata nesporni smo lider na sjeveru Crne Gore. Naši proizvodi se ugrađuju u najznačajniji projekat za Crnu Goru, autoput. Od renomiranog restorana u centru Berana, prepoznati smo i u oblasti ugostiteljstva. Upravo to iskustvo nam je dalo ideju da uđemo u projekat kupovine i adaptacije hotela Berane. I na tome nećemo stati”, – kaže Popović, najavljujući neke nove projekte u oblasti energetike i poljoprivrede.

Rekonstrukcija hotela Berane trajala je osamnaest mjeseci. Objekat obuhvata površinu od sedam hiljada kvadrata. Raspolaže sa 80 ležajeva i svim pratećim sadržajima. Ambijentalno je prilagođen prostoru za koji su Beranci posebno vezani.

Objekat između ostalog ima hotelsku terasu, čuvenu baštu i kongresnu salu sa preko petsto mjesta. U narednoj fazi, kako je najavljeno, imaće spa centar sa bazenom, saunom i turskim kupatilom, auto kampom po kome je hotel nekada bio prepoznatljiv.

Najavljeno je da će se u saradnji s lokalnom upravom razvijati sportski turizam i iskazano uvjerenje da će otvaranje hotela omogućiti dinamičniji razvoj grada i sjevera u cjelini.

Da opština Berane postaje atraktivnija turistička destinacija smatra i gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić.

On kaže da ovaj hotel predstavlja prekretnicu u tirističkom razvoju grada i veliku pomoć u razvoju drugih djelatnosti, preko sportske ponude, kongresnkog turizma, susreta privrednika.

„Investitori su ne samo renovirali hotel već i promijenili izgled grada, koji će, nadamo se, otvaranjem ovog hotela biti na listi renomiranih turističkih destinacija. Ovaj hotel je otvorio četrdeset novih radnih mjesta, što je važno za razvoj grada. Ovo će biti podstrek drugim investitorima da u saradnji s državom i opštinom krenu u nove projekte važne za ravoj grada”, nada se Šćekić.

U okolini grada otvoreno je još nekoliko atraktivnih etno sela, a u samom gradu od ranije postoje tri-četiri hotela manjih kapaciteta, ali visokog luksuza.

Sada, na pragu zimske sezone, sve oči su uprte u nove vlasnike hotela Lokve, na planini Cmiljevici. Braća Guberinić prošle su godine kupili ovaj hotel i skijalište i tvrde da imaju vrlo ambiciozne planove.

Kada još taj hotel i skijalište prorade u punom kapacitetu, Berane stiče sve uslove da se vrati na turističku mapu Crne Gore, kao vrlo atraktivna i ljetnja i zimska destinacija.

Sve to ovaj grad je imao mnogo godina ranije. U periodu koji je uslijedio, poznatom kao traznzicija, temeljno je razgrađeno štošta, pa i hotelsko-turističko preduzeće Berane i grad potonuo u turistički mrak.

Novi ugostiteljski objekti izgrađeni u posljednjih godinu, godinu i po, ulivaju nadu da se nestanak HTP-a, kao najsolvetnijeg turističkog preduzeća na sjeveru, može nadomjestiti i vratiti makar dio stare turističke tradicije i sjaja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo